Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Aiseā ua Pei ai e Leai se Aogā o Lenei Olaga?

Aiseā ua Pei ai e Leai se Aogā o Lenei Olaga?

Aiseā ua Pei ai e Leai se Aogā o Lenei Olaga?

AISEĀ e talitonu ai e mafai ona sili atu le olaga, i lo o le olaga puupuu ma “faatauvaa” lea e pei o se “ata lafoia,” e tusa ma le tala a le tupu o Solomona? (Failauga 6:12) O le a iai se lumanaʻi matagofie, e pei ona folafola mai i le Tusi Paia, le puna o faamatalaga maufaatuatuaina.​—2 Timoteo 3:16, 17.

O loo taʻua i le Tusi Paia le finagalo o le Atua mo le lalolagi, atoa ma le māfuaaga ua tumu ai le lalolagi i faiga lē tonu, pulega sauā ma puapuaga. Aiseā e tāua ai le malamalama i nei mea? Talu ai o le māfuaaga autū ua manatu ai tagata e leai se aogā o le olaga, ona e latou te lē iloa, pe filifili foʻi e teena le finagalo o le Atua mo le lalolagi ma tagata.

O le ā le Finagalo o le Atua mo le Lalolagi?

Na faia e Ieova le Atua * le lalolagi ina ia avea o se parataiso mo tagata, o se nofoaga e olioli ai i se olaga lelei atoatoa e faavavau. E feteenaʻi lenei aʻoaʻoga moni ma le talitonuga taatele e lē faavaea i le Tusi Paia e faapea, ua faia le lalolagi e le Atua ina ia tofotofoina ai tagata, pe e latou te agavaa e ola i le lagi.​—Tagaʻi i le pusa  “Pe e Tatau Ona Tuua le Lalolagi Ina ia Maua le Fiafia?” i le itulau e 6.

Na faia e le Atua le tane ma le fafine i Lona faatusa, ina ia mafai ona faaalia atu Ona uiga matagofie. (Kenese 1:26, 27) Na lelei atoatoa i laʻua, ma maua foʻi mea uma e manaʻomia ina ia ola fiafia ai e faavavau i se olaga matagofie. E manaʻomia ai ona faatumu ma galueaʻiina le lalolagi atoa, ina ia avea ma parataiso e pei lava o le faatoʻaga i Etena.—Kenese 1:28-31; 2:8, 9.

O le ā le Mea na Tupu?

E manino mai e iai se mea na tupu. E lē o faaalia e tagata uma uiga matagofie o le Atua, ma e lē o se parataiso foʻi lenei lalolagi. O le ā na tupu? Na faaaogā sesē e o tatou uluaʻi mātua o Atamu ma Eva, lo la filifiliga saʻoloto. Na mananaʻo i laʻua ia ʻpei o le Atua,’ i le filifili lea i le “lelei ma le leaga.” O le iʻuga, ua la fouvale ai i le Atua e pei ona faia e Satani le Tiapolo.​—Kenese 3:1-6.

O lea la, e lē o se fuafuaga ua uma ona tuupōina a le Atua, le iai o mea leaga. Na aliaʻe ina ua fouvale Satani, faapea Atamu ma Eva i le pulega a le Atua. Ona o lo la fouvale, na melea ai e o tatou uluaʻi mātua le Parataiso ma le ola lelei atoatoa, ma aumaia ai le agasala ma le oti e lē gata iā i laʻua, a o tagata uma lava. (Kenese 3:17-19; Roma 5:12) O le māfuaaga lea o le iai o tulaga eseese ua peiseaʻī ai ua leai se aogā o o tatou olaga.

Aiseā na Lē Faamutaina ai Loa le Leaga?

Ua manatu isi tagata, ʻPe aiseā na lē faamutaina ai loa e le Atua le leaga, e ala i le faaumatia o Satani ma le ʻaufouvale ma toe amata?’ Faamata e atamai lenā fuafuaga? O le ā sou manatu pe a e faalogo i se malo malosi, e vave faasala i le oti se tasi e lē fiafia i la latou pule? Pe e lē avea ea lenā mea ma māfuaaga e atili ai ona lē fiafia tagata faimeatonu ma lē toe faatuatuaina ai la latou pulega?

E leʻi finagalo le Atua e vave faaumatia i latou na fouvale. O le atamai o le Atua, na ia tuu mai ai se taimi ina ia faamautū ma faamaonia ai le mataupu lea na lāgā i Etena, e faatatau i le tonu o lana pulega.

Faamuta Mea Leaga Uma

E tāua ona manatua le mea lenei: E lē faavavau pea ona iai le leaga. E silafia e le Atua, e mafai ona ia toe faaleleia mea leaga uma, pe a faamautūina ma faamaonia mataupu tāua uma na lāgā i Etena, ona o le fouvale i lana pulega.

E leʻi suia le finagalo o le Atua mo le lalolagi ma tagata. E ala mai i le perofeta o Isaia, ua faamautinoa mai ai e Ieova, o ia o Lē na faia le lalolagi, ma “na ia lē foafoaina fua ae na ia faia ina ia ʻainā.” (Isaia 45:18) E lē o toe umi ona faafoʻisia lea e le Atua o le lalolagi i le tulaga atoatoa sa finagalo ai i le amataga. Pe a faamaonia le tonu o lana pulega, o le a faaaogāina loa lona mana e faia ai lona finagalo ma faamuta ai le leaga. (Isaia 55:10, 11) Na aofia i le tatalo faaaʻoaʻo a Iesu, le talosaga atu i le Atua ina ia faia faapea. Na aʻoaʻoina i tatou ia tatalo: “Ia faia lou finagalo i le lalolagi, e pei ona faia i le lagi.” (Mataio 6:9, 10) O ā mea e aofia ai i le finagalo o le Atua?

Le Finagalo o le Atua mo le Lalolagi

E aofia ai ma le faamanuiaga, “o ē e agamalu, e fai mo i latou le lalolagi.” (Salamo 37:9-11, 29; Faataoto 2:21, 22) O le a “laveaʻi e [Iesu Keriso] le tagata mativa o loo tagi mai mo se fesoasoani, atoa foʻi ma lē ua mafatia.” E na te laveaʻiina i latou “mai i le pule sauā ma faiga sauā.” (Salamo 72:12-14) O le a lē toe iai ni taua, e oo foʻi i le oti, tagiauē, mafatiaga po o tigā. (Salamo 46:9; Faaaliga 21:1-4) O le a toe faatutūina mai i le lalolagi le toʻatele o ē na maliliu a o onosaia e le Atua mea leaga uma, ma maua ai le avanoa e olioli i nei faamanuiaga ma isi foʻi faamanuiaga.​—Ioane 5:28, 29.

O le mea moni, o le a toe faaleleia e Ieova mea leaga uma na tutupu ona o le fouvalega a Satani. O le aveesea atoatoa e Ieova o le leaga, o le a ʻgalo ai mafatiaga na iai muamua.’ (Isaia 65:16-19) E mautinoa lea mea, auā e lē pepelo le Atua ma e taunuu ana folafolaga uma. O le a lē toe avea o tatou olaga ma mea ʻe faatauvaa ma le ʻai a le matagi.’ (Failauga 2:17) Ae o le a maua ai se olaga aogā.

Ae ā le taimi nei? Faamata e mafai ona maua se olaga aogā ona o le malamalama i aʻoaʻoga a le Tusi Paia ma le finagalo o le Atua mo le lalolagi? O le a taliina lenā fesili i le mataupu o loo sosoo mai.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 5 I le Tusi Paia, o Ieova o le suafa lea o le Atua.

[Ata i le itulau 6]

 Pe e Tatau Ona Tuua le Lalolagi Ina ia Maua le Fiafia?

Ua leva ona aʻoaʻo atu e tagata e lē iloa le finagalo o le Atua mo le lalolagi, e faatoʻā maua se olaga fiafia ma aogā pe a tuua lenei lalolagi.

Ua faapea mai nisi, “sa ola muamua agaga o tagata i le lagi a o leʻi ulufia tino o tagata i le lalolagi.” (New Dictionary of Theology) Ae manatu nisi, “ua saisaitia agaga i tino o tagata ina ia faasalaina ai mo a latou agasala na faia i le lagi.”​—Cyclopedia of Biblical, Theological, and Ecclesiastical Literature.

O le aʻoaʻoga lenei a le ʻaufaifilosofia Eleni o Socrates ma Palato: Seʻi vaganā ua alu ese le agaga mai i le tino o le tagata, ona “faatoʻā saʻoloto lea mai i le taataasolo, amioga faavalevalea, o popolega, o ona tuʻinanauga ma isi mea leaga uma e faia e le tagata,” ma ola “faatasi ma atua e faavavau.”​—Plato’s Phaedo, 81, A.

Na faaaofia mulimuli ane e taʻitaʻi o lotu ua faapea mai o Kerisiano, “le manatu lē faavaea” o faifilosofia Eleni “e faatatau i se agaga e ola pea pe a oti le tagata.”​—Christianity—​A Global History.

Ia faatusatusa na manatu ma aʻoaʻoga moni e tolu o loo i le Tusi Paia:

1. E finagalo le Atua e avea le lalolagi ma nofoaga tumau o tagata, ae lē o se nofoaga e tofotofoina ai pe latou te agavaa e ola faatasi ma ia i le lagi. Pe ana usiusitaʻi Atamu ma Eva i tulafono a le Atua, semanū o loo ola pea i le parataiso i lenei lalolagi.​—Kenese 1:27, 28; Salamo 115:16.

2. E ui o loo aʻoaʻoina i le tele o lotu e iai le agaga o le tagata, ae e lē lavelave le aʻoaʻoga a le Tusi Paia. E lē o taʻua i le Tusi Paia, a oti le tagata, e alu ese le agaga ma ola pea. Ae o loo taʻua ai, a oti le tagata ua lē toe iloa se mea. (Salamo 146:4; Failauga 9:5, 10) Ina ua oti le uluaʻi tagata o Atamu, na toe foʻi o ia i le efuefu, le mea na faia mai ai, ma ua leai lava o ia.​—Kenese 2:17; 3:19.

3. E faalagolago le lumanaʻi o le tagata i le folafolaga a le Atua e toe faatutūina mai ē ua oti e ola i le lalolagi ua avea ma parataiso, ae lē o le iai o se agaga e alu i le lagi.​—Tanielu 12:13; Ioane 11:24-26; Galuega 24:15.