Okutauluka omutete

Ombimbiliya Ipilulula Omwenyo Wovanthu

Ombimbiliya Ipilulula Omwenyo Wovanthu

Ombimbiliya Ipilulula Omwenyo Wovanthu

Oityi tyalingisa omukulukai wokuna omanima 60 okuyekapo okufenda kovilolo? Oityi tyalingisa omukulu umwe okuyekapo ovilinga viae mongeleya yo xintoísta, akala Ombangi ya Siovaa? Omukai umwe ovo tate yae ankho vasoka okuti kamavetyivili okumutekula, pahe avakemutekulisa etyi olukembe, pahe ankho usoka okuti kesilivila vali. Oityi tyemukuatesako ahasoko vali ngotyo? Tala etyi muene vapopia.

“Pahe hifende vali kovilolo.” — ABA DANSOU

ENIMA ATYITWA: 1938

OTYILONGO ATYITILWA: BENIN

EHIPULULO: ANKHO UFENDA KOVILOLO

ETYI NALI KOHALE: Nekulila ko So-Tchahoué, pokalongo kamwe pena unene omaande. Ovanthu vo potyilongo tatyo opo, mwene vana valisa, tyati ovo vena onongombe, ovo vena ovinkhombo, ovo vena ovingulu, ovo vena onongi, novifufwa, tupu vafwa ombisi. Nii vala kutupu omatapalo, omunthu ine wahanda okutundapo nomatuku-tuku katyitavela mokonda kuendwa vala nombapolo novikanoa. Mwene ovanthu kuna vatunga vala ovitunge viavo nomiti, una wahanda upondola okutunga nomatisolu. Ovanthu va kuna vahepa, havahona-ko. Mahi kutupu-ale unene ovimphulu ngomomapunda-umbo.

Etyi ndyimona ame nomukulu wange tate etutwala mohika imwe muehena ovanthu, mohika yatyo oyo ankho mulongesiwa vala ovipuka viayemba kovilulu pahe nonthwe ankho tate uhanda tukalongeswe oviso viavo. Etyi nekula andyihimbika okufenda otyikahuku tyifendwa nova Yoruba tyitiwa Dudua (Oduduwa). Andyityitungila ondyuo pahe andyihimbika okutyilingila ovilikutila viomulela wondende, nomahuku onongonge, novifufwa, nonopomba novikuavo vali. Ovipuka ovio ankho viatena unene ya pala ankho okuvilanda ndyimanenapo umwe onombongo mbange.

OÑGENI OMBIMBILIYA YAPILULULA OMWENYO WANGE: Etyi nehimbika okulilongesa Ombimbiliya andyinoñgonoka okuti Siovaa oe vala Huku yotyotyili, ngwe kahande tufende kovilolo. (Êxodo 20:4, 5; 1 Ova Kolindu 10:14) Etyi pahe ankho mandyilingi ndyityii-ale. Andyiyumbuhi ovikahuku viange aviho, ondyuo yange andyiisukula umwe nawa, ovipuka aviho ankho viayemba kovikahuku andyivipolo-mo. Tyokuenda kovatali andyityiyekepo, andyiyekepo okulinga oviso vilingwa pomitambo, novipuka ovikuavo vali.

Ku ame ankho ndyimukulukai-ale ndyina-le omanima 60, okupiluluka liwa katyapepukile. Omapanga ange nombunga yange, nava tuelitungaila navo pomaumbo avehetyihande, avehimbika okundinga omukuele. Anehesuku-ale andyilikuambela ku Siovaa ankhuateseko okulinga etyi tyaviuka. Etyi tyipopia Provérbios 18:10 tyankhuatesako unene. Omukanda oo wati: “Enyina lya Siovaa otyiholamo tyapama. Wokulinga oviwa omo ahateka namo, ngamo ahupila.”

Otyipuka otyikuavo tyankhuatesako okuenda komaliongiyo Onombangi mba Siovaa. Omo namona okuti velihole unene, etyi velilongesa mo Mbimbiliya otyo umwe valinga. Ovipuka namona avimphameka umwe, andyityimono okuti Onombangi mba Siovaa ovo vala vafenda tyili-tyili Huku.

OVIPUKA OVIWA NAMONA: Okulandula etyi Ombimbiliya ipopia tyankhuatesako okukala omapanga ovana vange. Pahe ndyikahi ngatyina uti pena etyi napolwa ankho tyandemena komapepe. Pana ankho ndyihimama umwe vala nokupesela ovipuka viange movilolo viehena omwenyo, viahamankhuatesako-ale. Pahe ndyili umwe nawa, ndyili nokufenda Siovaa Huku yange una wokuati mamaneko ovipuka aviho vitwihama. (Eholololo 21:3, 4) Nahambukwa umwe unene mokonda pahe ndyili nokufenda Siovaa havikahuku-ko vali! O Siovaa vala umphameka, umpha ombembwa.

“Nehimbika-le okuovola Huku tundee pouna.” — SHINJI SATO

ENIMA ATYITWA: 1951

OTYILONGO ATYITILWA: JAPÃO

EHIPULULO: ELOMBE LIONGELEYA XINTOÍSTA

ETYI NALI KOHALE: Ame nekulila motyilongo tyo Fukuoka. Ovo tate ankho vehole unene ongeleya yavo. Etyi ndyimututu avandongesa okufenda kovikahuku vyo xintoísta. Pu etyi ankho ndyimona ankho ndyihanda ñgeno ndyikayovoka, tupu ankho ndyihanda okukuatesako ava vehena-tyo. Ndyihinangela onthiki imwe omulongesi wetu kosikola etupulile etyi tuhanda okukalinga komutwe wandyila tyina twamekulu. Vakuetu ankho vetyii umwe nawa etyi vahanda okukalinga, vamwe avati tuahanda okutanga unene tulinge ovanongo (cientista). Ame andyiti ndyihanda vala okufenda Huku atee-tee. Avandyolo.

Etyi namana okulongesiwa, andyende kosikola onkhuavo kulongesiwa ava vahanda okulongesiwa evi viayemba kongeleya. Omo nanoñgonoka omukulu umwe pomalombe o xintoísta. Omukulu oo tyina ankho aombapo kapii ankho utanga omukanda umwe kondye yatyo yomukanda oo unthikovela. Hono nthiki imwe amphulu ati: “Sato omukanda ou uwii?” Mokonda ankho omukanda watyo oo ndyumona-mona-le andyiti: “Ombimbiliya.” Ngwe ati: “Aveho vana vahanda okukala omalombe ongeleya yo xintoísta ñgeno veutanga.”

Wati vala manee okupopia, andyikalanda Ombimbiliya. Ombimbiliya yange andyiipake umwe pana pamoneka, ame ankho ndyiilinga umwe nawa. Mahi ankho ndyitupu omuvo wokuitanga mokonda ankho ndyina ovilinga ovinyingi kosikola. Pahe etyi namana okulongesiwa, andyilingi elombe mongeleya yo xintoísta. Pahe etyi ankho ndyihanda etyi ndyimona netyivasa.

Mahi pahe andyinoñgonoka okuti omalombe ongeleya yo xintoísta kaekahi ngetyi ankho ndyisoka. Otyinyingi puvo ankho kavesukile-ale novanthu. Nkhele vamwe ankho vetupu onthumbi mu Huku. Umwe povanene vange amphopila ati: “Ine wahanda ovipuka vikwende nawa, ove wahapopie vyo Mbimbiliya, popia vala viovanongo. Vyo Mbimbiliya muno kavipopia-mo.”

Etyi neiva otyo atyinumanesa unene, andyityimono okuti naina ongeleya oyo hayotyotyili-ko. Putyina nkhele ankho ndyiundapa mongeleya oyo, andyihimbika okuovola ongeleya onkhuavo. Mahi ankho otyipuka tyike vala. Pahe ankho ndyiti vala tyina ndyenda noku vakemba vala, tyina ndyenda noku vakemba vala, otyo atyinthyoyesa vala. Andyityimono okuti naike ongeleya ipopia otyili.

OÑGENI OMBIMBILIYA YAPILULULA OMWENYO WANGE: Mo 1988, andyivasi umwe ufenda otyikahuku Buda, amphopila ndyitange Ombimbiliya. Andyihinangela komukulu una wokuamphopilile ndyitange Ombimbiliya. Pahe andyihimbika okutanga Ombimbiliya, etyi neitanga andyiipande unene. Pamwe ankho ndyiitanga umwe okuhimbikila kounthiki atee kutya.

Etyi natanga atyindyavela ondundo yokulikuambela ku Huku hekulu yo Mbimbiliya. Pu etyi nehimbika okulikuambela ankho ndyipopia vala elikuambelo liokuli mu Mateusi 6:9-13. Ankho palamba onoola onombali andyilikuambela, tyina pamalambe vali onoola onombali andyilikuambela vali. Etyi ankho ndyilikuambela ngotyo, nkhele ankho ndyiundapa mongeleya yo xintoísta.

Ovipuka ovinyingi ankho ndyili nokutanga ankho hivinoñgonoka nawa. Ame ankho ndyityii okuti Onombangi mba Siovaa valongesa ovanthu Ombimbiliya mokonda pena-le onthiki veile okulongesa omukai wange. Pahe andyende andyikeveovola, andyivasiko wike puvo omuhikwena, andyimulingi omapulo omanyingi. Andyihuvu umwe unene mokonda omapulo aeho ndyili nokumulinga weekumbulula umwe vala no Mbimbiliya. Omuhikwena oo aovola omukwendye andongaise Ombimbiliya.

Etyi pakala vala kapii, andyihimbika okuenda komaliongiyo Onombangi mba Siovaa. Andyivasiko ovanthu vamwe nalingile onya, mahi ngwe ame ankho heveimbukile. Namphila ngwe vandyimbuka, mahi avandiepesa umwe nawa, avankhukunya umwe nawa.

Ame ankho nesuka vala novilinga, omukai wange novana vetu vevali ankho pahe hikala vali navo. Ankho ovanthu tyina veya okupopia na ame mongeleya ankho ndyivetehelela umwe nawa, mahi omukai wange ankho nii himutehelela. Mahi momaliongiyo nanoñgonoka-mo okutiwa Huku wahanda omulume ahumbe vomeumbo liae, evetekula nawa. Pahe okuhimbikila umwe opo, andyihimbika okutehelela umwe nawa omukai wange tyina apopia.

Tyina ankho ndyilongesiwa Ombimbiliya, andyihimbika okunoñgonoka vali nawa Siovaa, andyikala umwe epanga liae. Onondaka mbenthyika vali unene komutima ombombu mbuli momukanda Ova Loma 10:13, mbokuati: “Kese munthu wiita ku Siovaa aundapesa enyina liae makayovolwa.” Nehimbika-le okuovola Huku tundee pouna, ya pahe ankho nemuvasa!

Pahe andyisoko okutunda mongeleya yange mokonda ankho hilitehelela vali nawa. Ankho nalinga otyiho netyi vakwetu mavasoko inkha ndyitunda mongeleya yange. Mahi ankho netyipaka-le momutima okuti ine ndyivasa Huku yotyotyili, muno mandyitundu-mo. Pahe mo 1989, andyilingi umwe etyi ndyii okuti otyo tyaviuka. Andyitundu mongeleya yange, andyiyumbu onthumbi mu Siovaa, ankho ndyityii okuti mankhuatesako.

Ankho okutunda mongeleya yange ankho katyapepukile. Ovanene vatyo avamphopi omapita, avamphopila okuti wahaye. Mahi tyemphuilisile vali unene okupopila ovo tate okuti mongeleya natunda-mo. Tyina ankho ndyenda nomeumbo liovo tate, ankho natila unene owoma, tyina ndyitala ñgaa monthulo yange mamwiihama, ovikalo viange maviteketa! Etyi ankho ndyikahi nokueenda mondyila, andyitalama-talama ehimbwe opo ndyilikuambele ku Siovaa amphe ononkhono.

Etyi pahe nehika, ankho natila unene owoma wokuvepopila etyi naendela. Apakala onoola mbumwe otyo nahamapopi-ale. Andyilikuambela unene, pahe andyipopi atyiho ku tate. Nemupopila okuti mongeleya yo xintoísta natunda-mo, pahe mandyifende Huku yotyotyili. Tate okuiva umwe otyo akukuta omutwe, anumana unene. Ombunga yetu aiya opo vamphakailemo. Ankho hihande okunumanesa ombunga yange, mahi tupu ndyityii okuti okufenda Siovaa otyo otyipuka tyaviuka ñgeno ndyina okulinga. Mokweenda kuomuvo, pahe vombunga yange avetyitavela etyi ankho nahanda.

Namphila ankho hiende vali kongeleya yo xintoísta, mahi momutwe wange ankho muna vala evi nalongesiwa-mo. Ankho ndyisoka unene kovilinga nalingile-mo. Ankho hihande vali okuvisoka, mahi kese apa ankho ndyenda ndyivisoka vala.

Pena ovipuka vivali viankhuatesako. Tyo tete, andyiovola mondyuo yange ovipuka aviho viomongeleya yange yokohale. Pahe andyiviyoko umwe aviho, tyati umwe nomikanda, nonofoto, novipuka ovikwavo vali ankho naholeka. Pahe otyipuka otyikuavo nalinga, okukala kumwe Nonombangi mba Siovaa, avakala omapanga ange, otyo atyinkhuatesako unene. Katutu katutu pahe ovipuka vina ankho ndyisoka, anehevisoka-soka vali.

OVIPUKA OVIWA NAMONA: Pana ankho hisuku unene nomukai wange novana vange, navo pahe avetyimono umwe okuti veke vala. Mahi etyi pahe nehimbika okukala navo ngetyi Ombimbiliya ipopia, tyina okulinga ovalume, atukala omapanga. Etyi pakala, omukai wange nae ahimbika okufenda Siovaa. Pahe onthwe atuho nomona wetu womukwendye, nomona wetu womukainthu nomukwendye wae, atuho tufenda Siovaa.

Tyina ndyisoka ku etyi ankho nahanda pu etyi ndyimona, tyokufenda Huku nokukuatesako ovanthu, pahe atyiho netyivasa. Netyi ndyipopia ndyitupu, ndyipandula umwe vala unene Siovaa.

‘Ankho pena otyipuka tyankhamba.’ — LYNETTE HOUGHTING

ENIMA ATYITWA: 1958

OTYILONGO ATYITILWA: AFRICA DO SUL

EHIPULULO: ANKHO USOKA OKUTI KESILIVILA

ETYI NALI KOHALE: Natyitilwa mepunda-umbo lyo Germiston ankho mwehena unene ovifwanga. Ovo tate ankho vasoka okuti kamavetyivili okunthekula, pahe avakanthekulisa. Ankho ndyilukembe umwe vala, kouye ankho ndyinako vala ononthiki 14, vokuanthekula ankho venthyole unene, avalingi umwe ngatyina ovo tate. Pahe etyi neiva okuti ovo tate vakamphakesile etyi ndyilukembe, atyinkhalesa umwe omapita, pahe ankho ngoti hisilivila vali. Pahe andyihimbika okusoka okuti ovakulu vokuanthekula ngoti kaventhyole-ale, himona wavo-ko, uti hamwe ovipuka ndyipopia kavanoñgonoka-le.

Pahe etyi natuukisa omanima 16 andyihimbika okuenda konofala nomapanga ange, ankho tutehelela ovanthu vokuimba otyo tunyana. Pahe etyi natuukisa omanima 17 andyihimbika okupwena (okusipa). Ankho ndyihanda okukala nolutu olututu ngovahikwena ankho ndyimona povipapeli vionosikalu. Pahe etyi natuukisa omanima 19 andyikaundapa ko Joanesburgo, oko pahe andyikakala nomapanga omavi. Oko anahakalako-ale ehimbwe andyihimbika okutukana, nokusipa unene, tyina tyiti vala ñgaa konthyulilo yosimanu ankho tukanwa vala.

Mahi olutu lwange ankho luna vala ononkhono mokonda ankho ndyilinana-nana monongolo, ndyiyumba ombola. Tupu ankho ndyilikwatehila nahakambe kovilinga, ya ndyivilinga umwe nawa, ovanthu avamono umwe okuti ovilinga viange ndyivilinga umwe nawa. Pahe ankho ndyina onombongo ononyingi, ovanthu vanthala vala ñgaa avati namona, ndyikahi nawa. Mahi mwene ankho ndyitupu-ale ehambu, ndyikahi vala ngatyina navomba, etyi nahandele nii hatyoko namona, pahe andyiponwa. Mwene tyina ankho ndyilisoka vala ñgaa, pena otyipuka tyankhamba.

OÑGENI OMBIMBILIYA YAPILULULA OMWENYO WANGE: Pahe etyi nehimbika okulilongesa Ombimbiliya, andyityimono okuti Siovaa o Huku wokuna olwembia. Tupu andyimono okuti wetuavela Ombimbiliya mokonda utuhole. Ombimbiliya ongatyina omukanda etuhonekela etulekese ondyila. (Isaías 48:17, 18) Andyityimono okuti ine ndyihanda Siovaa anthyongolele ondyila, ndyina okuyekapo ovipuka ndyilinga.

Otyipuka tyimwe ankho ndyina okulinga, okuyekapo omapanga ange. Andyisoko unene ku etyi tyipopia Provérbios 13:20, upopia okuti: “Okweenda novana-ndunge noove ukala omuna-ndunge, mahi una ulipaka kumwe novahima, matyimweende omapita.” Otesitu oyo yankhuatesako okuyekapo omapanga ana ehekahi nawa ankho ndyina-o, pahe andyihimbika okuliwaneka Nonombangi mba Siovaa ngavo valinga omapanga ange.

Tyokusipa ankho netyityiliya unene, pahe etyi neya pokutyiyekapo atyimphuilisa unene. Kapii kapii umwe andyityiyekepo, mahi akuya otyipuka otyikuavo tyamphonesilwe. Etyi nayekapo okusipa, andyivondoka (andyinini) umwe unene! Andyikala unene omapita, pala ndyihoke andyikala umwe omanima ekwii. Mahi ankho ndyityii umwe okuti tyokuayekapo okupuena otyipuka tyikahi vali nawa nalinga. Apeho ankho ndyilikuambela ku Siovaa andyavele ononkhono ndyityivile okulikuatehila.

OVIPUKA OVIWA NAMONA: Pahe ekongoko liange likahi vali nawa, pahe ha ngokohale-ko. Ndyina ehambu, pahe hihimama vali nokuovola onombongo tyatyiwa ndyikale nehambu. Ehambu nelivasa mokupopila ovanthu otyili tyo Mbimbiliya. Ovahikwena vetatu ankho tuundapa navo, navo pahe vafenda Siovaa, navo na ame nomulume wange atuho tufenda Siovaa. Etyi ovo tate vokuanthekulile vehenenyime, nevepopilile etyi Ombimbiliya ipopia okuti komutwe wandyila makukakala etutilo liovokuankhia.

Etyi nakala epanga lya Siovaa anahasoko vali okuti hisilivila. Siovaa wankhuatesako umwe andyityimono okuti pahe navasa ombunga. Nati umwe ame navasa ovo mee, ame navasa ovo tate, ame navasa ovakulu vange nonomphange mbange. — Maluku 10:29, 30.

[Olutalatu]

Onombangi mba Siovaa tyili velihole umwe

[Olutalatu]

Omongeleya ankho ndyifenda