Skip to content

Liliu ʻe he Tohi Tapú ʻa e Moʻuí

Liliu ʻe he Tohi Tapú ʻa e Moʻuí

Liliu ʻe he Tohi Tapú ʻa e Moʻuí

KO E HĀ naʻe mavahe ai ha fefine ʻi hono taʻu 60 tupú mei he lotu ʻaitolí? Ko e hā naʻá ne ueʻi ha faifekau Sinitō ke ne mavahe mei heʻene ngāue ʻi ha temipale peá ne hoko ko ha faifekau Kalisitiané? Naʻe anga-fēfē malava ʻa ha fefine ʻa ia naʻe pusiakiʻi mei hono fāʻeleʻí ke fekuki mo e ngaahi ongoʻi ʻo e liʻekiná? Fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he kakai ko ení.

“ʻOku ʻIkai Ke U Toe Ngāue Fakatamaioʻeiki ki he Ngaahi ʻAitolí.”​—ABA DANSOU

TAʻU FĀʻELEʻI: 1938

FONUA TUPUʻANGA: PENINI

HISITŌLIA: TOKOTAHA LOTU ʻAITOLI

KO HOKU KUOHILÍ: Naʻá ku tupu hake ʻi So-Tchahoué, ko ha kolo ʻoku tuʻu ʻi ha feituʻu ano ʻoku ofi ki ha anovai. Ko e kakai ʻi he koló ʻoku nau toutai pea tauhi ʻa e fanga pulu, fanga kosi, fanga sipi, fanga puaka, mo e fanga manupuna. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha hala ʻi he feituʻú, ko ia ʻoku ngāueʻaki ʻe he kakaí ʻa e fanga kiʻi vaka mo e pōpao ki heʻenau fefonongaʻakí. ʻOku nau langa honau ngaahi falé mei he ʻakau mo e mohuku, neongo ʻoku ʻi ai ʻa e niʻihi ia ʻoku nau langaʻaki ʻa e piliki. Ko e kakai ʻi aí ko e tokolahi tahá ʻoku nau masiva. Ka neongo ia, ko e faihiá ʻoku ʻikai ke fuʻu lahi ʻo hangē ko e ngaahi kolo lalahí.

ʻI heʻeku kei siʻí, naʻe ʻave au mo hoku tokouá ʻe heʻema tamaí ki ha feituʻu naʻe fakamavaheʻi ki he lotu ʻaitolí, ʻa ia naʻá ma nofo ai pea akoʻi ai kimaua fekauʻaki mo e tui talatukufakaholo ko iá. ʻI heʻeku tupu haké, naʻá ku tauhi kia Dudua (Oduduwa) ko hoku ʻotua, ʻa ia ko ha ʻotua mei he anga fakafonua Yoruba. Naʻá ku langa ha fale maʻá e ʻotua ko ení pea fakahoko maʻu pē ha ngaahi feilaulau ʻaki ʻa e ʻufi, lolo paame, moa, lupe mo e fanga monumanu kehe. Naʻe fakamole ʻaupito ʻa e ngaahi feilaulau ko ení, ʻo meimei ʻave kotoa ai ʻeku paʻangá.

FOUNGA HONO LILIU ʻE HE TOHI TAPÚ ʻA ʻEKU MOʻUÍ: ʻI heʻeku kamata ke ako ʻa e Tohi Tapú, naʻá ku ʻiloʻi ai ko Sihova ʻa e ʻOtua moʻoni pē ʻe tahá. Naʻá ku toe ʻiloʻi ai ʻoku ʻikai te ne tali ʻa hono ngāueʻaki e ʻaitolí ʻi he lotú. (ʻEkisoto 20:4,5; 1 Kolinitō 10:14) Ko ia naʻá ku ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ke u faí. Naʻá ku laku kotoa ʻa e ngaahi ʻīmisi naʻá ku maʻú pea fakamaʻa hoku falé mei he meʻa kotoa pē ʻoku felāveʻi mo e lotu ʻaitolí. Naʻá ku taʻofi ʻa e fetuʻutaki mo e kau taula faʻahikehé, pea naʻe ʻikai ke u toe kau ki he ngaahi ouau fakalotofonuá mo e ngaahi ouau putú.

Naʻe ʻikai ke faingofua kiate au​—ko ha fefine ʻi hono taʻu 60 tupú​—ke fai ʻa e ngaahi liliu ko ení. Ko hoku ngaahi kaumeʻá, kāingá mo e kaungāʻapí naʻa nau fakafepakiʻi au pea fakakataʻaki au. Ka naʻá ku lotu kia Sihova ki ha mālohi ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. Naʻá ku maʻu ʻa e fakafiemālie ʻi he ngaahi lea ʻi he Palōveepi 18:10, ʻa ia ʻoku pehē: “Ko e huafa ʻo Sihová ko ha taua mālohi. ʻOku lele ki ai ʻa e tokotaha māʻoniʻoní ʻo ne malu ai.”

Ko e toe meʻa ʻe taha naʻá ne tokoniʻi aú ko hono maʻu ʻa e ngaahi fakataha ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI aí naʻá ku hokosia ai ʻa e ʻofa faka-Kalisitiané, pea naʻe maongo eni kiate au koeʻuhí ko e kakai ko ení naʻa nau feinga ke moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga māʻolunga ʻo e Tohi Tapú. Ko e meʻa naʻá ku sio ki aí naʻe fakatuipauʻi ai au ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e lotu moʻoní.

FOUNGA ʻO ʻEKU MAʻU ʻAONGÁ: Ko hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e Tohi Tapú naʻá ne tokoniʻi au ke fakaleleiʻi ʻa hoku vahaʻangatae mo ʻeku fānaú. Naʻá ku toe ongoʻi foki naʻe matoʻo atu ha kavenga mei hoku umá. Naʻá ku faʻa fakamoleki ʻeku ngaahi koloá ʻi he ngaahi ʻaitolí pea naʻe ʻikai ke u maʻu ʻaonga mei ai ʻi ha faʻahinga founga pē. ʻI he taimí ni ʻoku ou lotu kia Sihova, ʻa ia ʻokú ne tokonaki mai ʻa e fakaleleiʻanga tuʻuloa ki heʻetau ngaahi palopalemá kotoa. (Fakahā 21:3, 4) ʻOku ou fiefia ʻaupito he ʻoku ʻikai ke u toe ngāue fakatamaioʻeiki ki he ngaahi ʻaitolí, ka ʻi hono kehé, ʻoku ou ngāue fakatamaioʻeiki kia Sihova! Kuó u maʻu ʻa e maluʻanga moʻoní ʻiate ia.

“Naʻá Ku Kumi ki he ʻOtuá Talu ʻEku Kei Siʻí.”​—SHINJI SATO

TAʻU FĀʻELEʻI: 1951

FONUA TUPUʻANGA: SIAPANI

HISITŌLIA: FAIFEKAU SINITŌ

KO HOKU KUOHILÍ: Naʻá ku tupu hake ʻi ha kiʻi kolo ʻuta ʻi he Feituʻu Fukuoka. Ko ʻeku ongo mātuʻá naʻá na mātuʻaki manako ʻi he lotú; naʻá na ʻohake au mei heʻeku kei siʻí ke tauhi ki he ngaahi ʻotua Sinitoó. ʻI heʻeku kei siʻí, naʻá ku fakakaukau maʻu pē fekauʻaki mo hoku fakamoʻuí pea naʻá ku maʻu ha holi mālohi ke tokoniʻi ʻa e kakai naʻa nau faingataʻaʻiá. ʻOku ou manatuʻi ha taimi ʻi heʻeku kei ako ʻi he ʻapiako lautohí naʻe ʻeke ʻe he faiakó ki he kalasí pe ko e hā naʻa mau loto ke fai ʻi heʻemau fuʻu lahí. Ko hoku kaungāakó naʻa nau maʻu ha ngaahi taumuʻa pau, hangē ko e hoko ko ha faisaienisi. Naʻá ku tala ange ʻoku ou fakaʻamu ke tauhi ki he ʻOtuá. Naʻe kataʻi au ʻe he taha kotoa.

Hili e kolisí, naʻá ku hū ki ha ʻapiako maʻá e kau faiako fakalotú. Lolotonga ʻa e akó naʻá ku fetaulaki mo ha faifekau Sinitō ʻa ia naʻá ne fakamoleki hono taimí ʻi hono lau ha tohi ʻoku takafi ʻuliʻuli. ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻá ne ʻeke mai kiate au, “Sato, ʻokú ke ʻiloʻi ʻa e tohi ko ení?” Naʻá ku fakatokangaʻi ʻa e takafi ʻo e tohí, ko ia naʻá ku tali ange, “Ko e Tohi Tapú.” Naʻá ne pehē, “Ko e taha kotoa ʻokú ne loto ke hoko ko ha faifekau Sinitō ʻoku totonu ke ne lau ʻa e tohi ko ení.”

Naʻá ku ʻalu leva ʻo fakatau mai ha Tohi Tapu. Naʻá ku tuku ʻa e Tohi Tapú ʻi he feituʻu lelei taha ʻo ʻeku tukuʻanga tohí pea tokangaʻi lelei ia. Ka naʻe ʻikai ke u vaheʻi ha taimi ke lau ia, koeʻuhí naʻá ku fuʻu femoʻuekina ʻi he ngaahi meʻa fakaakó. ʻI he ʻosi ʻeku akó, naʻá ku kamata ngāue ko ha faifekau Sinitō ʻi ha temipale. Naʻe hoko ʻo moʻoni ʻa e fakaʻamu naʻá ku maʻu ʻi heʻeku kei siʻí.

Neongo ia, naʻe vave ʻeku fakatokangaʻi, ko e faifekau Sinitoó naʻe kehe ʻaupito ia mei he meʻa ia naʻá ku ʻamanekiná. Ko e tokolahi ʻo e kau faifekaú naʻe ʻikai ke nau loko fakahāhā ʻa e ʻofá pe tokangá ki he niʻihi kehé. Ko e tokolahi foki naʻe ʻikai ke nau maʻu ʻa e tuí. Ko e taha ʻi hoku kau pulé naʻe aʻu ʻo ne tala mai: “Kapau ʻokú ke loto ke lavameʻa ʻi heni, kuo pau ke ke talanoa pē fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakafilōsofia. Ko e talanoa fekauʻaki mo e tuí ʻoku tapui ia.”

Ko e ngaahi lea peheé naʻá ne ʻai ke u loto-mamahi ʻi he lotu Sinitoó. Neongo naʻe hokohoko atu ʻeku ngāue ʻi he temipalé, naʻe kamata ke u sivisiviʻi ʻa e ngaahi lotu kehé. Ka, naʻe ʻikai ha taha ʻo kinautolu naʻá ne ʻomai ha meʻa ʻoku lelei ange. Ko e lahi ange ʻa e ngaahi lotu naʻá ku sivisiviʻí, ko e lahi ange ia ʻeku loto-siʻí. Naʻá ku ongoʻi naʻe ʻikai ke ʻi ai ha moʻoni ʻi ha faʻahinga lotu pē.

FOUNGA HONO LILIU ʻE HE TOHI TAPÚ ʻA ʻEKU MOʻUÍ: ʻI he 1988, naʻá ku fetaulaki mo ha tokotaha lotu Puta ʻa ia naʻá ne fakalototoʻaʻi au ke u lau e Tohi Tapú. Naʻá ku fakakaukau ki he faifekau Sinitoó ʻa ia ʻi he ngaahi taʻu ki muʻá naʻá ne fakaʻaiʻai au ke fai ʻa e meʻa tatau. Naʻá ku fili ke fai ki he faleʻí. ʻI heʻeku kamata lau ʻa e Tohi Tapú, naʻe vave ʻeku kamata ke saiʻia aí. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ou lau ia ʻi he poó kakato ʻo aʻu ki he mafoa ʻa e atá.

Ko e meʻa naʻá ku laú naʻá ne ueʻi au ke u loto ke lotu ki he ʻOtua ʻo e Tohi Tapú. Naʻá ku kamataʻaki ʻa e sīpinga lotu ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Mātiu 6:​9-​13. Naʻá ku toutou leaʻaki ʻa e lotu ko ení ʻi he houa ʻe ua kotoa pē​—naʻa mo e ʻi he taimi ʻoku ou ngāue ai ʻi he temipale Sinitoó.

Naʻe lahi ʻeku ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e meʻa naʻá ku laú. ʻI he taimi ko ení, naʻá ku ʻosi mali, pea naʻá ku ʻiloʻi ʻoku akoʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e kakaí fekauʻaki mo e Tohi Tapú koeʻuhi naʻa nau ʻosi ʻaʻahi mai ki hoku uaifí ʻi he kuohilí. Naʻá ku kumi ki ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoní pea ʻeke ange ki ha fefine ai ha ngaahi fehuʻi lahi. Naʻe maongo kiate au ʻene ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú ke tali ʻa e fehuʻi taki taha. Naʻá ne fokotuʻutuʻu ha ongo tangata ʻi he Kau Fakamoʻoní ke ako Tohi Tapu mo au.

Hili ha taimi nounou mei ai, naʻá ku kamata maʻu ʻa e ngaahi fakataha ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ka naʻe ʻikai ke u fakatokangaʻi ʻi he taimi ko iá, naʻe ʻi ai ha Kau Fakamoʻoni ʻi ai naʻá ku anga-kovi ʻaupito kiate kinautolu ʻi he kuohilí. Neongo ia, naʻa nau fakafeʻiloaki loto-māfana mai kiate au pea ʻai au ke u ongoʻi ʻoku talitali lelei au.

ʻI he ngaahi fakataha ko iá, naʻá ku ako ʻoku ʻamanekina ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi husepānití ke nau fakahāhā ʻa e ʻofa mo e fakaʻapaʻapa ki he ngaahi mēmipa honau fāmilí. ʻI he taimi ko iá, naʻá ku tokangataha ange ki heʻeku ngāue ko ha faifekaú ʻo u fakaliʻeliʻaki ai hoku uaifí mo ʻema fānau ʻe toko uá. Naʻe kamata ke u fakatokangaʻi naʻá ku fanongo ange ki he meʻa naʻe leaʻaki ʻe he kakai naʻa nau haʻu ke lotu ʻi he temipalé kae ʻikai ʻaupito ke u fanongo au ki ha meʻa naʻe leaʻaki ʻe hoku uaifí.

ʻI he fakalakalaka ʻeku akó, naʻá ku ako ʻa e ngaahi meʻa lahi fekauʻaki mo Sihova ʻa ia naʻe tohoakiʻi ai au kiate ia. Naʻe maongo kiate au tautautefito ki he ngaahi veesi hangē ko e Loma 10:​13, ʻa ia ʻoku pehē: “Ko e tokotaha kotoa pē ʻoku ui ki he huafa ʻo Sihová ʻe fakahaofi.” Naʻá ku kumi ki he ʻOtuá talu mei heʻeku kei siʻí, pea ʻi he taimi ní, kuó u maʻu ia!

Naʻe kamata ke u ongoʻi ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai haʻaku pīkinga ki he temipalé. ʻI he ʻuluaki taimí, naʻá ku hohaʻa fekauʻaki mo e fakakaukau ʻa e niʻihi kehé kapau te u mavahe mei he lotu Sinitoó. Ka naʻá ku ʻosi fakakaukau maʻu pē te u mavahe kapau te u maʻu ʻa e ʻOtua moʻoní ʻi ha toe feituʻu ʻe taha. Ko ia ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1989, naʻá ku fili ke muimui ki hoku konisēnisí. Naʻá ku mavahe mei he temipalé pea tuku atu au ki he toʻukupu ʻo Sihová.

Naʻe ʻikai ke faingofua ʻa e mavahe mei he temipalé. Naʻe tafuluʻi au ʻe hoku kau pulé pea feinga ke tenge au ke nofo. Ka, ko e meʻa naʻe faingataʻa angé, ko hono tala ange ʻa e ongoongó ki heʻeku ongo mātuʻá. ʻI heʻeku fononga atu ki hona ʻapí, naʻá ku ongoʻi mātuʻaki lōmekina ʻi he loto-moʻuá ʻo mamahi hoku fatafatá pea vaivai hoku vaʻé ʻo hangē ha nūtoló! Naʻá ku toutou tuʻu ʻi he halá ʻo lotu kia Sihova ki ha mālohi.

ʻI heʻeku aʻu ko ia ki he ʻapi ʻo ʻeku ongo mātuʻá, naʻá ku ongoʻi ilifia ʻaupito ke ʻohake ʻa e kaveingá. Naʻe ʻosi atu ʻa e laui houa. Faifai atu pē, hili ʻa e lotu lahi naʻá ku fakamatalaʻi ʻa e meʻa kotoa ki heʻeku tamaí. Naʻá ku tala ange kuó u maʻu ʻa e ʻOtua moʻoní pea te u mavahe mei he lotu Sinitoó ke tauhi kiate Ia. Naʻe ʻohovale ʻeku tamaí peá ne loto-mamahi. Naʻe haʻu ʻa e ngaahi kāinga kehé ki he ʻapí ʻo feinga ke liliu ʻeku fakakaukaú. Naʻe ʻikai ke u loto ke fakalotomamahiʻi hoku fāmilí, ka ʻi he taimi tatau, naʻá ku ʻiloʻi ko e tauhi kia Sihová ʻa e meʻa totonu ke faí. ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻe hoku fāmilí ʻa e fili naʻá ku faí.

Neongo naʻe ʻikai ke u toe ʻalu ki he temipalé, naʻe kei fiemaʻu pē ke u liliu ʻa e anga ʻo ʻeku fakakaukaú. Ko e founga moʻui ʻo ha faifekau naʻe ʻosi tongi loloto ia ʻiate au. Naʻá ku feinga mālohi ke fakangaloʻi ia, ka ko e feituʻu kotoa pē naʻá ku hanga ki aí, naʻe hā ngali naʻe ʻi ai ha ngaahi fakamanatu ai ki heʻeku founga moʻui ki muʻá.

Ko e meʻa ʻe ua naʻe tokoni kiate au ke u mavahe mei he ngaahi fakakaukau ko ení. Ko e ʻuluakí, naʻá ku kumi fakaʻauliliki ki ha ngaahi meʻa pē ʻi hoku ʻapí naʻe felāveʻi mo ʻeku lotu ki muʻá. Naʻá ku tutu kotoa leva kinautolu​—ko e ngaahi tohi, ʻū tā pea naʻa mo e ngaahi koloa mamafa naʻá ku tauhí. Uá, naʻá ku kumi ʻa e faingamālie kotoa pē naʻe ala lavá ke feohi mo e Kau Fakamoʻoní. Naʻe tokoni lahi kiate au ʻa ʻenau anga-fakakaumeʻá mo e poupoú. Naʻe faai atu pē, ʻo mōlia atu mei heʻeku manatú ʻa hoku kuohilí.

FOUNGA ʻO ʻEKU MAʻU ʻAONGÁ: Naʻá ku faʻa fakaliʻeliʻaki hoku uaifí mo e fānaú, ʻo ʻai ai kinautolu ke nau ongoʻi tuēnoa. Ka ʻi heʻeku kamata fakamoleki ʻa e taimi mo kinautolú, ʻo hangē ko ia ʻoku akoʻi ʻe he Tohi Tapú ke fai ʻe he ngaahi husepānití, naʻa mau hoko ʻo vāofi ange. Faai atu ʻa e taimí, naʻe kau mo au ʻa hoku uaifí ʻi he tauhi kia Sihová. Ko kimaua fakataha mo homa fohá, ko homa ʻofefiné pea mo hono husepānití, ʻoku mau fāʻūtaha ʻi he taimí ni ʻi he lotu moʻoní.

ʻI heʻeku fakakaukau atu ki he fakaʻamu naʻá ku maʻu ʻi heʻeku kei siʻí ke tauhi ki he ʻOtuá pea tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé, naʻá ku ʻiloʻi kuó u maʻu ʻa e meʻa kotoa naʻá ku kumi ki aí​—pea mo e meʻa lahi ange. ʻOku ʻikai ha lea feʻunga ke fakahaaʻiʻaki ʻeku houngaʻia kia Sihová.

“Naʻá Ku ʻIloʻi Naʻe ʻi Ai ha Meʻa Naʻe Mole ʻi Heʻeku Moʻuí.”​—LYNETTE HOUGHTING

TAʻU FĀʻELEʻI: 1958

FONUA TUPUʻANGA: ʻAFILIKA TONGA

HISITŌLIA: NGAAHI ONGOʻI ʻO E LIʻEKINÁ

KO HOKU KUOHILÍ: Naʻe fanauʻi au ʻi Germiston, ko ha kiʻi kolo keliʻanga makakoloa naʻe ʻikai ke fuʻu tuʻumālie pea ʻikai fuʻu lahi ai ʻa e faihiá. ʻI heʻena ongoʻi ʻe ʻikai malava ke na tokangaʻi aú, naʻe fili ʻe heʻeku ongo mātuʻá ke ʻave au ʻo pusiakiʻi. ʻI he hili pē ʻa e ʻaho ʻe 14 mei hono fāʻeleʻi aú, naʻe pusiakiʻi au ʻe ha ongo meʻa anga-ʻofa ʻa ia naʻá ku vakai kiate kinaua ko ʻeku faʻeé mo ʻeku tamaí. Neongo ia, hili ʻeku ʻiloʻi hoku hisitōliá, naʻá ku fāinga mo e ngaahi ongoʻi ʻo e liʻekiná. Naʻe kamata ke u ongoʻi ʻoku ʻikai ko ha ʻofefine au ia ʻa e ongo mātuʻa naʻá na pusiakiʻi aú pea naʻe ʻikai ke na mahinoʻi moʻoni au.

ʻI heʻeku taʻu 16 nai, naʻe kamata ke u ʻalu ki he ngaahi fale hulohulá, ʻa ia naʻa mau tauʻolunga ai mo hoku ngaahi kaumeʻá mo fanongo ki he ngaahi tā meʻá. ʻI he taimi naʻá ku taʻu 17 aí, naʻe kamata ke u ifi sikaleti. Naʻá ku loto ke pakau ʻo hangē ko e kau mōtolo naʻá ku sio ʻi he ngaahi tuʻuaki ʻo e ifí. ʻI heʻeku taʻu 19, naʻá ku kamata ngāue ʻi Johannesburg, pea vave ai ʻeku kamata feohi mo e kakai halá. Taimi nounou pē mei ai naʻá ku ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea koví, ifi lahi, pea inu lahi ʻaupito ʻi he ngaahi fakaʻosinga uiké.

Neongo ia, naʻá ku longomoʻui fakaesino ʻaupito. Naʻá ku fakamālohi sino maʻu pē pea vaʻinga soka mo kau ki he ngaahi sipoti kehekehe. Naʻá ku toe ngāue mālohi foki ʻi heʻeku ngāué, ʻo u hoko ai ʻo ʻiloa koeʻuhi ko ʻeku taukei ʻi he malaʻe komipiutá. Ko hono olá, naʻá ku tuʻu lelei fakaepaʻanga pea ko e kakai tokolahi naʻa nau vakai mai kiate au ʻoku ou lavameʻa. Ka, ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ʻaupito ke u fiefia​—peá u loto-mamahi ʻi heʻeku moʻuí. ʻI lotó, naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻi ai ha meʻa naʻe mole ʻi heʻeku moʻuí.

FOUNGA HONO LILIU ʻE HE TOHI TAPÚ ʻA ʻEKU MOʻUÍ: ʻI heʻeku kamata ako ʻa e Tohi Tapú, naʻá ku ʻiloʻi ko Sihová ko e ʻOtua ʻo e ʻofa. Naʻá ku toe ʻiloʻi naʻá ne fakahaaʻi mai ʻa e ʻofa ko iá ʻaki hono ʻomai kiate kitautolu ʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú. ʻOku hangē ia ko haʻane hiki mai ha tohi fakafoʻituitui ke ne tataki ʻetau laká. (ʻAisea 48:​17, 18) Naʻá ku ʻiloʻi kapau ʻoku ou loto ke maʻu ʻaonga mei he tataki anga-ʻofa ʻa Sihová, ʻe fiemaʻu ke u fai ʻa e ngaahi liliu lahi ʻi heʻeku moʻuí.

Ko ha liliu ʻe taha naʻe fiemaʻu ke u faí ko hoku ngaahi feohí. Naʻá ku fakakaukau fakamātoato ki he ngaahi lea ʻi he Palōveepi 13:​20, ʻa ia ʻoku pehē: “Ko e tokotaha ʻoku ʻaʻeva mo e potó ʻe hoko ai ʻo poto, ka ko e tokotaha ʻokú ne feohi mo e valé ʻe hoko ai ʻa e kovi kiate ia.” Naʻe ueʻi au ʻe he tefitoʻi moʻoni ko iá ke siʻaki hoku ngaahi kaumeʻa motuʻá pea ʻai ha ngaahi kaumeʻa foʻou ʻi he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

Ko e pole lahi taha kiate aú ko e feinga ke tuku ʻeku ifí; naʻe maʻunimā mālohi au ʻe he sikaletí. ʻI he faai atu ʻo u ikuʻi ʻa e pole ko iá, naʻá ku fehangahangai mo ha toe pole ʻe taha. Ko hono taʻofi ko ia ʻa e ifi sikaletí naʻá ne ʻai ke lele hoku sinó ʻo laka hake ʻaki ʻa e pāuni ʻe 30 (kilokalami ʻe 13.6)! Naʻe uesia moʻoni heni ʻeku fakamahuʻingaʻi-kitá, pea naʻe meimei taʻu ʻe hongofulu ʻeku feinga ke holó. Ka, naʻá ku ʻiloʻi ko hono tuku ʻa e ifí ʻa e meʻa totonu ke faí. Naʻá ku hanganaki lotu kia Sihova, pea naʻá ne ʻomai kiate au ʻa e mālohi ke u lavameʻa aí.

FOUNGA ʻO ʻEKU MAʻU ʻAONGÁ: ʻOku ou moʻui lelei ange ʻi he taimí ni. ʻOku ou toe fiemālie foki​—ʻoku ʻikai ke u toe tuli ki he fiefia loi ʻoku talaʻofa mai ʻe he ngāue fakamāmaní, tuʻungá mo e koloaʻiá. ʻI hono kehé, ʻoku ou maʻu ʻa e fiefia ʻi hono vahevahe ʻa e moʻoni mei he Tohi Tapú ki he niʻihi kehé. Ko e olá, ko e toko tolu ʻi hoku ngaahi kaungāfefine ki muʻá kuo nau tauhi kia Sihova fakataha mo hoku husepānití mo au. Ki muʻa ke mate ʻa e ongo mātuʻa naʻá na pusiakiʻi aú, naʻe malava ke u tala ange kiate kinaua fekauʻaki mo e talaʻofa ʻa e Tohi Tapú ki he toetuʻu ʻi he māmani palataisí.

Ko e ʻunuʻunu ofi kia Sihová kuó ne tokoniʻi au ke fekuki mo e ngaahi ongoʻi ʻo e liʻekiná. Kuó ne ʻomai kiate au ʻa e ongoʻi malu ʻaki hono ʻomai au ki ha fāmili ʻi māmani lahi ʻo e kaungātuí. ʻI aí, ʻoku ou maʻu ha ngaahi faʻē, ngaahi tamai, fanga tuongaʻane mo e fanga tuofāfine lahi.​—Maʻake 10:​29, 30.

[Fakatātā]

ʻI he lotolotonga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku ou maʻu ai ʻa e ʻofa faka-Kalisitiané

[Fakatātā]

Ko e temipale Sinitō naʻá ku lotu ai ki muʻá