Skip to content

Skip to table of contents

Anga hẽ Suku wa velisapo epata limue liomanu okuti likuavo li sule?

Anga hẽ Suku wa velisapo epata limue liomanu okuti likuavo li sule?

Vakuakutanga Va Pula . . .

Anga hẽ Suku wa velisapo epata limue liomanu okuti likuavo li sule?

▪ Sio, hacoko. Embimbiliya li popia hati: “Suku ka kuete ocame, puãi, volofeka viosi, wosi u sumbila loku linga esunga, u sungulukila.”—Ovilinga 10:34, 35.

Ocisimĩlo ca Suku catiamẽla kondaka eyi, ca litepa lovisimĩlo viomanu vakuakandu. Omanu valua va sima okuti epata limue (ndeci epata liavo) lia velapo vakuavo. Olonepele viaco vi situlula ocisimĩlo ca Charles Darwin wa popia hati: “Kovaso yoloneke, . . . apata omanu vana va lilongisa haivo va kuete ekalo liwa komuenyo, a ka kundula ale a ka tulamela apata ana ka a lilongisile haivo olohukũi.” Ci sumuisa calua omo okuti omanu valua va siata oku talisiwa ohali lomanu vakuapata akuavo vana va litenda ndu okuti va velapo.

Anga hẽ ca sunguluka omunu oku sima okuti ekova liaye lia velapo? Anga hẽ uloño weca uvangi wokuti kuli apata amue a velapo okuti akuavo a sule? Sio. Ulume umue o tukuiwa hati, Bryan Sykes, ukuoloño woku kũlĩhĩsa ombuto yeca esetahãlo kapata osi oviendalomuenyo haeye ulongisi wo kosikola yo Oxford, wa popia hati: “Ka kuli uvangi u lekisa okuti kuli ombuto yikuavo yeca esetahãlo kapata amue omanu. . . . Nda siata oku pulisiwa olonjanja vialua nda kuli o DNA yepata lia va Helasi ale ombuto yikuavo yesetahãlo liomanu vo ko Italia. Ocili okuti, ka kuli. . . . Vosi tuakuepata limuamue.”

Olondaka evi vi likuata ciwa leci Ovisonehua vi popia. Embimbiliya li longisa okuti, Suku wa lulika lika ulume umosi kuenda ukãi umosi kuna kua tunda apata osi omanu. (Efetikilo 3:20; Ovilinga 17:26) Omo liaco, kovaso a Suku, apata​—osi omanu amuamue.

Yehova ka velisilepo ekova ale esetahãlo liomanu. Eye wa velisapo eci ci kasi vutima womunu. Eye wa popia hati: “Omunu o vanja okumõleha kuokilu, [ame puãi ndi] vanja vutima.” (1 Samuele 16:7) Oku ivaluka olondaka evi, ci tu lembeleka calua. Ndamupi?

Etu tua tunda kapata akova a litepa, kuenda pamue ka tu sole onepa yimue yesetahãlo lietimba lietu. Pole, lacimue tu pondola oku linga oco tu pongolole esetahãlo lietu. Tu pondola lika oku mioñolola ovisimĩlo, kuenda olonjongole viutima wetu. (Va Kolosai 3:9-11) Nda tua liketisa tu pondola oku limbuka ovisimĩlo vietu vĩvi vioku livelisapo ale vioku lisepula eci tu kasi lomanu vakuekova likuavo. Omo okuti ovisimĩlo evi ka vi likuata levi via Suku, tu sukila oku likolisilako oku upa ovisimĩlo viaco vutima.​—Osamo 139:23, 24.

Nda tua kuata ovisimĩlo ndevi via Yehova ndomo tu litenda etu muẽle kuenda vakuetu, eye o tu kuatisa. Ondaka yaye yi tu sapuila hati: “Ovaso a Yehova a vanja vanja kuosi kilu lieve ha lekisa unene waye kuvakuavitima vio sungulukila.” (2 Asapulo 16:9) Olondaka evi viocili, ndaño tua tiamẽla kepata liekova likuavo.