Skip to content

Skip to table of contents

Waswe, Iu Savve Finis?

Waswe, Iu Savve Finis?

Waswe, Iu Savve Finis?

Long taem bilong Jesus, hao nao olketa bigman long Jew religion ting long pipol?

Long first century C.E., olketa leader and olketa bigman bilong religion long Israel ting daonem olketa wea no skul gud or no skul. Olketa Pharisee savve sei olsem: “God no hapi long olketa pipol hia wea nating savve long Law.”—John 7:49.

Samfala nara buk storyim olketa leader and olketa bigman hia tok daonem olketa wea no skul gud. Olketa savve kolem pipol hia ʽam ha·ʼaʹrets, wea minim “pipol long datfala ples.” Firstaem, pipol iusim datfala toktok for showimaot olketa respectim pipol long nara ples. Olketa iusim datfala toktok for evriwan nomoa, nomata olketa wea poor or olketa wea garem bignem.—Genesis 23:7, footnote; 2 Kings 23:35; Ezekiel 22:29.

Bat gogo, long taem bilong Jesus pipol iusim datfala toktok for tok daonem olketa wea no savve gud long Law wea God givim long Moses or no followim evri law bilong Jew. Mishnah (olketa law bilong Jew wea hem wanfala part long Talmud) stopem pipol for stap long haos bilong olketa ʽam ha·ʼaʹrets. The Encyclopedia of Talmudic Sages talem Rabbi Meir, wea hem wanfala savveman long mek-tu century, hem sei: “Sapos wanfala dadi givim gele bilong hem for maritim man wea hem wanfala am ha’aretz, hem olsem hem taengem gele bilong hem and putim hem front long wanfala lion, mekem datfala lion step antap long hem and kaikaim hem.” Datfala buk Talmud storyim tu narafala rabbi wea sei olsem: “Pipol wea no skul gud bae no laef bak.”

Hao nao olketa firstfala Christian ting long olketa King long Rome?

“Caesar” (word wea iumi transleitim “king”) hem nem bilong famili bilong Gaius Julius Caesar. Hem rulim Rome start long 46 B.C.E. Samfala narawan wea king bihaenem hem iusim tu datfala nem Caesar. Thrifala long olketa wea Bible storyim nao hem Augustus, Tiberius, and Claudius.—Luke 2:1; 3:1; Acts 11:28.

Tiberius start for king long year 14 C.E., and hem king long taem wea Jesus stap long earth. Hem nao king taem samfala man kwestinim Jesus abaotem wei for peim tax, then Jesus ansa olsem: “Givim go bak long King samting wea hem bilong King, and givim go bak long God samting wea hem bilong God.” (Mark 12:10-20) Taem Jesus hem sei “King” hem no minim Tiberius nomoa, bat hem minim gavman.

Long samting olsem 58 C.E., wanfala bigman no duim stret samting long aposol Paul. From Paul hem citizen bilong Rome, hem sei hem laekem King long Rome nao for judgem case bilong hem. (Acts 25:8-11) Taem Paul sei olsem hem no minim for Nero, wea hem king long datfala taem nao for judgem hem, bat hem minim Hae Kot bilong Rome nao for judgem hem.

[Piksa long page 29]

Silver denarius wea garem piksa bilong Tiberius