Okuti Motavela Omalondolo Ayandyuluka A Jeova?
Okuti Motavela Omalondolo Ayandyuluka A Jeova?
“Ondyila Oyei. Endeleimo.”—ISAÍAS 30:21.
1, 2. Oityi Satanasi atokola okulinga? Oñgeni Ombimbiliya itukuatesako?
T YINA weenda mondyila ina enyingilikilo liyulika kuna kuheko, upondola okuvomba. Otyo tyipondola okukutuala motyiponga. Soka ñgeno epanga liove wekulondola okuti omunthu umwe ondingavivi wapilulula enyingilikilo olio, opo avombese ovanthu. Okuti ñgeno wetavela elondolo olio?
2 Satanasi ukahi ngo ndingavivi oyo, iya oe watokola okutuyapula. (Revelação [Apocalipse] 12:9) Oviponga aviho tuapopia monthele yokualamba, ovio Satanasi aundapesa opo etuhongiliye okuanya Jeova, atutundu mondyila yomuenyo uhapu. (Mateus 7:13, 14) Mahi, tupu tuanoñgonoka okuti epanga lietu Jeova Huku, utulondola konthele yomaliva a Satanasi. Pahe matupopi vali ovipuka vitatu Satanasi aundapesa opo etuyapule, no ñgeni Ombimbiliya itukuatesako okulityilika vio. Tyina tutanga Ombimbiliya, soka ngatyina Jeova ukahi monyima yetu, otyo etupopila okuti: “Ondyila Oyei. Endeleimo.” (Isaías 30:21) Tyina tulilongesa omalondolo oo ayandyuluka, matyituavela vali ondundo yokulinga etyi Jeova apopia.
Uhalandule “Ovalongesi Vomatutu”
3, 4. (a) Oityi ovalongesi vomatutu vaelekelwa no nonyombo mbuhena omeva? (b) Ovalongesi ovanyingi vomatutu vatunda pi, iya oityi vahanda okulinga?
3 Soka ñgeno moungendi wove, ukahi moluhandya iya oliwa nohunga. Omono onyombo ikahi kokule. Moluotyo, oendeko okusoka okuti movasimo omeva. Mahi, tyina uhika ponyombo, itupu omeva. Osoyo unene! Tupondola okuti otyili tyikahi ngomeva, iya ovalongesi vomatutu vekahi ngo nonyombo mbuhena omeva. Ovanthu vasoka okuti ovalongesi ovo vena otyili, mavakasoya. Jeova waundapesa o apostolu Paulu na Petulu opo etulondole konthele yovalongesi vomatutu. (Tanga Atos 20:29, 30; 2 Pedro 2:1-3.) Ovalongesi ovo vomatutu ovalie? Onondaka mbo apostolu Paulu na Petulu mbutupopila opi ovalongesi ovo vomatutu vatunda no ñgeni vakemba ovanthu.
4 Paulu wapopila ovakulu vewaneno mo Efesu okuti: “Pokati kenyi muene, mapakatuka ovalume, iya avapopi ovipuka vihaviukile.” Iya Petulu wahonekela omawaneno okuti: “Pokati kenyi mapakakala ovalongesi vomatutu.” Ngotyo, ovalongesi vamwe vomatutu mavakatunda mewaneno. Ovalongesi ovo vomatutu, ovokuayapuka motyili. a (Tala okatoi.) Oityi vahanda? Paulu wati tyina vatunda meongano lia Jeova, vahanda ‘okukokela kuvo ovalongwa.’ Ovalongwa Paulu ekahi nokupopia, ova Jesus Kristu. Ovalongesi ovo vomatutu kavaovola ovalongwa vavo kondye yewaneno. Anthi, vaovola okupola ine okuvaka ovalongwa mewaneno. Jesus wati vokuayapuka motyili vekahi ngomahunyu alia onongi. Vahanda okunyona ekolelo liaveho mewaneno nokuvepola motyili.—Mateus 7:15; 2 Timóteo 2:18.
5. Oñgeni ovalongesi vomatutu vayapula ovanthu?
5 Oñgeni ovalongesi vomatutu vayapula ovanthu? Vetyilinga nelunguko enene. Vokuayapuka motyili vaeta “nelunguko” omalusoke avo mewaneno, ngatyina onongangala mbunyingiya motyilongo ovipuka tyaholama. Vaundapesa ‘onondaka mbomatutu.’ Otyo tyilekesa okuti vapopia omatutu ngatyina otyili, ngetyi onongangala mbuhoneka omikanda viomatutu avikala ngoti oviotyotyili. Valinga ononkhono opo ovanthu ovanyingi vetavele ‘omalongeso avo omatutu.’ Tupu Petulu wati vehole ‘okupililika’ Ovihonekwa. Vahangununa onoversikulu mbo Mbimbiliya monkhalelo yapenga, opo vakuavo vetavele omalusoke avo. (2 Pedro 2:1, 3, 13; 3:16) Vokuayapuka motyili kavesukile nonthue. Inkha tuvelandula, matutundu mondyila yomuenyo uhapu.
6. Ombimbiliya ituavela elondolo patyi liayandyuluka konthele yovalongesi vomatutu?
6 Oñgeni matuliyakulila kovalongesi vomatutu? Ombimbiliya itupopila nawa etyi tuna okulinga. (Tanga Romanos 16:17; 2 João 9-11.) Ilongesa neyandyuluko okuti “lityilikei vo.” Otyo tyilekesa okuti tuna okukala kokule navo. Elondolo olio Liombimbiliya lielifwa nelondolo upewa nondotolo liokulityilika okukala nomunthu una ouvela ulitambuliswa. Ondotolo utyii okuti inkha utambula ouvela oo monkhi. Elondolo liae liayandyuluka, iya ove molingi etyi apopia. Ombimbiliya yati vokuayapuka motyili ‘vetupu onondunge’ vaundapesa omalongeso avo okuhongiliya vakuavo okusoka ngavo. (1 Timóteo 6:3, 4) Jeova ukahi ngondotolo oyo ongwa. Oe utupopila neyandyuluko opo tukale kokule novalongesi vomatutu. Tuna okutokola apeho okulandula elondolo liae.
7, 8. (a) Oityi tuna okulinga opo tulityilike ovalongesi vomatutu? (b) Oityi watokolela okulityilika ovalongesi vomatutu?
7 Oityi tuna okulinga opo tulityilike ovalongesi vomatutu? Onthue katupopi navo ine okuvekonga veye momaumbo etu. Tupu katutange omikanda viavo, netyi vahoneka mo Internete, katuvetale motelevisau, katupopi konthele yetyi vahoneka mo Internete. Oityi tuatokolela okulityilika ovanthu ovo? Tete kuaviho, omokonda tuhole “Huku yotyili.” Moluotyo, katuhande okutehelela omalongeso omatutu ehelikuatele notyili tyo Ndaka ya Huku. (Salmo 31:5; João 17:17) Tupu, tuhole eongano Jeova aundapesa pala okutulongesa otyili otyiwa unene. Eongano lia Jeova olio lietulongesa enyina lia Jeova netyi lihangununa, nevangelo liae konthele yoohi, netyi tyipita nonthue tyina tunkhia, nekevelelo lietutilo. Ove uhinangela ehambu wakala nalio etyi tete weiva otyili otyo novikuavo vali? Ngotyo, uhayeke ounkhembi wovalongesi omatutu ukuhongiliye okutyitukilapo eongano liekulongesa otyili otyo.—João 6:66-69.
8 Namphila ovalongesi vomatutu vapopia ovipuka ovinyingi, kamatuvelandula! Tutupu ehunga liokutehelela ovanthu vekahi ngo nonyombo mbuhena omeva. Vana vevetehelela, mavakasoya. Onthue tuatokola okukala ovakuatyili ku Jeova neongano liae. Eongano eli kalinetusoyese naluike, apeho lituavela omeva omanyingi asukuka otyili Tyondaka ya Huku.—Isaías 55:1-3; Mateus 24:45-47.
Uhatehelele “Omahipululo Omatutu”
9, 10. Elondolo patyi konthele yomahipululo omatutu Paulu aavelele Timoteo? Omahipululo patyi omatutu Paulu ankho asoka? (Tupu tala okatoi.)
9 Enyingilikilo mondyila liapilululilwa oku kuheko, lipondola okutuvombesa. Pamwe okuimbuka okuti lilekesa oku kuheko katyipuiya, mahi ovikando vimwe tyipuiya. Otyo tyelifwa nomaunkhembi a Satanasi. Inkha katulunguka, omaunkhembi ae amwe apondola okutuyapula tyihepuiya. Apostolu Paulu utulondola konthele yomaunkhembi oo. Oe weeihana okuti “omahipululo omatutu.” (Tanga 1 Timóteo 1:3, 4.) Omahipululo oo omatutu oityi, iya oñgeni matulityilika okuetavela? Tuesukisa omakumbululo omapulo oo, opo tutualeko mondyila yomuenyo uhapu.
10 Elondolo lia Paulu konthele yomahipululo omatutu, likahi momukanda wotete ahonekela Timoteo, Omukristau omukulu wewaneno. Paulu wapopila Timoteo asukukise ewaneno nokukuatesako ovakuatate vae no nomphange vatualeko noukuatyili ku Jeova. (1 Timóteo 1:18, 19) Ondaka yo Gregu Paulu aundapesa pala “omahipululo omatutu” ilekesa okuti “ounkhembi” ine “okuhinda ehipululo.” Omukanda umwe wati, ehipululo liomatutu, ehipululo lionongeleya lihelikuate notyili. (The International Standard Bible Encyclopaedia) Tyafuile Paulu ankho usoka konthele younkhembi wonongeleya utunda komahipululo okohale, ovanthu vapopia iya aakalesa vakuavo nolumbwe. b (Tala okatoi.) Paulu wati omahipululo oo otyiponga, mokonda “akatula omapulo pala okuovolola.” Otyo tyilekesa okuti ovanthu vatehelela omahipululo oo, vahimbika okukala nomapulo konthele yovipuka ovio, iya avapesela omuvo wavo okuovola omakumbululo. Satanasi uundapesa omahipululo oo, nounkhembi wonongeleya opo ovanthu valimbwe ovipuka viakolela vali. Onondaka mba Paulu mbayandyuluka. Wati: Muhatehelelei omahipululo omatutu!
11. Oñgeni Satanasi aundapesa onongeleya mbomatutu opo etuyapule? Elondolo patyi tuesukisa okutavela?
11 Omahipululo patyi omatutu apondola okutuyapula inkha katulunguka? “Ehipululo liomatutu”, o kese elongeso lionongeleya ‘lituyekesapo okutehelela otyili.’ (2 Timóteo 4:3, 4) Satansi walunguka. Uundapesa ongeleya yomatutu opo ayapule ovanthu. Otyo Ombimbiliya ipopila okuti oe “ulikalesa ngoandyu yotyitei.” (2 Coríntios 11:14) Mongeleka, onongeleya mbo Vakristau vomouye mbupopia okuti mbulandula Kristu, mahi mbulongesa omatutu, Outatu ukola no ifelunu yotupia. Tupu mbulongesa okuti movanthu muna etyi tyitualako nomuenyo konyima yononkhia. Ovanyingi vasoka okuti ovipito vio Natale no Pasikwa vihambukiswa Huku, mahi, evi ovanthu valinga mokueenda kuovipito ovio viatuka kefendelo liomatutu. Omahipululo omatutu kamaetuyapula inkha tutavela elondolo lia Huku liokukala kokule nonongeleya mbomatutu ‘nokuyekapo okukuata ovipuka viasila.’—2 Coríntios 6:14-17.
12, 13. (a) Omaunkhembi patyi etatu atuka ku Satanasi? Iya otyili konthele yomaunkhembi oo otyipi? (b) Oityi tuna okulinga inkha katuhande Satanasi etuyondye nomahipululo omatutu?
12 Kuna omaunkhembi omakuavo a Satanasi apondola okutuyapula inkha katulunguka. Matupopi omaunkhembi etatu. Wotete oyou: Ove upondola okulinga etyi uhanda, ove muene utokola etyi tyaviuka netyi tyapenga. Otyo apeho tutyiiva mo televisau, no mosinema, no momikanda, mo no jornale, no mo Internete. Mokonda tuiva ounkhembi oo apeho, tyapepuka okuhimbika okusoka ngotyo, nokulandula omalusoke ouye omaundalelapo. Mahi otyili, otyokuti o Huku una okutupopila etyi tyaviuka netyi tyapenga. (Jeremias 10:23) Ounkhembi wavali oyou: Huku kamapilulula nalumwe ovipuka kombanda yoohi. Olusoke olo luhindila ovanthu okusoka vala onthiki yo hono. Kavesukile nokuhambukiswa Huku ine o netyi matyikapita komutwe. Onthue tupondola okuhimbika okusoka ngovanthu ovo iya atukala “tyasoya nokuhaave ovinyango” movilinga via Huku. (2 Pedro 1:8) Otyili, otyokuti apa katutu Huku makapilulula ovipuka pano pohi, iya onthue tuna okulekesa nonkhalelo tutyinda omuenyo wetu okuti tyotyili tutyitavela. (Mateus 24:44) Ounkhembi watatu oyou: Huku kesukile nonthue. Satanasi uhanda tusoke okuti katuatokalele oluembia lwa Huku. Inkha Satanasi utuhindila okutavela ounkhembi oo, matuyekepo okuumbila Jeova. Otyili, otyokuti Jeova una oluembia novaumbili vae, iya kese umwe puonthue kwe wakolela unene.—Mateus 10:29-31.
13 Apeho tuna okulunguka opo tuhasoke ngovanthu vouye wa Satanasi. Pamwe ngoti etyi vapopia netyi vasoka otyili. Mahi hinangela okuti Satansi uhanda okutuyapula, iya nawike utyivila vali okuyondya ovanthu ngae. Tuesukisa okutavela omalondolo Ondaka ya Huku inkha katuhande Satanasi etuyondye nomahipululo omatutu.—2 Pedro 1:16.
“Uhalandule Satanasi”
14. Elondolo patyi Paulu aavelele ovahikuena vamwe ovahepe? Oityi atuho tuesukisila okutavela elondolo olio?
14 Soka ñgeno enyingilikilo mondyila liati: “Ei Ondyila Yokulandula Satanasi.” Tyotyili, nawike Omukristau uhanda okulandula enyingilikilo ngo olio. Mahi alo umwe Ovakristau votyotyili vapondola okuhimbika “okulandula Satansi.”Paulu utulondola oñgeni otyo tyipondola okueenda. (Tanga 1 Timóteo 5:11-15.) Oe wahoneka konthele yovahikuena vamwe ovahepe mewaneno pomuvo opo, mahi atuho tupondola okulilongesila kuetyi apopia. Ovahepe ovo, ankho kavasoko okuti vekahi nokulandula Satanasi, anthi, etyi ankho valinga netyi vapopia ankho tyilekesa okuti tyotyili oe valandula. Oñgeni tupondola okulandula Satanasi, tyihetyii? Pahe matupopi elondolo lia Paulu konthele yokupopia ovivi konthele ya vakuetu.
15. Oityi Satanasi ahanda? Ngetyi tyapopia Paulu, oityi Satanasi aundapesa opo etulunde okulinga etyi oe ahanda?
15 Satanasi kahande tupopie omatavelo etu. Oe uhanda tuyekepo okuivisa onondaka onongwa. (Revelação 12:17) Oe uhanda tupeselele omuvo wetu movipuka viyapula ovanthu va Jeova ine vieta ovilwa. Paulu wapopia ovipuka vimwe Satansi aundapesa opo tulinge etyi oe ahanda. Paulu wapopia okuti ovahepe ovo ankho ‘vetupu ovilinga, vakala nokuendaenda.’ Ankho omuvo wavo veupesela haunene pala okutalelapo omapanga avo, nokupopia ovipuka vihasilivila. Tuesukisa okulunguka opo tuhalinge ngavo. Mongeleka, tupondola okupesela omuvo wetu no wavakuetu mokutanga nokuhonekela vakuetu mo Internete konthele yovipuka vihasilivila, pamwe havio tyotyili ko. Paulu tupu wapopia okuti ovahepe vana ankho “vapopia ovityapi.” Vovityapi pamwe vapopia ovipuka ovivi konthele yavakuavo. Otyo otyiponga, mokonda ovityapi, okutendeleya ine okupopia ounkhembi konthele ya vakuetu. Ounkhembi oo apeho weeta ovilwa pokati kovanthu. (Provérbios 26:20) Vana vapopia ounkhembi konthele yavakuavo, velifwa na Satanasi Eliapu, na tyina vetyilinga tyihetyii. c (Tala pokatoi.) Tupu, Paulu wati ovahepe ovo ankho ‘velipaka povipuka viavakuavo.’ Ankho vapopila vakuavo oñgeni vena okutyinda omienyo viavo. Nawike watokala okulinga ngotyo. Ovipuka ovio aviho vipondola okutuyekesapo okusoka otyilinga tyakolela Jeova etuavela. Tuesukisa okuundapesa omuvo wetu movilinga viokuivisa Ouhamba wa Huku. Inkha tuyekapo okuivisa, matuhimbika okulandula Satanasi. Iya inkha tukala konthele ya Satanasi, tuyele Jeova. Atuho tuna okuholovona okonthele patyi tuayemba.—Mateus 12:30.
16. Oityi tuna okulinga inkha katuhande okulandula Satanasi?
16 Inkha tutavela etyi Ombimbiliya ipopia, kamatulandula Satanasi. Paulu wapopia ovipuka vimwe mavitukuatesako. Oe wati tuesukisa ‘okuundapa nombili onene movilinga via Tatekulu.’ (1 Coríntios 15:58) Tyina tuundapela unene Jeova, katukala nomuvo wokulinga ovipuka vihasilivila nokuetela vakuetu oviponga. (Mateus 6:33) Tupu otyipuka otyikuavo Paulu etupopila tuna okulinga, okupopia “onondaka onongwa pala okupameka.” (Efésios 4:29) Uhapopie ovityapi, tupu uhatehelele vana vevipopia. (Tala okakasa kati “Omainya Momphepo.”) Yumba onthumbi nokuhumba ovakuatate vove no nomphange. Inkha ulinga ngotyo, apeho mopopi ovipuka oviwa konthele yavo. Paulu tupu wetupopila etyi tuna okulinga. Oe wati: ‘Lingei ovipuka vienyi muene.’ (1 Tessalonicenses 4:11) Lekesa kovanthu okuti wesuka navo, mahi tyilinga nehumbilo. Hinangela okuti hamwe vena ovipuka viavo muene vahahande okupopia, mokonda kavahande vakuavo veviive. Tupu, hinangela okuti onthue katupondola okulingilako vakuavo omatokolo konthele yovipuka ovo vesukisa okulinga.—Gálatas 6:5.
17. (a) Oityi Jeova etuavelela omalondolo aeho tuapopia? (b) Oityi tuna okutokola okulinga?
17 Tupandula Jeova ukahi nokutupopila nokuayandyuluka nawa etyi tuhapondola okulandula! Apeho tuna okuhinangela okuti Jeova wetuavela omalondolo oo aeho tuapopia, mokonda utuhole unene. Oe kahande Satanasi etuyondye nokutumonesa ononkhumbi. Ondyila Jeova ahanda tuholovone kayapepukile, mahi oyo vala ituala komuenyo uhapu. (Mateus 7:14) Apeho tuna okutokola okutavela ku Jeova tyina etupopila okuti: “Ondyila oyei. Endeleimo.”—Isaías 30:21.
[Onondaka Poutoi]
a Okuyapuka motyili okutyitukilapo efendelo liotyotyili nokulisapo.
b Ovanthu vamwe vasoka okuti omukanda utiwa Tobit, ine Tobia, ukahi Mombimbiliya. Oyo, ongeleka imwe ilekesa omahipululo omatutu aliko pomuvo wa Paulu. Wahonekua kotyita tyotete etyi Kristu eheneye. Omukanda oo weyula omatavelo omatutu nomahipululo owanga. Upopia omahipululo ovipuka vihaliko, mahi uti oviotyotyili.—Tala Estudo Perspicaz das Escrituras, Volume 1, pefo 152.
c Ondaka yo Gregu yapitiyua “eliapu” ilekesa okuti “omunthu upopia ounkhembi konthele yavakuavo opo eveetele ovitateka.” Ondaka oyo enyina lia Satanasi una wapopia ounkhembi wotete.—João 8:44; Revelação 12:9, 10.
Oñgeni Mokumbulula?
Oñgeni molekesa okuti utavela omalondolo ekahi mo notestu ombu?
[Omapuko Elongeso]
[Okakasa/Olutalatu pefo 19]
Omainya Momphepo
Kuna ehipululo limwe ekulu liova Judeu lilekesa okuti ovityapi viihamesa.
Omulume umwe wapopila ovanthu ovanyingi ounkhembi konthele yomulume omunongo unene potyilongo tyavo. Etyi palamba omuvo, omulume wokuakembele akaita otyiponyo komunongo oo. Moluotyo, wapula omunongo oo okuti: “Oityi ndyina okulinga opo ndyikulekese okuti nelivela etyi napopia konthele yove?” Omunongo emukumbulula okuti: “Kuna vala otyipuka tyike upondola okulinga.” Kuata okasako keyula omainya, okeikula, oyeke omainya aye nomphepo.” Omulume kanoñgonokele omokonda yatyi, mahi alingi etyi omunongo oo emutuma. Konyima, akondoka komunongo, iya ati: “Pahe undyevela?” Omunongo ati: “Tete, enda kaovole omainya ana aeho.” Omulume ati: “Mahi otyo tyepuiya unene. Omphepo yeeyandyanesila kononthele ambuho. Himeevasi vali.” Iya omunongo ati: “Ngetyi omainya ayandyanena kononthele ononyingi, nounkhembi wove wayandyana movanthu ovanyingi. Iya ngetyi uhapondola okuvasa omainya oo, tupu kumevili okulimbiswa ovanthu etyi wapopia.”
Otyo tyayandyuluka. Onthue katutyivili okupilulula etyi tuapopiale. Iya pamwe katutyivili okupilulula ovivi vitunda kuevi tuapopia. Ngotyo tyina tuhenepopie otyipuka otyivi konthele ya vakuetu, otyiwa tuhinangele okuti onondaka mbetu mbukahi ngomainya momphepo.
[Olutalatu pefo 16]
Oñgeni vamwe vakongela meumbo liavo vokuayapuka motyili?
