1. Što, između ostalog, trebamo činiti da bismo ušli u Božji počinak i zašto je to ponekad lakše reći nego učiniti?

U PRETHODNOM članku bilo je objašnjeno da možemo ući u Božji počinak tako da poslušno radimo na ostvarenju Božjeg nauma. No ponekad je to lakše reći nego učiniti. Naprimjer, kad saznamo da Jehova ne odobrava nešto što nam se sviđa, u nama bi se u prvi mah mogao javiti otpor. To bi značilo da trebamo poraditi na tome da budemo “spremni poslušati” (Jak. 3:17). U ovom članku razmotrit ćemo nekoliko područja na kojima može doći na kušnju naša spremnost da postupamo u skladu s Božjim naumom, odnosno da od sveg srca budemo poslušni Bogu.

2, 3. Što moramo ustrajno činiti kako bismo ugodili Jehovi?

² Da li spremno prihvaćaš savjete koji se temelje na Bibliji? Božja Riječ nam kaže da Bog želi sakupiti u svoju organizaciju “dragocjenosti iz svih naroda” (Hag. 2:7). Naravno, većina nas nije bila Bogu po volji u vrijeme kad smo tek počeli proučavati Bibliju. No ljubav prema Bogu i njegovom voljenom Sinu potaknula nas je da uvelike promijenimo svoj način razmišljanja i svoje ponašanje kako bismo u potpunosti ugodili Bogu. Budući da smo se puno molili Jehovi za pomoć i svesrdno se trudili učiniti potrebne promjene, na koncu smo se mogli krstiti kao Jehovini sluge. (Pročitaj Kološanima 1:9, 10.)

³ Međutim, naša bitka protiv vlastitih mana i nedostataka nije završila kad smo se krstili. Morali smo nastaviti borbu, a ta će borba trajati sve dok ne postanemo savršeni. No budemo li ustrajali u toj borbi nastojeći u sve većoj mjeri ugoditi Jehovi, možemo biti uvjereni da će on blagosloviti naš trud.

4. Na koja bismo tri načina mogli dobiti savjet koji se temelji na Bibliji?

⁴ Da bismo se mogli boriti protiv svojih mana i nedostataka, moramo ih najprije prepoznati. Neki govor održan u našoj dvorani ili neki članak u našim časopisima mogao bi nas potaknuti na razmišljanje i pomoći nam uvidjeti da imamo neki ozbiljan nedostatak. No ako u takvom govoru ili članku ne uspijemo prepoznati savjete koji se odnose na nas, Jehova bi se mogao poslužiti nekim našim suvjernikom kako bi nam skrenuo pažnju na naše nedostatke. (Pročitaj Galaćanima 6:1.)

5. Navedi neke nepoželjne reakcije koje bi u nama mogao izazvati dobiveni savjet i objasni zašto su kršćanski pastiri dužni pomagati nam.

⁵ Nije lako prihvatiti savjet od neke nesavršene osobe, koliko se god ona trudila dati ga taktično i obzirno. Ipak, kao što ističu riječi iz Galaćanima 6:1, Jehova zapovijeda “onima koji su duhovni”, odnosno starješinama, da nas “ispravljaju” te da to čine “u duhu blagosti”. Ako poslušamo njihove savjete, još ćemo u većoj mjeri ugoditi Bogu. Zanimljivo je da nam u molitvi nije teško priznati Bogu da imamo mane i nedostatke. No kad nam netko od ljudi ukaže na neke od njih, skloni smo opravdavati se, umanjivati problem, dovoditi u pitanje motive onoga tko nam je dao savjet ili mu predbacivati zbog načina na koji je to učinio (2. Kralj. 5:11). A ako se dobiveni savjet odnosi na nešto na što smo posebno osjetljivi — naprimjer, na ponašanje članova naše obitelji, na naš način odijevanja i dotjerivanja, na našu osobnu higijenu ili neku vrstu zabave koja nam se sviđa, ali ju Jehova osuđuje — možda čak reagiramo toliko loše da sami sebe iznenadimo, a onoga tko nam je dao savjet možda i zaprepastimo! No kad se smirimo, obično uvidimo da je savjet koji smo dobili bio na mjestu.

6. Kako Božja Riječ otkriva kakve su nam “misli i namjere srca”?

⁶ Tematski redak ovog članka podsjeća nas na to da je Božja Riječ “djelotvorna”, što znači da može snažno utjecati na ljude i pomoći im da promijene svoj život. Kao što nam je prije krštenja pomogla da učinimo potrebne promjene u svom životu, tako nam i nakon krštenja može pomoći da se mijenjamo nabolje. U poslanici Hebrejima Pavao je napisao i to da Božja Riječ “prodire dotle da razdvaja dušu i duh, kosti i njihovu moždinu te može prosuditi misli i namjere srca” (Hebr. 4:12). Drugim riječima, kad iz Biblije saznamo što Bog očekuje od nas, naši će postupci pokazati kakvi smo doista u svojoj nutrini. Događa li se ponekad da se naša “duša” i naš “duh” razlikuju, odnosno da dojam koji izvana ostavljamo ne odgovara onome kakvi smo doista u svojoj nutrini? (Pročitaj Mateja 23:27, 28.) Razmisli o tome kako bi ti reagirao u sljedećim situacijama.

7, 8. (a) Što bi mogao biti razlog zbog kojeg su neki kršćani židovskog porijekla držali neke zapovijedi iz Mojsijevog zakona? (b) Je li takav način postupanja bio u skladu s Jehovinim naumom?

⁷ Mnogi od nas znali bi napamet citirati riječi iz Mudrih izreka 4:18, koje glase: “Pravednička je staza kao sjajna svjetlost koja sve jače svijetli, dok ne bude potpuni dan.” Te riječi znače da s vremenom sve bolje razumijemo što Bog očekuje od nas i sve više uspijevamo činiti ono što je njemu ugodno.

⁸ Kao što je bilo rečeno u prethodnom članku, nakon Isusove smrti mnogim je kršćanima židovskog porijekla bilo teško prekinuti s držanjem Mojsijevog zakona (Djela 21:20). Iako je Pavao jasno objasnio tim kršćanima da više nisu dužni držati se Mojsijevog zakona, neki od njih nisu  prihvatili njegove argumente napisane pod Božjim nadahnućem (Kol. 2:13-15). Možda su mislili da će izbjeći progonstvo ako se budu držali barem nekih zapovijedi iz Mojsijevog zakona. Kako god bilo, Pavao je u svojoj poslanici Hebrejima jasno objasnio tim kršćanima da ne mogu ući u Božji počinak sve dok postupaju protivno Božjem naumu * (Hebr. 4:1, 2, 6; pročitaj Hebrejima 4:11). Da bi dobili Jehovino priznanje, trebali su prihvatiti činjenicu da je Jehova počeo voditi svoj narod na drugačiji način.

9. Kako bismo trebali gledati na nova objašnjenja biblijskih učenja koja s vremena na vrijeme dobivamo?

⁹ I mi s vremena na vrijeme dobivamo nova objašnjenja nekih biblijskih učenja. To nas ne bi trebalo zabrinjavati, nego bi nam čak trebalo ojačati povjerenje u vjernog i razboritog roba. Kad članovi Vodećeg tijela koje zastupa tog “roba” uvide da je potrebno pojasniti ili ispraviti naše tumačenje nekog biblijskog učenja, oni se ne ustručavaju učiniti to. Vjernom robu je više stalo do toga da postupa u skladu s Božjim naumom nego da izbjegne kritike koje bi mogle uslijediti zbog promjene u tumačenju nekog učenja. Kako ti reagiraš kad vjerni rob objavi novo objašnjenje nekog biblijskog učenja? Mi ne želimo biti poput farizeja kojima je bilo draže “staro vino”, odnosno njihova tradicionalna vjerovanja, nego “novo vino”, odnosno Isusova učenja koja su duhovno krijepila ljude. (Pročitaj Luku 5:39.)

10, 11. Kako su neki reagirali kad su bile uvedene nove metode propovijedanja dobre vijesti i što možemo naučiti iz toga?

¹⁰ Razmotrimo još jedan primjer. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća neki Istraživači Biblije koji su bili izvrsni govornici smatrali su da svoj propovjednički zadatak mogu najbolje izvršiti tako da drže dobro pripremljene govore pred onima koji su ih s odobravanjem slušali. Voljeli su držati govore pred većim brojem ljudi, a neki od njih jako su uživali u oduševljenim reakcijama svojih slušatelja. Međutim, kasnije je postalo očito da Jehova želi da njegov narod propovijeda na različite načine, između ostalog i od kuće do kuće. Neki vrsni govornici izričito su odbijali sudjelovati u bilo kakvom novom obliku službe. Naizgled su bili duhovne osobe, potpuno odane Gospodinu. No kad je bilo jasno objašnjeno što je Božji naum u vezi s propovijedanjem, došlo je do izražaja što doista misle te kakve su njihove prave namjere i poticaji. Kako je Jehova gledao na njih? Uskratio im je svoj blagoslov. Oni su napustili organizaciju (Mat. 10:1-6; Djela 5:42; 20:20).

¹¹ To ne znači da je svima koji su ostali vjerni Božjoj organizaciji bilo lako početi propovijedati u javnosti. Mnogima je ta služba bila velik izazov, naročito u početku. No bili su poslušni. S vremenom su nadvladali strah, a Jehova ih je bogato blagoslovio. Kako ti reagiraš kad te vjerni i razboriti rob potiče da sudjeluješ u nekom vidu službe propovijedanja koji ti trenutno nikako ne leži? Jesi li spreman isprobati nešto novo?

12, 13. (a) Zašto Jehova nalaže da nepokajnički grešnici budu isključeni? (b) S kakvom se kušnjom suočavaju neki kršćanski roditelji i zašto je ta kušnja naročito teška?

¹² Sigurno se svi slažemo s time da moramo biti tjelesno, moralno i duhovno čisti kako bismo ugodili Bogu. (Pročitaj Titu 2:14.) Međutim, postoje situacije u kojima se naša poslušnost tom Božjem zahtjevu može naći na teškoj kušnji. Naprimjer, zamisli  da sin jedinac nekog uzornog bračnog para Jehovinih svjedoka napusti istinu. Budući da mu je više stalo do “uživanja u prolaznim grešnim zadovoljstvima” nego do dobrog odnosa s Jehovom i sa svojim bogobojaznim roditeljima, taj mladić mora biti isključen (Hebr. 11:25).

¹³ Njegovi su roditelji potpuno shrvani! Naravno, oni znaju da Biblija o ophođenju s isključenim osobama kaže: “Prestanite se družiti sa svakim tko se zove brat, a tko je bludnik ili pohlepan ili idolopoklonik ili koji pogrdno govori o drugima ili je pijanica ili iznuđivač — s takvim i ne jedite!” (1. Kor. 5:11, 13). Oni znaju i to da se riječ “svatko” u ovom retku odnosi i na članove obitelji koji ne žive pod njihovim krovom. No oni jako vole svog sina! Snažni osjećaji mogli bi ih navesti da pomisle: Kako možemo pomoći svom sinu da se vrati Jehovi ako strogo ograničimo druženje s njim? Zar mu ne bismo puno bolje mogli pomoći ako i dalje redovito kontaktiramo s njim? *

14, 15. O čemu roditelji moraju razmišljati kad donose odluku o tome hoće li nastaviti kontaktirati sa svojim djetetom koje je isključeno?

¹⁴ Mi suosjećamo s takvim roditeljima. Njihov je sin imao izbora, ali draže mu je bilo nastaviti sa svojim nekršćanskim načinom života nego zadržati društvo svojih roditelja i drugih suvjernika. Roditelji su mu htjeli pomoći, ali nisu mogli utjecati na njegovu odluku. Stoga je sasvim razumljivo što se osjećaju bespomoćnima.

¹⁵ No što će ti brižni roditelji učiniti? Hoće li poslušati Jehovinu jasnu zapovijed ili će i dalje redovito provoditi vrijeme sa svojim isključenim sinom pod izlikom da se radi o “nužnim obiteljskim obavezama”? Pri donošenju odluke u vezi s tim moraju razmišljati o tome kako Jehova gleda na ono što čine. On želi da njegova organizacija bude čista te potiče prijestupnike da se urazume ako je to moguće. Kako kršćanski roditelji mogu u tome podupirati Jehovu?

16, 17. Što možemo naučiti razmišljajući o Aronovom primjeru?

¹⁶ Mojsijev brat Aron našao se u teškoj situaciji zbog ponašanja dvojice svojih sinova. Pokušaj si predočiti kako se osjećao kad je Jehova pogubio njegove sinove Nadaba i Abihua zato što su prinijeli pred njim “nedozvoljenu vatru”. Jasno je da nakon toga Aron i njegova žena više nisu mogli provoditi vrijeme s njima. No to nije sve. Jehova je zapovjedio Aronu i njegovim vjernim sinovima: “Ne idite raščupane kose niti razdirite svoje haljine [u znak žalosti], da ne poginete i da se [Jehova] ne razgnjevi na svu  zajednicu” (3. Mojs. 10:1-6). Poruka je jasna: Više moramo voljeti Jehovu nego nevjerne članove svoje obitelji.

¹⁷ U današnje vrijeme Jehova ne oduzima istog trena život onima koji krše njegov zakon. On im s ljubavlju pruža priliku da se pokaju za svoje neispravne postupke. No kako bi se Jehova osjećao kad bi ga roditelji nepokajničkog prijestupnika iskušavali tako da nepotrebno provode vrijeme sa svojim isključenim sinom ili kćeri?

18, 19. Koje blagoslove mogu doživjeti članovi obitelji koji se drže Jehovinih uputa u vezi s ponašanjem prema isključenima?

¹⁸ Mnogi koji su nekad bili isključeni iskreno kažu da im je čvrst stav njihovih prijatelja i članova obitelji pomogao da se urazume. Navodeći razloge za ponovno primanje jedne djevojke u kršćansku skupštinu, starješine su napisali da je uspjela u duhovnom pogledu očistiti svoj život “između ostalog i zato što je njezin rođeni brat poštovao teokratski red u vezi s ponašanjem prema isključenima”. Ona je sama rekla da joj je “to što se on vjerno držao biblijskih uputa pomoglo da se vrati”.

¹⁹ Što iz toga možemo zaključiti? Trebamo se boriti protiv sklonosti svog nesavršenog srca da se buni protiv biblijskih savjeta. Moramo biti potpuno uvjereni u to da je Božji način rješavanja naših problema uvijek najbolji.

20. Na koja dva načina možemo razumjeti riječi iz Hebrejima 4:12? (Vidi bilješku.)

²⁰ Kad je napisao da je “riječ Božja živa”, Pavao nije mislio konkretno na Božju pisanu Riječ, Bibliju. * Kontekst pokazuje da je govorio o Božjim obećanjima. Pavao je htio reći da se Bogu ne može dogoditi da nešto obeća, a potom zaboravi na to. Jehova je to dao do znanja preko proroka Izaije, rekavši: “Riječ moja (...) neće se vratiti k meni bez ploda, nego će (...) izvršiti ono zbog čega sam je poslao” (Iza. 55:11). Stoga nemamo razloga biti nestrpljivi kad se stvari ne odvijaju onako brzo kako bismo to željeli. Jehova “radi sve do sada” kako bi u potpunosti ostvario svoj naum (Ivan 5:17).

21. Kako riječi iz Hebrejima 4:12 mogu pružiti ohrabrenje vjernim ostarjelim pripadnicima “velikog mnoštva”?

²¹ Vjerni stariji pripadnici “velikog mnoštva” već desetljećima služe Jehovi (Otkr. 7:9). Mnogi se nisu nadali da će ostarjeti u ovom zlom svijetu. Unatoč tome, oni nisu obeshrabreni (Psal. 92:14). Svjesni su toga da Božja obećanja nisu mrtvo slovo na papiru, nego da su “živa” i da Bog radi na njihovom ispunjenju. Budući da je Bogu njegov naum izuzetno važan, jako ga raduje kad vidi da je taj naum i nama najvažniji u životu. Tijekom ovog sedmog dana Jehova počiva, znajući da će se njegov naum sigurno ostvariti i da će njegov narod, kao cjelina, podupirati ostvarenje tog nauma. No kako je s tobom? Jesi li ti ušao u Božji počinak?