Okuti Ove Wanyingila Mepululukwo Lia Huku?

“Ondaka ya Huku ina omuenyo nononkhono ononene.”—HEBREUS 4:12.

1. Oñgeni hono matunyingila mepululukwo lia Huku? Oityi pamwe tyipuiyila okutavela?

 TUELILONGESA okuti hono matunyingila vala mepululukwo lia Huku, inkha tutavela ku Jeova nokuundapa neongano liae. Tyina tutavela, tulekesa Jeova okuti tuhanda evangelo liae lifuisuepo. Anthi, pamwe okutavela tyipuiya unene. Tyina tunoñgonoka okuti Jeova uhanda tuyekepo okulinga tyimwe tuhole, okumutavela liwa-liwa pamwe tyipuiya. Inkha otyo tyipita nonthue, tuesukisa okulilonga okukala “tyelipongiya pala okutavela.” (Tiago 3:17) Monthele ei, matupopi ovipuka vimwe vituavela omphitilo yokulekesa inkha tyili tuelipongiya pala okutavela apeho.

2, 3. Oityi tuna okutualako okulinga opo tuhambukiswe Jeova?

² Tyina ulilongesa mo Mbimbiliya okuti wesukisa okupilulula omuenyo wove, okuti ukala tyelipongiya pala okutavela? Nkhele soka kuetyi: Ombimbiliya yati ovanthu Jeova ahanda okueta meongano liae, “ovipuka viapandwa viovilongo aviho.” (Ageu 2:7) Otyo tyilekesa okuti Huku uholovona ovanthu apanda, mokonda vehole etyi tyaviuka. Tyotyili, etyi tuahimbika okulilongesa Ombimbiliya, ovanyingi puonthue ankho tulinga ovipuka ovivi. Anthi, mokonda tuhole Huku Nomona wae nokuhanda okuhambukiswa Huku, tualinga omapiluluko akolela monkhalelo yetu yokusoka  nomuevi tulinga. Tuelikuambela okuita Jeova etukuateseko nokulinga ononkhono mbokulinga omapiluluko esukisa. Konyima, tuambatisalwa atupandwa na Jeova.—Tanga Colossenses 1:9, 10.

³ Anthi, nkhele tuvakuankhali. Nkhele tuesukisa okulinga omapiluluko momuenyo wetu nononkhono mbokulinga etyi tyaviuka. Mahi, Jeova ulaa okutukuatesako inkha tutualako okulinga etyi tyimuhambukiswa.

Tyina Tuesukisa Okulinga Omapiluluko Momuenyo Wetu

4. Ovipuka patyi vitatu Jeova aundapesa opo etulekese okuti tuesukisa okupiluluka?

⁴ Tyina tuhenelinge omapiluluko momuenyo wetu, tuna okunoñgonoka oityi tuesukisa okupilulula. Konthele oyo, Jeova utukuatesako mononkhalelo mbelikalaila. Oe upondola okutulekesa nelongomona limwe Momaliongiyo ine ononthele imwe momikanda vietu, okuti tukahi nokusoka ine okulinga otyipuka tyimwe tyapenga. Pamwe katuimbuka okuti tuesukisa okupiluluka, namphila tuetyiiva melongomona ine tuetyitanga momukanda. Moluotyo, Jeova upondola okutuma omukuatate ine omphange mewaneno opo etuviyule neholelo.—Tanga Gálatas 6:1.

5. Oñgeni pamwe tukala tyina umwe etuviyula? Oityi ovakulu Ovakristau vatualelako okulinga ononkhono mbokutukuatesako?

⁵ Tyina omunthu mukuetu omukuankhali etuviyula, pamwe tyipuiya okutavela etyi apopia, namphila etyilinga neholelo. Mahi, Jeova utuma ovakulu vewaneno opo vetuviyule neholelo, ‘okuovola okutukondola’ mondyila “nomutima wapoleya.” (Gálatas 6:1) Inkha tutavela etyi vapopia, matukala ovanthu “vapandwa” vali komaiho a Jeova. Momalikuambelo etu apeho tupopila Jeova okuti tuvakuankhali, tulinga oviponyo ovinyingi. Anthi, tyina omukulu wewaneno etupopila okuti tualinga otyiponyo, pamwe tunumana. Tuovola okuliamena, ine tupopia okuti etyi tualinga otyiponyo vala hatyiviko. Ine pamwe tuti omunthu wetuviyula ketuhole ine kapopile nawa. (2 Reis 5:11) Ine pamwe tunumana tyina ovakulu vewaneno vetupopila tyimwe tuhahande okutehelela. Mongeleka, hamwe vetupopila okuti umwe mombunga yetu ukahi nokulinga ovivi ine onkhalelo tuvala kayaviukile. Hamwe vetupopila okuti tuesukisa okukala nolutu luasukuka nawa ine vati Jeova uyele evi tulinga povitalukiso. Mokonda tuanumana, tupondola okupopia ovipuka vihaviukile. Otyo tyipondola okutuihama, nokunumanesa omukuatate ulinga ononkhono mbokutukuatesako. Mahi konyima, tyina pahe tuamatulu omutima, apeho tuimbuka okuti etyi apopia otyiwa.

6. Oñgeni ondaka ya Huku ‘ipondola okupunga omalusoke nomahando omutima’?

⁶ Otestu ya Hebreus 4:12 muapolwa onthele ei, itupopila okuti ondaka ya Huku ina “ononkhono ononene.” Otyo tyilekesa okuti Ondaka ya Huku Ombimbiliya, ina ononkhono mbokukuatesako ovanthu okupilulula omienyo viavo. Ombimbiliya, yetukuatesako okulinga omapiluluko ankho tuesukisa opo tumbatisalwe. Momukanda Paulu ahonekela Ovakristau ova Hebreu, tupu wati Ondaka ya Huku “inyingila alo pana pahonyena ohande nospilitu. Iya ipondola okupunga omalusoke nomahando omutima.” (Hebreus 4:12) “Ohande,” omunthu watyo muene, etyi ovanthu veete tyina vemutala. “Ospilitu,” otyetyi atuwa mokati, etyi ovanthu veheete. Moluotyo, Paulu ankho ukahi nokuti tyina tuanoñgonoka etyi Huku ahanda tulinge, ovituwa vietu mavilekesa oñgeni tukahi mokati. Okuti pamwe etyi ovanthu veete tyotyili tyelikalela netyi tukahi mokati? (Tanga Mateus 23:27, 28.) Soka konthele yetyi ove ñgeno walinga movipuka evi pahe matupopi.

Tualako Okukula Neongano lia Jeova

7, 8. (a) Oityi Ovakristau vamwe ova Hebreu ankho vahandela okutualako okutavela Ovitumino vimwe via Moisesi? (b) Oityi tupopila okuti ankho kavetavela evangelo lia Jeova?

⁷ Ovanyingi puonthue twii nawa onondaka mba Provérbios 4:18 mbati: “Ondyila yomuviuki  ikahi ngotyitei tyitualako okuyandyuluka vali nawa alo omutenya utwa.” Otyo tyilekesa okuti mokueenda kuomuwo, tunoñgonoka vali nawa etyi Jeova ahanda kuonthue, nokulinga vali nawa evi vimuhambukiswa.

⁸ Tuatalale okuti konyima yononkhia mba Jesus, Ovakristau ovanyingi ova Hebreu nkhele ankho valandula Ovitumino Viapelwe Moisesi. (Atos 21:20) Paulu walekesa nawa okuti Ovakristau kavesukisa okulandula Ovitumino via Moisesi. No ngotyo, ovanyingi ankho kavetavela etyi Jeova ahanda kuvo. (Colossenses 2:13-15) Tyafuile ankho vasoka okuti inkha vatualako okulandula Ovitumino ovio, kamavayalwa na vana valandula ongeleya yova Judeu. Mahi Paulu walekesa nawa Ovakristau ovo ova Hebreu okuti inkha vatualako okuanya evangelo lia Huku, kamavanyingila mepululukwo lia Huku. a (Tala okatoi.) (Hebreus 4:1, 2, 6; tanga Hebreus 4:11.) Opo vapandwe na Jeova, ankho pahe vena okutavela onkhalelo yelikalela Jeova ahanda okufendwa novanthu vae.

9. Oñgeni tuesukisa okukala tyina omupika wekolelo alinga omapiluluko amwe?

⁹ Hono, omupika wekolelo no kualunguka pamwe utukuatesako okunoñgonoka onondonga mbo Mbimbiliya monkhalelo yelikalela netyi tusoka. Tuesukisa okuhambukwa nomapiluluko oo. Etulekesa okuti Jeova ukahi nokuundapesa omupika wekolelo nokualunguka opo etulongese otyili. Pamwe Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova, vakalelapo omupika wekolelo, vatala vali nawa oñgeni tunoñgonoka vimwe konthele yotyili. Inkha ovakuatate ovo vatokola omapiluluko esukisa, kavakala nohonyi yokuviukisa omalongeso amwe vahangununa konyima. Vetyii okuti vamwe mavapopi ovipuka ovivi konthele yomupika mokonda yotyo, mahi kuvo, otyo hatyoko tyakolela vali. Tyakolela vali kuvo, okulinga etyi tyivatela evangelo lia Huku. Oñgeni ove ukala tyina omupika wekolelo alinga omapiluluko monkhalelo tunoñgonoka otyipuka tyimwe mo Mbimbiliya?—Tanga Lucas 5:39.

10, 11. Oityi ovalilongesi vamwe Vombimbiliya valingile etyi valongeswa onkhalelo omphe yokuivisa? Ongeleka oyo itulongesa tyi?

¹⁰ Tutalei ongeleka onkhuavo. Omanima 1000 konyima, Ovalilongesi vamwe Vombimbiliya ankho vokulinga omalongomona omawa, ankho vasoka okuti onkhalelo ongwa yokuivisa, okulinga omalongomona. Ankho vetyihole okupopila komutwe wovanthu ovanyingi. Vamwe ankho vahanda okupandulwa novanthu mokonda yomalongomona avo. Anthi konyima, ovanthu va Jeova vanoñgonoka vali nawa okuti Jeova kevehandela vala okulinga omalongomona. Oe ankho uhanda vaivise umbo na umbo no mononkhalelo ononkhuavo. Vamwe puvo, ankho kavahande ovilinga ovio. Omalongomona avo ankho asokesa vakuavo okuti vehole Jeova nokumutavela, mahi evi valinga ankho vilekesa okuti kavetavela kwe. Tutyii okuti Jeova ankho kahambukilwa evi valinga, mokonda vayekapo eongano liae.—Mateus 10:1-6; Atos 5:42; 20:20.

¹¹ Tupu ovalilongesi ovakuavo ovanyingi vo Mbimbiliya ankho tyivepuiya unene okuivisa umbo na umbo, haunene ponthyimbi. Mahi, ankho vetavela nokukolela meongano lia Jeova. Konyima, atyivepepukila okuivisa umbo na umbo. Jeova eveyambe unene. Oityi ove ulinga tyina omupika wekolelo ekutuma okuivisa monkhalelo ankho uhenelinge? Okuti utavela na tyina okuivisa monkhalelo oyo ngoti tyikupuiya unene?

Tyina Una Tuhole Ayekapo Jeova

12, 13. Omokonda yatyi Jeova etupopile okuti “polei omunthu ondingavivi pokati ketu”? Oityi tyipondola okupuiya ovohe Ovakristau?

¹² Onthue tutavela okuti opo tuhambukiswe Jeova, tuna okutavela otyitumino tyokusukuka mononkhalelo ambuho. (Tanga Tito 2:14.) Anthi, pamwe tyipuiya okutavela otyitumino  otyo. Nkhele soka kuetyi: Omulume nomukai wae Ovakristau ankho vena vala omona wike, iya omona oo ayekepo otyili. Oe ankho wahumba vali “ehambu lionkhali lihasete okupwa” tyipona oupanga wae na Jeova novohe. Mokonda yetyi alinga kapondola vali okukala mewaneno. Moluotyo upolwa mewaneno, pokati kovanthu va Huku.—Hebreus 11:25.

¹³ Ovohe tyiveihama unene! Vetyii okuti Ombimbiliya yati “yekeipo okuliwaneka na kese umwe utiwa omukuatate, mahi ulinga omaumbalehi, ine welulu, ine ufenda ovikahuku, ine wokutukana, ine onkholwa, ine wokupunda viamuene. Muhaliei nomunthu watyo oo.” Tupu yati: “Polei omunthu ondingavivi pokati kenyi.” (1 Coríntios 5:11, 13) Ovohe vetyii okuti onondaka “kese umwe” muakutikinya ovanthu vombunga vahakala meumbo. Mahi mokonda vehole unene omona wavo, vapondola okusoka okuti: “Onthwe tuesukisa okupopia nomona wetu apeho tyina tuahanda. Matumuvatela okukondoka ku Jeova inkha katupopi nae.” b—Tala okatoi.

14, 15. Oityi ovohe vena okuhinangela pokutokola inkha mavapopi nomona wavo watunda mewaneno?

¹⁴ Onthwe tyitunumanesa tyina tutala ovohe vaihamenwa. Omona wavo ankho una okuholovona okuyekapo etyi alinga. Anthi, oe ankho uhanda okutualako okulinga ovivi tyipona okukala no vohe no mewaneno. Ovohe vahanda okumukuatesako, mahi kavapondola okumutyilika kuetyi oe atokola okulinga. Onthue tupondola okuimbuka oityi tyiveihamena unene.

¹⁵ Oityi ovakuatate vetu no nomphange mavalingi? Okuti mavetavela otyitumino tyayandyuluka tya Jeova? Otyili ovikando vimwe mavesukisa okupopia nomona wavo mokonda ya tyimwe mombunga. Mahi, okuti mavasoko okuti vena omahunga omanyingi okupopia nomona wavo? Tyina vatokola konthele yotyo, vena okuhinangela oityi Jeova uhanda valinge. Vena okuhinangela okuti Jeova uhanda ovanthu vae vatualeko tyasukuka. Otyo aavela otyitumino ‘tyokupola ondingavivi’ mewaneno. Tupu Oe uhanda okukuatesako omunthu wapengesa opo apilulule ovituwa viae iya akondoka mewaneno. Oñgeni ovohe Ovakristau mavalekesa okuti vahanda etyi Jeova ahanda?

16, 17. Oityi tulilongesila kongeleka ya Arau?

¹⁶ Arau omukulu wa Moisesi wali novitateka mokonda yovana vae Nadabe na Abiuu, valinga otyilikutila monkhalelo Jeova ahahandele. Jeova watuma otupia atuveipaa. Soka oñgeni otyo tyaihamene Arau komutima. Arau ankho kapondola vali okupopia novana vae. Ankho vankhia. Mahi, kuna vali tyimwe tyaihamesa unene Arau nombunga yae. Moisesi wapopila Arau novana vae ovakuavo okuti Jeova kahandele valekese okuti vaihamenwa. Moisesi wati: “Muhayekei onohuki mbo komitwe vienyi mbuyangalale, tupu muhatandulei  ovikutu vienyi, opo muhankhie, iya opo oe ahanumane newaneno aliho.” (Levítico 10:1-6) Otyo tyimoneka nawa. Ohole yetu na Jeova ina okupama vali tyipona ohole tuna na kese umwe mombunga yetu uhafende Jeova.

¹⁷ Hono, Jeova kaipaa liwa-liwa una uhetavela ovitumino viae. Oe uvelekesa oluembia nokuvepa ondyila opo vayekepo ovituwa viavo ovivi. Mahi oñgeni Jeova akala inkha ovohe kavetavela ovitumino viae iya avasoko okuti vena okupopia nomona wavo wapolua mewaneno?

18, 19. Ouwa patyi ombunga imona inkha itualako noukuatyili mu Jeova?

¹⁸ Ovanyingi vati vakondoka mewaneno mokonda omapanga avo nombunga yavo vatualako okutavela otyitumino tya Jeova tyokuhapopi navo. Mongeleka, omuhikuena umwe wapopila ovakulu vewaneno okuti, otyipuka tyimwe tyemuvatela okupilulula onkhalelo yomuenyo wae, okutala etyi omphange yae alinga. Wati, oe watualako noukuatyili ku Jeova nokutavela ovitumino viae namphila ame napolwa mewaneno. Otyo tyampha ondundo yokukondoka mewaneno.

¹⁹ Moluotyo, oityi tuesukisa okulinga? Tuesukisa okutavela ku Jeova mononkhalelo ambuho mbomuenyo wetu. Mokonda tuvakuankhali, pamwe matyipuiya. Mahi, tuna okutavela okuti etyi Jeova etutuma okulinga apeho tyituetela ouwa.

“Ondaka ya Huku Ina Omuenyo”

20. Omononkhalelo patyi onombali tunoñgonoka Hebreus 4:12? (Tala okatoi.)

²⁰ Etyi Paulu ahoneka okuti “ondaka ya Huku ina omuenyo,” ankho kekahi nokupopia Ombimbiliya. c (Hebreus 4:12; tala okatoi.) Oversikulu onkhuavo mokapitulu oko ilekesa okuti oe ankho upopia konthele yomilao via Huku. Paulu wati Huku apeho ufuisapo omilao viae. Jeova wapopia konthele yondaka yae okuti: “Kamaikondoka kuaame tyehena etyi yalinga.” Tupu ati: “Ina okufuisapo nawa etyi neitumina.” (Isaías 55:11) Moluotyo tuna okupwa elundo inkha Huku kafuisapo omilao viae ngetyi tuhanda. Tupondola okukala nonthumbi yokuti Jeova ukahi nokuundapa opo afuisepo evangelo liae.—João 5:17.

21. Oñgeni Hebreus 4:12 ikuatesako ovakulu okutualako okuumbila Jeova?

²¹ Ovanyingi “potyinyingi otyinene tyovanthu” vaumbila Jeova mokueenda kuomanima omanyingi. (Revelação 7:9) Ankho kavasoko okuti mavakulupila mouye uno wovivi. Mahi, nkhele vekahi nokuundapa nombili onene movilinga via Jeova. (Salmo 92:14) Vetyii okuti “ondaka ya Huku ina omuenyo,” nokuti omilao via Jeova mavifuisuapo. (Hebreus 4:12) Vetyii okuti oe ukahi nokuundapa opo afuisepo evangelo liae pala oohi novanthu. Mokonda evangelo lia Huku liakolela unene kwe, tyimuhambukiswa unene tyina tulekesa okuti nokuonthue evangelo liae liakolela unene. Mokueenda kuonthiki ino yapandu-vali yokupululukwa, natyike matyityilika Jeova okufuisapo evangelo liae. Iya oe utyii okuti ovanthu vae, mavatualako okulinga ehando liae. Iya ove? Okuti wanyingila mepululukwo lia Huku?

[Onondaka Poutoi]

Okuti Ove Utyihinangela?

• Oityi hono tuesukisa okulinga opo tunyingile mepululukwo lia Huku?

• Tyina tuanoñgonoka mo Mbimbiliya etyi Huku ahanda tulinge, oñgeni matulekesa okuti tuhanda okuhambukiswa Huku?

• Omovipuka patyi pamwe tyipuiya okulinga etyi Jeova etutuma? Mahi tyakolela unene tumutavele mokonda yatyi?

• Omononkhalelo patyi onombali tupondola okunoñgonoka Hebreus 4:12?

[Omapuko Elongeso]

[Olutalatu pefo 31]

Ovohe tyiveihama unene!