Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Jehova i Stamba Blong Pis Blong Yumi

Jehova i Stamba Blong Pis Blong Yumi

Jehova i Stamba Blong Pis Blong Yumi

“God ya we i stamba blong pis blong yumi, hem bambae i stap wetem yufala evriwan.”—ROM 15:33.

1, 2. ?Jenesis japta 32 mo 33 i tokbaot wanem samting? ?Mo wanem i hapen biaen?

STORI ya i hapen klosap long Peniel, we i stap klosap long Jabok Reva, long saed i go long is blong Jodan Reva. Esao i harem nius se narafala brata blong hem Jekob, i stap kambak long haos. Long 20 yia we i pas, Esao i salem raet blong hem olsem fasbon i go long brata blong hem. Be Jekob i fraet yet se Esao i wantem kilim hem i ded. Esao i kam wetem 400 man blong hem blong mitim Jekob. Jekob i stap tingbaot se maet Esao bambae i kam mekem faet long hem. Ale hem i sanem sam anamol i go long Esao, olsem presen. I gat 550 anamol evriwan, be hem i seraotem olgeta i go long faef hip, mo i sanem olgeta we wan hip i go fastaem mo narawan biaen.Taem wan hip blong ol anamol i kasem Esao, ol wokman blong Jekob oli talem long Esao se ol anamol ya Jekob i givim olsem presen.

2 ?Taem tufala i mitim tufala, wanem samting i hapen? Jekob i no fraet, be i wokbaot gud nomo i go long Esao, i bodaon long hem, i no wantaem nomo be seven taem. Jekob i mekem wan impoten samting finis blong kwaetem tingting blong brata blong hem. Hem i prea long Jehova blong i blokem Esao, blong i no spolem hem. ?Olsem wanem? ?Jehova i ansa long prea ya? Yes. Baebol i talem se: “Esao i resis, i kam blong mitim hem, i sakem han blong hem i goraon long hem, i holem hem strong, i kis long hem.”—Jen. 32:11-20; 33:1-4.

3. ?Yumi lanem wanem long stori blong Jekob mo Esao?

3 Stori blong Jekob mo Esao i soemaot se taem yumi gat problem wetem narafala long kongregesen, yumi mas traehad blong stretem samting ya. Olsem nao yumi no spolem pis long kongregesen. Jekob i traehad blong mekem pis wetem Esao, be i no from se hem nao i rong, mo se hem i mas talem sore long brata blong hem. Nogat. Esao nao i rong taem hem i no tinghevi long raet blong hem olsem fasbon, mo i salemaot raet ya long Jekob from kakae nomo. (Jen. 25:31-34; Hib. 12:16) Be fasin blong Jekob i soemaot bigfala traehad we yumi mas mekem, blong yumi gat pis wetem ol Kristin brata sista blong yumi. Fasin ya i soemaot tu se tru God i blesem yumi, taem yumi traehad blong mekem pis. I gat plante narafala eksampol long Baebol we oli save tijim yumi blong kam ol man blong mekem pis.

Nambawan Eksampol We Yumi Mas Folem

4. ?God i mekem wanem blong sevem olgeta man long sin mo ded?

4 Nambawan eksampol long saed blong fasin ya blong mekem pis, hemia Jehova, “God ya we i stamba blong pis.” (Rom 15:33) Yumi traem tingbaot samting we Jehova i mekem blong yumi save fren gud wetem hem. I stret nomo we yumi ol pikinini blong Adam mo Iv, yumi kasem pei blong “ol man we oli stap mekem sin.” (Rom 6:23) Be from we Jehova i lavem yumi tumas, hem i mekem rod blong sevem yumi taem hem i sanem pikinini blong hem long heven, blong i bon long wol ya, olsem wan man we i stret gud olgeta. Mo Pikinini blong hem i glad nomo blong mekem olsem. Pikinini ya i letem ol enemi blong God blong oli kilim hem i ded. (Jon 10:17, 18) Tru God i mekem pikinini ya we hem i lavem tumas, i laef bakegen. Biaen pikinini ya i givim praes blong blad blong hem we i ron, i go long Papa blong hem. Blad ya nao i sakrefaes, no ransom we i sevem ol sinman we oli tanem tingting blong olgeta, blong oli no ded blong olwe.—Ridim Hibrus 9:14, 24.

5, 6. ?Sakrefaes blong Jisas i givhan long ol man olsem wanem?

5 From we yumi sinman, yumi no moa fren gud wetem God. ?Be ransom sakrefaes blong Jisas i givhan long ol man olsem wanem? Aesea 53:5 i talem se: “Nao ol sobodi ya we hem i karem, i mekem yumi i gud bakegen. Panis ya we hem i kasem, i mekem we yumi gat pis.” Sakrefaes blong Jisas i mekem se ol man we oli obei long God, oli save fren gud wetem hem. Mo tu, Baebol i se: “From we blad blong Kraes i ron, . . . yumi friman finis. Hem i fogivim yumi finis, i tekemaot ol sin blong yumi.”—Efes. 1:7.

6 Baebol i talem se: “From we blad blong Kraes i ron long kros [“pos,” NW], God i glad blong mekem rod long Kraes blong i tekem olgeta samting long heven mo long wol oli kam joen long hem bakegen blong oli gat pis.” (Kol. 1:20) Taswe, Jisas i impoten man ya we bambae i mekem stamba tingting blong God i kamtru. ?Be wanem ya olgeta samting long wol mo olgeta samting long heven?

7. ?Wanem ya “olgeta samting long heven” mo “olgeta samting long wol”?

7 Sakrefaes blong Jisas i mekem se God i luk ol Kristin we tabu spirit i makemaot olgeta, se oli “stret man long fes blong hem.” Oli kam olsem ol pikinini blong God, mo oli ‘gat pis wetem God.’ (Ridim Rom 5:1.) Olgeta ya nao we Baebol i tokbaot se “olgeta samting long heven.” Hemia from we oli gat hop blong go long heven, blong “oli king, oli rul long olgeta man long wol,” mo oli pris blong God. (Rev. 5:10) Mo “olgeta samting long wol” hemia ol man we oli tanem tingting blong olgeta, mo bambae oli kasem laef we i no save finis long wol ya.—Sam 37:29.

8. ?Eksampol blong Jehova i halpem yu olsem wanem taem i gat sam problem long kongregesen?

8 Pol i talem bigfala tangkiu long Jehova from rod ya we hem i mekem. Ale hem i raet i go long ol Kristin long Efesas we tabu spirit i makemaot olgeta, se: “God i sore tumas long yumi, . . . nao taem yumi stap olsem we yumi ded, from we yumi no bin obei long God, hem i joenem yumi long Jisas Kraes, i mekem yumi olsem we yumi laef bakegen wetem hem. Hemia i samting blong gladhat blong God nomo, we hem i givhan long yufala olsem, i sevem yufala.” (Efes. 2:4, 5) Nating se yumi gat hop blong laef long heven, no long wol ya, yumi glad tumas we God i sore long yumi mo i givhan long yumi long gladhat blong hem. Yumi talem bigfala tangkiu long Jehova from olgeta samting we hem i mekem, blong ol man oli save gat pis wetem hem. Taem yumi gat wan trabol we i save spolem pis mo fasin joen gud blong kongregesen, i gud we long taem ya yumi tingbaot eksampol blong God, nao samting ya i save pulum yumi blong kam man blong mekem pis.

Eksampol Blong Ebraham Mo Aesak i Tijim Yumi

9, 10. ?Taem ol wokman blong Ebraham mo Lot oli stap raorao, olsem wanem Ebraham i pruvum se hem i man blong pis?

9 Long saed blong olfala Ebraham, Baebol i talem se: “‘Ebraham i bilif long God, mo from we hem i bilif olsem, God i mekem hem i stret man long fes blong hem.’ Mo ol man oli stap singaot hem se, ‘Fren blong God.’” (Jem. 2:23) Yumi luksave bilif blong Ebraham long fasin blong hem blong mekem pis wetem ol narafala. Yumi traem tingbaot taem ya we ol anamol blong Ebraham i kam plante tumas, nao ol wokman blong hem wetem ol wokman blong Lot oli stap raorao from. (Jen. 12:5; 13:7) Wan rod nomo blong stretem problem ya, hemia se Ebraham mo Lot tufala i mas seraot. ?Long taem olsem, Ebraham bambae i mekem wanem? Ebraham i pruvum se hem i man blong mekem pis. Hem i no yusum yia blong hem mo gudnem we hem i gat wetem God blong talem long Lot wanem blong mekem.

10 “Nao Ebraham i talem long Lot se, “Lot. Yumitufala i wan famle nomo, be oltaem, ol man blong mi mo ol man blong yu oli stap raorao long olgeta. Hemia i no stret ya. I moa gud yumitufala i seraot. Olgeta graon ya i stap. I gud yu yu jusumaot haf we yu yu wantem, nao mi bambae mi tekem narafala haf. I stap long yu nomo blong yu jus.” Lot i jusum wan ples we ol samting oli gru gud long hem, be Ebraham i no kros long hem from. (Jen. 13:8-11) Sam taem biaen, taem ol enemi oli holem Lot, Ebraham i hareap blong go sevem hem.—Jen. 14:14-16.

11. ?Ebraham i mekem olsem wanem blong hem i gat pis wetem ol man Filistia we oli stap raonabaot long hem?

11 Yu traem tingbaot olsem wanem Ebraham i traehad tu blong gat pis wetem ol man Filistia we oli stap raonabaot long hem, long kantri ya Kenan. Ol man Filistia “oli kam holem” wan wel long Bereseba, we ol wokman blong Ebraham oli digim. Taem ol fo king oli bin holemtaet Lot, Ebraham i go mekem faet long olgeta, nao hem i sevem Lot. ?Be naoia bambae hem i mekem wanem? Ebraham i no faet blong tekembak wel blong hem. Hem i jusum blong stap kwaet. Ale i no longtaem, king blong Filistia i kam luk Ebraham blong tufala i mekem promes blong pis. Ebraham i promes se bambae hem i mekem i gud long ol pikinini blong king we bambae oli kamaot biaen long hem. Afta long hemia, Ebraham i jes talemaot wel blong hem we ol man Filistia oli stilim. King i sek long samting ya mo hem i givimbak wel long Ebraham. Afta Ebraham i gohed blong stap long Kantri ya mo hem i gat pis wetem ol man raonabaot long hem.—Jen. 21:22-31, 34.

12, 13. (a) ?Aesak i mekem wanem blong folem fasin blong papa blong hem? (b) ?From we Aesak i gat pis wetem ol man, Jehova i blesem hem olsem wanem?

12 Pikinini blong Ebraham, Aesak, i folem fasin blong papa blong hem blong gat pis oltaem wetem ol man. Yumi luksave samting ya taem ol man Filistia oli mekem wan problem. Taem i gat hadtaem blong kasem kakae, Aesak mo famle blong hem oli aot long drae ples long Negeb, oli go long gudfala ples ya Gerara long kantri blong ol man Filistia. Long ples ya Jehova i blesem Aesak, i mekem wit we hem i planem i karem plante kakae, mo hem i gat plante anamol. Naoia ol man Filistia oli jalus long hem. Oli no wantem se Aesak i win gud olsem papa blong hem, ale ol man Filistia oli go berem ol wel ya we ol wokman blong Ebraham oli bin digim. Biaen, king blong Filistia i talem long Aesak blong i “gowe long ples ya.” Aesak i man blong pis, ale hem i mekem olsem we king i talem long hem.—Jen. 24:62; 26:1, 12-17.

13 Taem Aesak i aot i go stap long wan ples we i haf blong Gerara yet, ol man blong hem we oli stap lukaot sipsip oli digim wan narafala wel. Be ol man blong lukaot sipsip blong ol man Filistia oli talem se wel ya i blong olgeta. Aesak i mekem olsem papa blong hem Ebraham, hem i no faet from wel ya. Aesak i mekem we ol man blong hem oli digim wan wel bakegen. Ol man Filistia oli talem bakegen se wel ya i blong olgeta. Aesak i wantem se i gat pis, ale hem i muvum bigfala kamp blong hem i go long wan narafala ples. Long ples ya, ol wokman blong Aesak oli digim wan wel we hem i putum nem blong wel ya se Rehobot. Nao biaen, hem i muv i go long Bereseba. Long ples ya Jehova i blesem hem mo i talem long hem se: “Yu no fraet. Mi mi stap wetem yu. Papa blong yu i man blong wok blong mi, mo mi mi mekem promes wetem hem. Mo from promes ya, bambae mi mi blesem yu, mi mekem we olgeta we bambae oli kamaot biaen long yu oli plante we plante.”—Jen. 26:17-25.

14. ?Taem king blong Filistia i kam blong mekem promes blong pis wetem hem Aesak, olsem wanem Aesak i soemaot se hem i man blong pis?

14 Aesak i gat raet blong faet from ol wel we ol man blong wok blong hem oli bin digim. King blong Filistia i save se Jehova i blesem Aesak long evri samting we hem i mekem. King wetem ol advaesa blong hem oli kam luk Aesak long Bereseba blong mekem wan promes blong pis wetem hem. King ya i se: “Mifala i save we Hae God i stap wetem yu.” Be Aesak i no wantem faet, hem i wantem se pis i stap, ale plante taem hem i muv i go long defren ples. Mo long taem ya tu we king i kam luk hem, Aesak i soemaot se hem i wantem we pis i stap wetem hem mo king. Baebol i talem se: “Nao hem i mekem wan bigfala lafet blong trifala, mo trifala i kakae wetem hem. Nao long nekis dei, long eli moning, hem wetem king ya, tufala i mekem promes, se bambae tufala i no save mekem faet. Mo tufala i mekem strong promes long fes blong God, se bambae tufala i no save brekem tok ya samtaem. Nao tufala i no moa badfren, tufala i stap mekem i gud long tufala. Nao Aesak i talem tata long king ya wetem ol man blong hem, mo oli gobak long ples blong olgeta.”—Jen. 26:26-31.

Eksampol Blong Josef i Tijim Yumi

15. ?From wanem ol brata blong Josef oli no save toktok gud long hem?

15 Pikinini blong Aesak, Jekob, i “wan kwaet man.” (Jen. 25:27) Olsem yumi tokbaot finis long stat blong stadi ya, Jekob i traehad blong mekem pis wetem brata blong hem, Esao. I klia se samting we i givhan long Jekob blong mekem olsem, hemia eksampol blong papa blong hem, Aesak. ?Be olsem wanem long ol pikinini blong Jekob? Jekob i gat 12 pikinini boe, be pikinini we hem i lavem moa hemia Josef. Josef i obei gud long papa blong hem mo i respektem hem. Mo hem i lukaot gud long ol samting blong papa blong hem. (Jen. 37:2, 14) Be, ol bigfala brata blong Josef oli jalus tumas long hem, nao oli no moa save toktok gud long hem. Ale oli mekem wan rabis fasin, oli salemaot Josef i go long ol man Midian, mo oli trikim papa blong olgeta. Oli mekem hem i ting se wan wael anamol i kilim Josef i ded.—Jen. 37:4, 28, 31-33.

16, 17. ?Josef i mekem wanem blong soemaot se hem i wantem gat pis wetem ol brata blong hem?

16 Jehova i stap wetem Josef. Biaen Josef i kam praem minista blong Ijip. Hem i nambatu man we i gat paoa long Ijip, afta long Fero. Taem i gat hadtaem blong kasem kakae, ol brata blong Josef oli kam long Ijip, be oli no luksave Josef from we hem i werem klos blong ol man Ijip. (Jen. 42:5-7) !I isi nomo blong Josef i givimbak rabis fasin ya we ol brata blong hem oli mekem long hem mo long papa blong olgeta! Be Josef i no givimbak, hem i traem mekem pis wetem olgeta. Taem hem i luksave se ol brata blong hem oli tanem tingting blong olgeta, hem i talemaot hem long olgeta, i se: “I nogud yufala i stap harem nogud, mo i nogud yufala i stap jajem yufala from we yufala i salemaot mi olsem. Hemia i no wok blong yufala, i wok blong God ya, we hem i sanem mi mi kam fastaem long yufala long ples ya, blong mi save sevem laef blong ol man.” Biaen, hem i go holem ol narafala brata blong hem wanwan, i kis long olgeta, mo i krae.—Jen. 45:1, 5, 15.

17 Afta we papa blong olgeta Jekob, i ded, ol brata blong Josef oli ting se Josef bambae i givimbak ol rabis fasin ya we oli mekem long hem bifo. Oli kam talemaot samting ya long Josef, be Josef “i krae” mo i talem se: “Yufala i no fraet. . . . Bambae mi mi stap lukaot long yufala, mo long ol pikinini blong yufala.” Josef i man blong pis, ale “hem i stap toktok gud long olgeta, i mekem olgeta oli harem gud bakegen.”—Jen. 50:15-21.

Ol Eksampol Ya “Oli Raetem Blong Tijim Yumi”

18, 19. (a) ?Ol eksampol blong ol man blong pis we stadi ya i tokbaot, i givhan long yu olsem wanem? (b) ?Bambae yumi tokbaot wanem long nekis stadi?

18 Pol i raetem se: “Olgeta tok ya we oli raetem long Baebol bifo, oli raetem blong tijim yumi. Nao tingting blong yumi i save stap strong, from we tok ya blong Baebol i stap mekem yumi harem gud, i stap mekem tingting blong yumi i longfala.” (Rom 15:4) ?Bigfala eksampol blong Jehova mo ol stori we Baebol i talem long saed blong Ebraham, Aesak, Jekob, mo Josef i givhan long yumi olsem wanem?

19 Yumi mas tingting dip long samting we Jehova i mekem blong ol sinman oli fren gud bakegen wetem hem. Hemia i save pulum yumi blong yumi mekem bes blong yumi blong gat pis wetem ol narafala. Ol stori blong Ebraham, Aesak, Jekob, mo Josef i soemaot se eksampol blong ol papa mama i save givhan long pikinini blong olgeta, blong oli gat pis wetem ol narafala. Mo tu, ol stori ya i soemaot se Jehova i blesem ol man we oli traehad blong mekem pis. !Hemia nao from wanem Pol i tokbaot Jehova se “God ya we i stamba blong pis”! (Ridim Rom 15:33; 16:20.) Nekis stadi, bambae i tokbaot from wanem Pol i talem se yumi mas traehad blong mekem pis, mo yumi save mekem wanem blong yumi man blong pis.

?Yu Yu Lanem Wanem?

• ?Jes bifo we Jekob i mitim Esao, hem i mekem wanem blong tufala i gat pis?

• Jehova i mekem plante samting blong ol man oli fren gud wetem hem bakegen. ?Hemia i pulum yu blong mekem wanem?

• ?Yu lanem wanem long eksampol blong Ebraham, Aesak, Jekob, mo Josef we oli man blong pis?

[Kwestin]

[Tok blong pija long pej 19]

?Wanem impoten samting we Jekob i mekem, blong hem i gat pis wetem Esao?