Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Jeova O “Huku Wokuava Ombembwa”

Jeova O “Huku Wokuava Ombembwa”

Jeova O “Huku Wokuava Ombembwa”

“Huku wokuava ombembwa, akale nonwe amuho.”—ROMANOS 15:33.

1, 2. Oityi ovikapitulu 32 no 33 via Genesis vitupopila? Atyiende ñgeni?

 NKHELE soka kuetyi: Omukulu nondenge mavahonyena popepi no Penuele, popepi nevota lio Jaboke koutundilo Wondongi Jordau. Ankho o Esau na Jako, velihula omanima omanyingi. Puetyi ankho Esau ena omanima 20, walandesa ouveli wae kondenge yae Jako. Pahe weiva okuti Jako ukahi nokukondoka keumbo, iya aende novalume 400 okukahonyena nae. Etyi Jako etyiiva, akala nowoma. Wasoka okuti omukulu wae nkhele wanumana nae, uhanda okumuipaa. Moluotyo, Jako watuma ovaundapi vae ovipako pala okuavela Esau. Kese ovaundapi veya novipako, vapopila Esau okuti ondenge yove wekupa vio. Jako watumikisa ovipako vilamba po 550.

2 Atyiende ñgeni etyi velivasa? Jako welikolesila nokuliola omutima. Wahimbika okuenda no ku Esau, anyongama kolupala lwae ovikando epandu-vali! Mahi, etyi ehenelinge ngotyo, welikuambela ku Jeova okuita emuamene ku Esau. Jeova akumbulula elikuambelo liae. Ombimbiliya yati, Esau ahateka okuhonyena nae, emuhumbakana nokumupa onombesu.—Gênesis 32:11-20; 33:1-4.

3. Oityi tulilongesila kuetyi tyaendele na Jako na Esau?

3 Otyo tyilekesa okuti tuna okulinga atyiho opo tutetulule ovitateka navakuetu mewaneno. Inkha katutyilingi, matuhanye ombembwa newaneko mewaneno. Jako kalingile natyike tyapenga. Ankho kesukisa okuita Esau emuevele. Esau oe uhapandele ouveli wae eukumana nokulia na Jako. Mahi, Jako walinga atyiho opo akale nombembwa nae. (Gênesis 25:31-34; Hebreus 12:16) Etyi tyalinga Jako tyitulekesa okuti tuna okulinga ononkhono opo tukale nombembwa novakuatate no nomphange Ovakristau. Tupu, tyilekesa okuti tyina tuita ku Jeova opo tulinge ngotyo, oe makumbulula omalikuambelo etu. Mombimbiliya muna onongeleka ononkhuavo mbulekesa oñgeni matukala nombembwa na vakuetu. Matupopi ko mbumwe.

Ongeleka Ongwa Unene Tuna Okulandula

4. Oityi Huku alinga opo ayovole ovanthu monkhali no mononkhia?

4 Ongeleka yavilapo yokukala nombembwa o Jeova. Oe o “Huku wokuava ombembwa.” (Romanos 15:33) Soka kuaviho Jeova alinga opo tukale omapanga ae. Mokonda tuvana va Andau na Eva, tulinga onkhali. Moluotyo tuatokala okunkhia. (Romanos 6:23) Anthi, mokonda Huku utuhole unene, uhanda okutuyovola monkhali no mononkhia. Moluotyo watuma Omona wae, uhena onkhali atyitwa pano opo ankhie mokonda yononkhali mbetu. Jesus ankho wahambukua okulinga etyi He ahanda, nokuava omuenyo wae pala onthwe. (João 10:17, 18) Mahi, Jeova emututilisa nomuenyo wokeulu. Iya keulu Jesus apakula ku Jeova esilivilo liotyilikutila tyae. Ofeto oyo yeyovo, iyovola mononkhia mbahapu aveho velivela ononkhali mbavo.—Tanga Hebreus 9:14, 24.

5, 6. Oñgeni otyilikutila tya Jesus tyikalesa ovanthu omapanga a Huku?

5 Mokonda yonkhali, ovanthu vakala onondyale mba Huku. Oñgeni otyilikutila tya Jesus tyivevatela? Isaías 53:5 yati: “Wamuene ononkhumbi opo tumone ombembwa, iya mokonda yovipute viae, tuavelulwa.” Otyilikutila tya Jesus tyikuatesako ovanthu vokutavela okukala omapanga a Huku. Ombimbiliya yati: “Menyina liae tuna eyovo mokonda yofeto yeyovo, moluohonde yae, enga, tuavelwa oviponyo vietu.”—Efésios 1:7.

6 Ombimbiliya ipopia Jesus okuti: “Huku wapanda okuti mu Kristu mukale eputuko aliho.” Otyo tyilekesa okuti Huku uundapesa Jesus opo afuisepo evangelo liae. Olipi evangelo lia Huku? ‘Oliokukala vali nombembwa novipuka aviho ovikuavo, mokulinga ombembwa menyina liohonde’ ya Jesus Kristu. Ovipuka Huku malingi vali oupanga navio, “ovipuka keulu novipuka kombanda yoohi.” Ovipi?—Tanga Colossenses 1:19, 20.

7. “Ovipuka keulu” oityi? Iya “ovipuka kombanda yoohi”?

7 Mokonda yotyilikutila tya Jesus, Ovakristau ovalembulwa ‘vaihanwa okuti ovaviuki’ novana va Huku ‘nokuna ombembwa nae.’ (Tanga Romanos 5:1.) Ombimbiliya iveihana okuti “ovipuka keulu,” mokonda Huku uvetutilisa opo vakakale keulu na Jesus Kristu. Oko ‘mavakatumina oohi ngo nohamba,’ nokuundapa ngovanakwa. (Revelação [Apocalipse] 5:10) “Ovipuka kombanda yoohi,” ovanthu vana velivela ononkhali mbavo, mavakakala apeho nomuenyo kombanda yoohi.—Salmo 37:29.

8. Oñgeni okuhetekela Jeova matyikuvatela tyina mewaneno muna ovitateka?

8 Onondaka Paulu apopila Ovakristau mo Efesu, mbulekesa okuti wapandula ofeto yeyovo. Oe wati Huku “omuhona kokankhenda, wetuavela omuenyo kumwe na Kristu, alo umwe puetyi ankho tuankhia mononkhali.” Tupu, wati Huku wetuyovola “mokonda yokankhenda tuhatokalele.” (Efésios 2:4, 5) Atuho, tyilinge vana mavakakala keulu na vana mavakakala pano pohi, tupandula unene okankhenda ka Huku tuhatokalele. Tupandula ovipuka aviho alinga opo ovanthu vakale nombembwa nae. Pamwe, tukala novitateka vipondola okunyona ewaneko mewaneno. Monkhalelo ngoyo, tuna okuhetekela Huku, opo tutualeko nombembwa novakuatate vetu no nomphange.

Lilongesila ku Abraiau na Isake

9, 10. Oñgeni Abraiau alekesa okuti ankho uhanda ombembwa navakuavo?

9 Ombimbiliya ipopia Abraiau okuti: “‘Abraiau wakalele nekolelo mu Jeova, moluotyo avalulwa okuti omuviuki,’ nokuihanwa okuti ‘epanga lia Jeova.’” (Tiago 2:23) Abraiau ankho una ombembwa navakuavo, okulekesa okuti wakolela mu Jeova. Mongeleka, ovanthita va Abraiau ankho vatañguna novanthita votyimphumba tyae, Lote. (Gênesis 12:5; 13:7) Abraiau na Lote avatokola okuti otyiwa veliyapuke. Tala etyi Abraiau alinga motyitateka otyo tyepuiya. Kasokele okuti oe matokola, mokonda oe omukulu, nokuna oupanga omunene na Jeova. Anthi, ankho uhanda okukala nombembwa notyimphumba tyae.

10 Abraiau wapopila otyimphumba tyae okuti: “Mbambavo, pokati ketu noove pahatualeko okukala onondyaya, no pokati kovanthita vange novanthita vove, tyetyi onthue tulilandula.” Ayawisako okuti: “Otyilongo atyiho katyikahi kolupala luove? Mbambavo, tuliyapuke. Inkha wenda no kokumbili, ame mandyii no kokulio. Anthi, inkha waya no kokulio, ame mandyii no kokumbili.” Lote akoyopo ofika ongwa vali yotyilongo, yokuanina vali unene. Abraiau kanumanene nae, wetavela etyi Lote akoya. (Gênesis 13:8-11) Otyo tutyii mokonda konyima etyi onondyale mbatyinda Lote, Abraiau wakanyauka emuyovolako.—Gênesis 14:14-16.

11. Oñgeni Abraiau akalele nombembwa no va Filisteu?

11 Tupu soka oñgeni Abraiau akalele nombembwa no va Filisteu, ankho velityiya notyilongo tyo Kanaa. Ova Filisteu vatambula onyombo komafa yaheyua novaundapi va Abraiau po Berseba. Potyitateka otyo, Abraiau kalingile natyike tupu kapopile. Etyi palamba omuvo, ohamba yo Filistia atalelapo Abraiau, opo alinge nae omphango yombembwa. Abraiau etavela okukala nombembwa nombuto yohamba oyo. Konyima yotyo, opo vala Abraiau apopila ohamba konthele yonyombo apundwa. Ohamba anumana netyi etyiiva, iya emukondolela yo. Abraiau atualako okukala nombembwa motyilongo otyo tyihe-tyae.—Gênesis 21:22-31, 34.

12, 13. (a) Oñgeni Isake ahetekelele tate yae? (b) Oñgeni Jeova akuatesileko Isake okukala nombembwa?

12 Isake omona wa Abraiau ankho uhole ombembwa nga he. Walingile atyiho opo akale nombembwa no va Filisteu. Mokonda yondyala motyilongo, Isake nombunga yae availuka po Beer-Laai-Roi, mo Negebe, avaende ko Gerar ofika yomeva, motyilongo tyo va Filisteu. Jeova ayambe Isake novilia novipako ovinyingi. Ova Filisteu avakala nonkhi nae, ankho kahavande olumono lwa Isake luliyawise. Moluotyo, avahihila ononyombo mbae. Konyima, ohamba yo va Filisteu apopila Isake okuti: “Iluka ponthele yetu.” Opo akale nombembwa navo, Isake ailukapo.—Gênesis 24:62; 26:1, 12-17.

13 Etyi Isake nombunga yae vailuka, ovanthita avaheye onyombo onkhuavo. Iya ovanthita vo Filistia, avati o yavo. Ngetyi tyalingile he, Isake kahandele ovilwa. Watuma ovanthita vae vaheye onkhuavo. Tupu, ova Filistia avati o yavo. Opo akale nombembwa navo, Isake nombunga availukapo. Ovaundapi vae avaheye vali onyombo onkhuavo, iya Isake eiihana okuti Reobote. Konyima, ailukila ko Berseba ofika yatalala nawa, kuna Jeova emukanena nawa iya emuti: “Uhakale nowoma, tyetyi ame ndyikahi nove, iya ame mandyikukanena nawa nokuyawisa ombuto yove, mokonda ya Abraiau, omuumbili wange.”—Gênesis 26:17-25.

14. Oñgeni Isake alekesa okuti uhanda ombembwa, etyi ohamba yo Filistia eya okulinga omphango nae?

14 Tyotyili, Isake ankho upondola okulwila ononyombo ambuho mbaheyua novanthita vae. Ohamba yo Filistia ankho utyii okuti Jeova wakanena nawa Isake movipuka aviho. Etyi aya nomatolopa ae okukatalelapo Isake ko Berseba, alingi omphango nae, oe wati: “Tuetyimona nawa-nawa okuti Jeova ukahi nove.” Anthi, Isake wailuka ovikando ovinyingi, opo akale nombembwa navo. Ankho kahandele ovilwa. Netyi ohamba emutalelapo nomatolopa ae, Isake walekesa okuti uhanda ombembwa. Ombimbiliya yati: “Oe evelingila otyipito, iya avali nokunwa. Monthiki onkhuavo komuhuka, avapindukapo ombimba avaane kese umwe namukuavo. Konyima yotyo, Isake evelekela iya avaende nombembwa.”—Gênesis 26:26-31.

Lilongesila ku Jose

15. Oityi ovakulu va Jose ankho vahapopila nae nombembwa?

15 Ombimbiliya yati Isake omona wa Jako ankho “omulume uhavelwa onombei.” (Gênesis 25:27) Ngetyi tuelilongesale, Jako walingile atyiho opo akale nombembwa nomukulu wae Esau. Jako welilongesilile ku he Isake. Okuti ovana va Jako navo velilongesilile kwe? Povana vae aveho 12, ankho uhole vali unene Jose. Ankho Jose wahumba he nokumutavela, iya ankho Jako wemuyumba onthumbi. (Gênesis 37:2, 14) Anthi, Ombimbiliya yati ovakulu va Jose vali unene nonkhi nae, ankho kavapopi nae nombembwa. Ankho veyele unene Jose, avemulandesa koupika, iya avalingi etyi tyasokesa he okuti Jose waipaua notyinyama.—Gênesis 37:4, 28, 31-33.

16, 17. Oñgeni Jose alekesa okuti ankho uhanda ombembwa novakulu vae?

16 Jeova wakanena nawa Jose. Konyima Jose akala omunthu wavali koutumini mo Egitu. Mokonda yondyala onene mo Kanaa, ovakulu va Jose avaende okukalanda okulia ko Egitu. Etyi vavasa Jose, kavemuimbukile tyafuile mokonda yomivalo vio Egitu ankho avala. (Gênesis 42:5-7) Jose ankho upondola okulinga ovakulu vae ngetyi valinga he, nae. Anthi, Jose walinga atyiho opo akale nombembwa navo. Iya etyi valekesa okuti velivela etyi valinga, Jose amona okuti velivela, elihololola. Oe wati: “Muhelinumanenei onwe muene, mokonda yetyi muandandesa kuno. Tyetyi Huku wanthuma komutwe wenyi pala okuyovola omuenyo. Iya oe ambesala ovakulu vae aveho otyo alila.”—Gênesis 45:1, 5, 15.

17 Etyi tate yavo Jako anyima, ovakulu va Jose avasoko okuti Jose mevelingi onya ngetyi vemulingile. Avemupopila konthele yotyo, iya oe “eliyavela nokulila” ati: “Muhakalei nowoma. Ame mandyimutekula onwe novana venyi.” Tupu, muotyo Jose walekesa okuti uhole ombembwa. Oe “weveungumanesa, nokupopia navo nombembwa.”—Gênesis 50:15-21.

Onongeleka “pala Okutulonga”

18, 19. (a) Oityi ulilongesila kovanthu tuapopia monthele ei? (b) Oityi matulilongesa monthele mailandulako?

18 Paulu wahoneka okuti: “Ovipuka aviho viahonekwa kohale, viahonekwa pala okutulonga, opo tukale nekevelelo, mokonda yekoleleyo lietu neungumaneso lio Vihonekwa.” (Romanos 15:4) Oityi tulilongesila ku Abraiau, na Isake, na Jako, na Jose no ku Jeova wavilapo kuaveho?

19 Inkha tusoka kuatyiho Jeova alinga opo tukale omapanga ae, nonthue matulingi atyiho opo tukale nombembwa navakuetu. Etyi tuelilongesa konthele ya Abraiau, na Isake, na Jako, na Jose, tyilekesa okuti ovohe vapondola okulonga ovana vavo ovituwa oviwa, nokukala nombembwa navakuavo. Tupu, tuelilongesa okuti Jeova uyamba vana vaovola okukala nombembwa. Otyo, tyituvatela okunoñgonoka oityi Paulu ahonekela okuti Jeova “Huku wokuava ombembwa.” (Tanga Romanos 15:33; 16:20.) Onthele mailandulako maipopi oityi Paulu atila tuesukisa okukala nombembwa, no ñgeni matutyilingi.

Oityi Ove Welilongesa?

• Etyi Jako ehene-livase na Esau, oityi alinga opo vakale nombembwa?

• Jeova walinga atyiho opo ovanthu vakale omapanga ae. Otyo tyikupa ondundo yokulinga tyi?

• Oityi welilongesila ku Abraiau, na Isake, na Jako, na Jose?

[Omapuko Elongeso]

[Oliolutalatu pefo 19]

Oityi tyakolela Jako alinga opo akale nombembwa na Esau?