Skip to content

Al lo konteni

Lekel ki pe vreman diriz sa lemonn?

Lekel ki pe vreman diriz sa lemonn?

Lekel ki pe vreman diriz sa lemonn?

TRE probab ou pa’n zanmen zwenn okenn sef en lorganizasyon kriminel. Eski sa i vedir ki zot pa egziste? Bann sef mafya i annan abilite pour kasyet byen zot lidantite oubyen menm pour diriz zot bann aktivite kantmenm zot dan prizon. Pourtan, zis pour nonm enn de, bann gran tit dan zournal i koz lo lager drog, bann lorganizasyon prostitisyon ek biznes vann dimoun. Tou sa lenfliyans ek move konsekans sa bann aktivite i montre nou ki i annan bann gran kriminel ki par deryer tou sa la. Move lenfliyans ki zot annan lo lasosyete i en laprev ki sa bann gran kriminel i egziste.

Parol Bondye, Labib, i montre ki Satan i en personnaz reel ki parey sef antouk en lorganizasyon kriminel pwisan ki fer sir ki sa ki i anvi i ganny fer atraver “bann trik” ek “lemal . . . pour tronp” lezot. Anfet, Labib i dir ki Satan i “degiz [li] konman lanz lalimyer.” (2 Tesalonisyen 2:9, 10; 2 Korentyen 11:14) Pareyman, laprev ki Satan i kit deryer i osi montre ki i vreman egziste. Pourtan, bokou dimoun i vwar li difisil pour krwar ki en move lespri ki envizib i vreman egziste. Avan nou egzamin pli byen sa ki Labib i dir konsernan Dyab, annou vwar serten pwennvi oubyen fo krwayans ki anpes dimoun krwar ki Satan i en personnaz reel.

“Ki mannyer en Bondye lanmour i kapab kre Dyab?” Vi ki Labib i dir ki Bondye i bon e parfe, i pa fer sans pour krwar ki i ti pou kre en lespri kriyel, move ki annan move lentansyon. Anfet, Labib pa dir ki Bondye ti kre en personnaz koumsa. O kontrer, Labib i dir sa lo Bondye: “Sa Ros, tou sa ki i fer i parfe, parski tou son bann semen i lazistis. En Bondye fidel, avek ki napa lenzistis; i drwat e onnet.”​—Deterononm 32:4; Psonm 5:4.

En keksoz ki nou kapab reflesir lo la i: Eski en lanz oubyen en imen ki Bondye in kre parfe pou neseserman fer sa ki byen. Bondye pa ti kre bann lanz ek imen parey robot, me i’n donn zot sa abilite pour swazir e fer zot prop desizyon. Alor, en dimoun parfe e entelizan i kapab swazir pour fer sa ki byen ouswa sa ki mal. An realite, pour ki en aksyon i annan okenn valer, i devret ganny fer par en lanz oubyen en imen entelizan ki annan abilite pour swazir.

Alor, i pa fer sans ki Bondye ti pou donn bann lanz ek imen sa abilite pour swazir e an menm tan anpes zot fer sa ki mal si zot ti swazir pour fer li. Zezi ti montre konman Dyab ti mal servi son abilite pour swazir ler i ti dir ki Dyab in aret “kontan laverite.” (Zan 8:44) Sa parol i montre ki sa enn ki’n vin Dyab ti en lanz parfe ki o konmansman ti “kontan laverite.” * Zeova ti donn bann lanz ek imen sa abilite pour swazir akoz i kontan zot e annan konfyans dan zot.​—Vwar bwat “Eski en lanz oubyen en imen parfe i kapab vin enparfe?” lo paz 6.

“Dyab i en serviter Bondye” Serten i krwar ki Labib i donn sa nide dan liv Zob. Dapre en spesyalis Labib, sa verse ki dir ki Dyab ti pe “fer letour later” pe refer avek rol bann espyon Pers dan letan lontan, ki ti vwayaze e raport sa ki zot ti vwar avek zot lerwa. (Zob 1:7) Me, si Dyab ti vreman en espyon Bondye, akoz i ti bezwen eksplik Li ki i ti’n sorti “fer letour later”? Olye dekrir Dyab konman en serviter Bondye, sa resi dan liv Zob i apel li Satan, ki vedir “opozan,” ki montre ki an realite i Lennmi prensipal Bondye. (Zob 1:6) Alor, kote sa nide ki Dyab i en serviter Bondye i sorti?

Depi premye syek Nou Lepok, bann liv ki pa form parti Labib parey “Book of Jubilees” ek “Common Rule” ki pour sa sekt Qumran, ti dekrir Dyab pe fer negosyasyon avek Bondye e an menm tan soumet avek Son lavolonte. Dan son liv Mephistopheles, en istoryen Jeffrey Russell i dir ki Martin Luther en Protestan, ti konsider Dyab konman en zouti Bondye, “parey en fosiy oubyen pyos ki i servi pour kiltiv son zarden.” Msye Russell i azoute ki “sa pyos i pran plezir pour detrir bann move zerb,” me i reste dan lanmen pwisan Bondye, alor i akonplir lavolonte Bondye. Sa lansennyman Luther ki pli tar ti ganny aksepte par John Calvin en profeser larelizyon ki Franse ti annan en move lefe lo sa ki bokou krwayan i krwar i zis. Ki mannyer en Bondye lanmour i kapab permet sa ki mal arive oubyen menm fer li arive? (Zak 1:13) Sa kalite lansennyman ek bann kriyote ki ti arive pandan ventyenm syek in fer bokou dimoun pa krwar ki Bondye ek Dyab i egziste.

“Dyab i selman sa ki mal dan nou” Si nou krwar ki Dyab i selman sa ki mal dan nou, sa pou fer li vreman difisil pour konpran serten resi dan Labib. Par egzanp, avek lekel ki Bondye ti pe koze dan Zob 2:3-6? Eski i posib ki i ti pe koz avek lemal ki ti dan Zob, oubyen eski petet Bondye ti pe koz avek son prop lekor? Deplis, eski Bondye ti pou koz lo bann bon kalite Zob e an menm tan les Zob ganny teste par sa ki mal dan li? Si Bondye ti fer sa, eski pa i ti pou en personnaz visye, olye kelken “dan ki napa okenn lemal.” (Psonm 92:15) Me an realite, Bondye ti refize ‘anvoy son lanmen’ pour fer Zob ditor. I kler ki Dyab pa selman sa ki mal dan nou oubyen sa ki move dan Bondye me i plito en lanz ki ti vin Lennmi Bondye.

Lekel ki pe vreman diriz lemonn?

Bokou dimoun ozordi i panse ki i nepli fer sans pour krwar ki Dyab i egziste. Pourtan, apard lefet ki Dyab i egziste, napa pli bon leksplikasyon pour sa bann kriyote ki pe arive. Anfet, par esey rezet sa lide ki Dyab i egziste, bokou dimoun in rezet Bondye ek tou bann standar moral.

Charles-Pierre Baudelaire, en poet dan diznevyenm syek ti ekrir: “Pli gran riz Dyab se pour persyad nou ki i pa egziste.” Par kasyet son lidantite, Dyab in an realite fer dimoun annan doutans lo legzistans Bondye. Si Dyab pa ti egziste, pa sa ti pou fer Bondye responsab pour tou sa ki mal? Sanmenm ki Dyab ti a voudre dimoun i krwar, pa i vre?

Parey sef en lorganizasyon kriminel, Dyab i kasyet son lidantite pour li reisi akonpli son lobzektif. Ki son lobzektif? Labib i reponn: ‘Bondye . . . sa syek i’n avegle lentelizans bann enkredil, pour ki zot pa war lalimyer Bonn Nouvel, konsernan laglwar Kris, ki zimaz Bondye.’​—2 Korentyen 4:4.

I annan en kestyon enportan ki nou kapab demande. Ki Bondye pou fer avek sa enn ki responsab soufrans ek tou sa ki mal? Nou pou reponn sa kestyon dan sa lartik ki swiv.

[Not anba lo paz]

^ par. 6 Pour konpran akoz Bondye pa ti detrir Dyab deswit apre son rebelyon, vwar sapit 11 dan liv Ki Labib i vreman dir? pibliye par Temwen Zeova.

[Ekstre lo paz 5]

Eski Dyab i en serviter oubyen en lennmi Bondye?

[Bwat/​Portre lo paz 6]

Eski en lanz oubyen en imen parfe i kapab vin enparfe?

Lefet ki Bondye in kre bann lanz ek imen parfe, sa pa vedir ki zot pou neseserman fer tou keksoz dan en fason parfe. Menm si Adan ti ganny kree parfe, i ti bezwen respekte bann limit ki son Kreater ti’n mete. Par egzanp, i pa ti kapab manz later, makadanm ouswa dibwa san ki i sibir konsekans. Si i ti’n inyor lalwa gravite e sot anba dan en ranpar, i ti pou mor ouswa ganny bann blesir grav.

Pareyman, napa en zonm ouswa lanz parfe ki kapab kas bann standar Bondye san ki i sibir son move konsekans. Parey René Descartes, en filozof dan disetyenm syek ti rekonnet, si en lanz ouswa en imen entelizan i mal servi son liberte pour swazir, i “pou fasilman fer fot e tonm dan pese.”​—Zenez 1:29; Matye 4:4.