Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“O Ituaiga o Fualaau ‘Aina e Fitu” o le Laueleele Lelei

“O Ituaiga o Fualaau ‘Aina e Fitu” o le Laueleele Lelei

“O Ituaiga o Fualaau ʻAina e Fitu” o le Laueleele Lelei

O LOO faamatalaina le laueleele o Isaraelu i le Tusi Paia e faapea o se laufanua e iai aʻega ma vanu, o fanua laugatasi e oo atu i le sami, o fanua laugatasi maualuluga, o vaitafe, ma vaipuna. Ona o le eseese o ituaiga o palapala ma le eseese o tau, lea e aofia ai toafa naumati i le itu i saute ma mauga e ufitia i le kiona i le itu i mātū, ua fuaina mai ai e lenei laufanua le tele o ituaiga o fua o laau eseese. Ina ua faatuputeleina e Mose faamoemoega o le nuu o Isaraelu e uiga i le “laueleele lelei” lea sa latou faatalitalia, na ia taʻua patino fua o faatoʻaga e fitu, “o le laueleele e tele ai saito, o karite, o vine, o mati ma rimoni, o le laueleele e iai laau olive e fai ai suāuu ma le meli.”—Teuteronome 8:7, 8.

O loo faaaogāina pea e oo mai lava i aso nei, le faaupuga “o ituaiga o fualaau ʻaina e fitu,” e faamatalaina ai fua o le laueleele. O se faailoaga o le fua tele mai o le laueleele, ona e iai taimi e vaaia ai ata o nei fua o faatoʻaga i tupe siliva ma faailoga o tusi. Na faapefea ona faatoʻa ma totōina laau i taimi o le Tusi Paia? Na faapefea ona aafia ai olaga o tagata? Seʻi o tatou vāai.

ʻSaito ma Karite’ E ui ina lūlūina faatasi fatu o saito ma karite i le tau e afu ai mea, ae e masina e muamua ai ona selesele fua o karite. Na avatu i le malumalu se fusikarite o uluaʻi fua o le seleselega, o se taulaga iā Ieova i le Tausamiga o le Areto e Lē Faafefeteina, lea sa faia i masina o Mati po o Aperila. Ae sa avatu taulaga o areto e faia i le saito, a o faia le Tausamiga o Vaiaso, po o le Penetekoso i le masina o Me.—Levitiko 23:10, 11, 15-17.

Mo le tele o senituri seʻia oo mai i se taimi e leʻi leva tele atu, sa faaaogā ai pea e le ʻaufaifaatoʻaga i Isaraelu o latou lima e lūlū ai fatu saito ma karite, lea e ave i gauga o o latou ofu. E faasalalauina fatu karite i luga o le palapala, ae sa manaʻomia ona totōina fatu saito, e ala i le soliina i lalo e manu o loo tosoina ni uta mamafa, po o le toe suaina o le fanua.

E masani ona taʻua i le Tusi Paia le lūlūina, seleseleina, sasaina, faamamāina, ma le oloina o saito, ma na manaʻomia le tele o le malosi e faatinoina ai nei laasaga taʻitasi. O aso uma e oloina ai saito ua seleseleina ina ia avea ma falaoamata, ma faavelaina ina ia avea ma falaoa mo le aiga. O lea, e mafai ona uiga atu i le faatonuga a Iesu ina ia tatou tatalo mo a tatou “mea e ʻai [falaoa] e tatau ma le aso.” (Mataio 6:11, O le Tusi Paia SamoaLomiga o le 1969) O le meaʻai masani a tagata i taimi o le Tusi Paia le falaoa e fai mai i le falaoamata enaena, po o le falaoamata e faia i le karite.—Isaia 55:10.

ʻVine, Mati ma Rimoni’ Ina ua mavae le taʻitaʻiina e Mose o ona tagata mai i le toafa mo le 40 tausaga, sa ia faataatia mo i latou se lumanaʻi matagofie, o le ʻaina lea o fua e maua mai i le Nuu Folafolaina. I le 40 tausaga na muamua atu, o ā mea sa aumaia e sipai Isaraelu mo tagata o lo latou nuu o ē na tolauapi i le toafa, e faamaonia ai le fua tele mai o laau ʻaina o le Nuu Folafolaina? “O se lālā ua iai le fuifui vine e tasi,” ma o loo “tausoa e ni tamāloloa se toʻalua i se amo,” ona o le mamafa tele. Na latou aumaia foʻi mati ma rimoni. Maʻeu le faamalieina o nei tagata maumausolo i le toafa i fualaau ʻaina susua! O se amataga lenā o mea lelei o le a oo mai!—Numera 13:20, 23.

Ina ia tumau ona fua tele mai vine, na manaʻomia se tausiga faifai pea e ala i le faagata, faasūsū, ma seleseleina. E iloagofie se togāvine i luga o aʻega e tausia lelei, pe a iai se pa e malupuipuia, o ni fasitepu ua teuteuina faalelei, ma se faleapitaga mo le tagata e vaaia le togāvine. Na oo ina masani lelei tagata Isaraelu i galuega na manaʻomia ona faia i se togāvine, ma malamalama foʻi i le mea e tupu pe a lē faia na galuega.—Isaia 5:1-7.

E amata le faia o le uaina, pe a oo i le seleselega o vine. Sa soliina fuifui vine i se tapu pe tatau foʻi i se faatanoa telē. Na faapuna le sua o vine ina ia aveese ai le suamalie, pe e faamafu foʻi ina ia avea ma uaina. Na fetaui lelei le tau ma le ituaiga o palapala i le nuu o Isaraelu, mo le totōina o vine ma le faia o uaina. *

O tagata e nonofo mamao ese mai i le mea e ola ai mati, atonu e na o ituaiga eseese o mati mamago ua latou vāai i ai. Ae e ese ai le mati e tau saʻo mai i le laau—e suamalie ma susua. Ona e puupuu le taimi e seleseleina ai mati, e ao la ona faamamago i le lā ma teuina lelei ina ia umi ona aogā. E masani ona taʻua “keke o mati mamago” i le Tusi Paia.—1 Samuelu 25:18.

Pe a tipi se rimoni ua pula, ona iloa atu lea o le faitau selau o “fatu ninii” o loo putuputu faatasi, lea e fai ai meaʻai po o vaiinu—o se mea e faafouina, ma e aogā i le soifua mālōlōina o le tagata. E iloa le tāua o le rimoni, ona sa suʻi i le afe pito i lalo o le ofu talaloa o le ositaulaga sili, ma sa teuteuina ai foʻi poutū o le malumalu o Solomona.—Esoto 39:24; 1 Tupu 7:20.

ʻOlive ma le Meli’ E lata i le 60 taimi o loo taʻua ai le olive i le Tusi Paia, lea e matuā aogā e fai ai meaʻai ma le suāuu. O loo tutū solo togāvine i le tele o laufanua o Isaraelu i aso nei. (Teuteronome 28:40) E oo mai lava i aso nei, o se faiga masani i le tele o vaipanoa le auai o le aiga atoa i le seleselega lea e faia iā Oketopa. E sasaina e le ʻau selesele lālā o le laau ina ia toʻulu ai i lalo olive, ona latou aoina lea. E teuina olive ma faaaogā e fai ai meaʻai a le aiga mo le tausaga atoa, pe e ave foʻi i se maa olo telē lea e faaaogā e tagata uma e tatau mai ai le suāuu. O le mea moni, na mauaina le faitau selau o ituaiga eseese o mea e tatau ai suāuu, mai i suʻesuʻega i toega o mea i le eleele. I aso nei, e mataʻina le vaaia o le suāuu lanu meamata vaivai o le olive o tafe i totonu o fagu, lea e faaaogā e le aiga mo le tausaga atoa, pe faatau atu i le maketi ina ia maua ai le tupe. E ese mai i le faaaogāina i meaʻai, ae na faaaogā foʻi le suāuu olive e fai ai mea e faaaulelei ai foliga ma le tino, ma suāuu mo lamepa.

O le meli lea na taʻua e Mose atonu e maua mai i lagomeli, po o se sua mai i fua o pama ma vine. O le meli lea e maua mai i nei fualaau ʻaina, o loo faaaogāina pea o se mea e faa-suamalie ai meaʻai ma vaiinu. Peitaʻi, o le meli o loo taʻua i tala o loo i le Tusi Paia e uiga iā Samasoni ma Ionatana, o le meli vao na maua mai i faamoega o lagomeli. (Faamasino 14:8, 9; 1 Samuelu 14:27) Na mauaina i se suʻesuʻega lata mai se atinaʻe e silia i le 30 faamoega lagomeli i Tel Rehov i le itu i mātū o Isaraelu, ma ua faaalia ai na tausia lagomeli e mai lava i tuā i le taimi o Solomona.

I aso nei, o so o se tasi lava e savalivali i se maketi i Isaraelu ma vaai i le anoanoaʻi o mea mananaia e iai—e pei o fale fai ai falaoa ma tamaʻi faleoloa e faatau ai fualaau ʻaina ma fualaau faisua—o le a ia maua ai le tele o nei “ituaiga o fualaau ʻaina e fitu” ua uma ona saunia i auala eseese. O nei fualaau ʻaina e fitu ua na o se vaega itiiti mai i le tele o meaʻai eseese e maua i lea atunuu. Ua mafai ona totō laau lea e maua i isi atunuu, ona o meafaigaluega ua faaaogā i aso nei e fai ai faatoʻaga. O le anoanoaʻi o nei fualaau ʻaina ma laau, ua faaalia ai, e moni lava ua avea lenei laufanua ma ʻatunuu [laueleele] lelei.’—Numera 14:7.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 9 Na faamago foʻi vine ina ia fai ai vine mamago.—2 Samuelu 6:19.

[Ata i le itulau 11]

Saito

[Ata i le itulau 11]

Karite

[Ata i le itulau 12]

Vine

[Ata i le itulau 12]

Mati

[Ata i le itulau 12]

Rimoni

[Ata i le itulau 13]

Meli

[Ata i le itulau 13]

Olive