Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Olivétan “O le Tagata Faaliliu e Lotomaulalo” o le Tusi Paia Falani

Olivétan “O le Tagata Faaliliu e Lotomaulalo” o le Tusi Paia Falani

Olivétan “O le Tagata Faaliliu e Lotomaulalo” o le Tusi Paia Falani

Iā Setema 13, 1540, na ō atu ai leoleo ma saʻilia totonu o le fale o Collin Pellenc. I totonu o se tasi o potu faalilolilo, na maua ai ni pepa o loo iai faamatalaga e masalomia, faapea ma se tusi telē. I le itulau lona lua o lenā tusi, o loo iai upu nei: “P. Robert Olivetanus, o le tagata faaliliu e lotomaulalo.” O se Tusi Paia a le ʻau Ualetenese! Sa faafalepuipuiina Collin Pellenc, molia i le faatautee i talitonuga a le lotu, ma na iʻu ina susunuolaina.

I LENĀ taimi i Falani, faapea foʻi ma isi vaipanoa i Europa, na saʻilia ai e le lotu Katoliko ia ē e Toefuataʻiina lotu ina ia tineia a latou aʻoaʻoga “pepelo.” Na maumauaʻi Guillaume Farel, o se tasi na Toefuataʻiina lotu, ina ia suia atoatoa manatu o tagata e tautatala i le faa-Falani i manatu o Matini Luteru, o sē na taulamua i le amataina o le Porotesano Toefuataʻiina. O Farel, e mai i le itumalo o Dauphiné, i le itu i saute i sasaʻe o Falani. Na ia iloa, o se tasi o auala tāua e suia ai manatu o tagata, o le faaaogā o faamatalaga e tusia i pepa. Ina ia faataunuu lana galuega, na ia manaʻomia ai ni uta o tamaʻi pepa ma tamaʻi tusi faalelotu, aemaise Tusi Paia. Ae o ai o le a faatupeina lea galuega? Ae ā pe a faatupe e le ʻau Ualetenese, o se vaega faalelotu e tutoʻatasi, o ē e toʻaʻaga e talaʻi le feʻau mai i le Tusi Paia?

O se Sinoti i Chanforan

I le ogatotonu o Setema i le 1532, na faia ai e faifeʻau (barbes) Ualetenese se sinoti po o se fonotaga i Chanforan, o se nuu pito i itiiti e lata i Turin, i Italia. Mo le tele o tausaga, na iai ni fetalanoaʻiga i le va o le ʻau Ualetenese ma taʻitaʻi o le Toefuataʻiga. O lea, na valaaulia ai Farel ma isi tamāloloa e auai i le sinoti. Na fia iloa e le ʻau Ualetenese pe ōgatusa a latou aʻoaʻoga, ma mea o loo aʻoaʻoina e Luteru ma ē mulimuli iā te ia. *

Na faatalitonuina tagata i Chanforan ona o le mauupu o Farel. Ina ua faaali atu iā te ia e faifeʻau Ualetenese a latou Tusi Paia tuai na tusilimaina i la latou lava gagana, ona ia uunaʻia lea o i latou e faatupe le lolomiina o se Tusi Paia i le gagana Falani, lea sa tatau ona faaliliuina mai i le gagana Eperu ma le gagana Eleni. E ese mai ai le faaliliuga muamua lea na tusia e Lefèvre d’Étaples i le 1523, lea na faaliliu mai i le gagana Latina. Peitaʻi, o ai sa agavaa i le faia o lea galuega?

Na iloa e Farel se tamāloa e agavaa mo lenā galuega. O lona igoa o Pierre Robert, ae na iloa o ia i le igoa Olivétan, * o se faiaʻoga talavou na fanau i le vaipanoa o Picardy, o loo i le itu i mātū o Falani. O Olivétan, o se tasi na amataina le Toefuataʻiga, o sē e maufaatuatuaina, ma o se tauusoga foʻi o Ioane Kalavini. Na tele foʻi tausaga na iai o ia i Strasbourg, i le suʻesuʻeina ma le filigā o gagana eseese o le Tusi Paia.

Na sulufaʻi atu i Suisilani Olivétan, e pei foʻi o Farel ma isi tagata. Na talosaga atu ana uō iā te ia ina ia faia le galuega faaliliu. E ui lava na ia teena i le tele o taimi, ae na iʻu lava ina ia taliaina le galuega o le faaliliuina o le Tusi Paia “mai le gagana Eperu ma le gagana Eleni, i le gagana Falani.” I lenā lava taimi, na tuuina atu ai e le ʻau Ualetenese se vaegātupe telē ina ia faatupe ai se fale lomitusi.

Na Ou Faia le Mea e Gata ai Lo’u Malosi

I le amataga o le 1534, na alu ai na o Olivétan i atumauga o le Alps ma ave ana tusi e tai pei o ana “faiaʻoga lē leoa,” ina ia amata ai lana galuega. E matuā faafiafiaina lava so o se tagata atamai i aso nei, pe a ia maua le tele o tusi a Olivétan. E maua ai faaliliuga o le Tusi Paia i le gagana Arama, gagana Eleni, ma le gagana Latina. O loo iai foʻi tusi e iai faamatalaga a le ʻau rapi, tusi o le kalama a le ʻau Kaletaia, ma le tele lava o isi tusi. Ae e sili ona tāua, na iai iā te ia se faaliliuga faa-Venetia o le uluaʻi tusitusiga Eperu o le Tusi Paia.

Na faavae le faaliliuga a Olivétan o le Feagaiga Fou i le tusitusiga Falani lea na faaliliu e Lefèvre d’Étaples, e ui lava sa tele ina faaaogā le tusitusiga Eleni na faia e le tagata atamai mai i Holani o Erasmus. Sa masani ona filifilia e Olivétan faaupuga e lē lagolagoina ai manatu ma le pulega a le lotu Katoliko. O se faaaʻoaʻoga, na sili iā te ia le faaaogā o le upu “ovasia” i lo o le “epikopo,” ma le upu “faapotopotoga” i lo o le “lotu.”

Na maumauaʻi Olivétan e faaliliuina i le upu i le upu le uluaʻi tusitusiga Eperu, lea e taʻua e le toʻatele o le Feagaiga Tuai. Na ia faamatala le faigatā o le faaliliuina o le gagana Eperu i le gagana Falani.

E faitau afe taimi na maua ai e Olivétan i le tusitusiga Eperu le suafa o le Atua, o loo tusia o le Tetakalamatone. Na ia filifili ina ia faaliliuina le suafa o le Atua, i le taʻu o “Lē e Faavavau,” lea na tele ina faaaogā i se taimi mulimuli ane i Tusi Paia faa-Falani a le ʻau Porotesano. Peitaʻi, i le tele o vaega o lenā faaliliuga, na ia filifilia ai le faaaogāina o le suafa o “Ieova,” e pei ona taʻua i le Esoto 6:3.

O le mea mataʻina, iā Fepuari 12, 1535, pe silia ma le tausaga, ae faailoa mai loa e Olivétan ua māeʻa lana galuega! Na ia taʻutino mai “ua leva ona ou faia toʻatasi lenei galuega [o le faaliliu],” auā i le vaitausaga o le 1534 ma le 1535, o le taimi sili lea ona faigatā o lana galuega. Na faapea mai o ia ma le lotomaulalo: “Na ou faia le mea e gata ai loʻu malosi.” E pau le mea lea ua manaʻomia o le lolomiina loa o le Tusi Paia muamua o le gagana Falani, lea na faaliliuina mai i uluaʻi gagana.

I le Fale e Fai ai Galuega a Pirot

O lea ua aliaʻe mai nei Pierre de Wingle, lea sa taʻua foʻi o Pirot Picard, o se uō a Farel ma o sē na lolomiina tusi e uiga i le Toefuataʻiga. Ina ua tuliesea e le lotu Katoliko Pirot mai i Lyon, na alu atu loa o ia ma faamautū ai i Neuchâtel, i Suisilani, i le 1533. Na ia faaaogāina tupe Ualetenese e faatau ai mea e manaʻomia ina ia lomia le tele o tusi e faaalia ai le “fouvale.” O se faaaʻoaʻoga, na faia i le fale lea e fai ai ana galuega ni faailoilo matamata tetele e taʻusalaina ai le faia o le Misasā, ma na iʻu lava ina oo atu ni faailoilo i le tupu Katoliko o Falanisisi I o Falani.

O lea foʻi ua toe sauni de Wingle e faaaogā ana masini lomitusi, a o lea la o le a lolomiina ai se Tusi Paia! Ina ia vave le faia o le galuega, sa iai se vaega e toʻafā pe toʻalima o tagata faigaluega e faaaogāina masini lomitusi e lua, ina ia mautinoa ua saʻo le lolomiina o laupepa taʻitasi. Mulimuli ane, “i le tausaga e 1535, i le aso 4 o Iuni,” na saini ai loa de Wingle i se itulau o le Tusi Paia a Olivétan, lea e faailoa mai ai lē na lolomiina. I ana upu tomua, na taʻua ai e Olivétan, o lana galuega na faia faapitoa mo tagata talitonu ua “mafatia ma lotovaivai,” ona o “tū ma aganuu e lē o toe aogā.”

Na taunuu moni lava iʻuga na faatalitalia. Na atili ona matagofie ma faigofie lenei tusitusiga i le gagana Falani, ona o le auala manaia na tusia ai, ma le auala na vaevaeina ai i vaega e lua, o mataupu ma palakalafa. O faamaumauga i autafa o le itulau, e faamaonia ai le saʻo aʻiaʻi o le faaliliuga, lea na avea ai Olivétan o se faaaʻoaʻoga lelei i le faaliliu. O upu tomua, o faaopoopoga, siata ma solo na faamatagofie atili ai lenei faaliliuga. I le faaiʻuga o le tusi, sa iai se solo puupuu e faailoa mai ai o le ʻau Ualetenese, o i latou e talaʻia le Evagelia, ma sa latou tatalaina mai le avanoa ina ia maua e tagata lautele lenei Tusi Paia.

O se Galuega Matuā Mataʻina . . . ae na Lē Alumia

Ua mātaulia e le toʻatele i aso nei o le galuega a Olivétan o se galuega matuā mataʻina, lea e faaalia ai lona poto e ui lava sa lē fiafia iai i le taimi muamua. E lē gata i lenā, na avea lana faaliliuga ma faavae mo nisi faaliliuga o le Tusi Paia Porotesano mo senituri e tolu.

Pe ā ma le afe kopi o le Tusi Paia a Olivétan na lolomiina, ae e leʻi alumia le tele o na kopi. Talu ai sa leʻi iai se faatulagaga mo le tufatufaina o Tusi Paia, ma o se taimi sa faia ai ni suiga i le gagana Falani. E lē gata i lenā, sa lē o se avega faigofie mo tagata talaʻi e malaga, po o i latou foʻi e faitau faalilolilo, ia lenei tusi telē e 11 pauna (5 kg) le mamafa.

E ui lava na maua se kopi i le fale o Collin Pellenc i Falani, e pei ona taʻua i le amataga o le mataupu, ae na lē alumia Tusi Paia a Olivétan. E tusa ma se senituri ma le ʻafa mulimuli ane i le tausaga 1670, sa mafai pea ona faatau se kopi i se faletusi i Geneva.

“O Sē e Lē Iloa e Tagata”

Ina ua māeʻa le galuega a Olivétan, ona toe foʻi lea o ia i lona olaga masani, ma ua lē toe lauiloa. I le faaaogāina o igoa eseese, na ia toe teuteuina ai lana Feagaiga Fou ma vaega o le Feagaiga Tuai. Na faaaluina lona taimi i se isi mea e matuā fiafia ai—o le aʻoaʻo atu. O se faiaʻoga sa iai le tofā mamao ma na ia toe teuteuina lana tusi Instruction for Children. O se tusi mo fanau iti lea ua saunia ai fautuaga aogā ma se faatomuaga i le gagana faa-Falani, lea e faavae atoa ifo i manatu faale-Tusi Paia. Mai i na mau igoa eseese na taumatemate i ai tagata, na ia filifilia le igoa Belisem de Belimakom lea e uiga, “O Sē e Lē Iloa e Tagata.”

Na maliu Olivétan i le 1538 i le silia laʻitiiti atu ma le 30 o ona tausaga, ma atonu i Roma. E toʻaitiiti tagata i aso nei e iloa le tāua o le galuega a lenei talavou mai Picardy i le faaliliuina o le Tusi Paia Falani. E itiiti lava nai lomifefiloi e maua ai lona igoa. Atonu e talafeagai lenei mea mo Louys Robert o lē na taʻua foʻi o Olivétan, “o le tagata faaliliu e lotomaulalo.”

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 5 Mo ni faamatalaga i le auala na taaʻina ai le ʻau Ualetenese i le Toefuataʻiga, tagaʻi i Le Olomatamata o Mati 15, 2002, itulau e 20-23.

^ pala. 7 O lona igoa fanau o Louys Robert, ae na suia lona igoa muamua iā Pierre. E foliga mai e faasino atu le igoa Olivétan, i le tele o le suāuu olive sa ia faaaogāina e faaola ai lamepa, ina ia maua ai se malamalama a o ia galue mo le tele o itula.

[Ata i le itulau 18]

Archives de la Ville de Neuchâtel, Suisse/Ata: Stefano Iori

[Ata i le itulau 19]

Ata i le itu agavale: Alain Leprince - La Piscine-musée, Roubaix/Courtesy of the former Bouchard Museum, Paris

Ogatotonu ma le itu taumatau: Société de l’Histoire du Protestantisme Français, Paris

[Ata i le itulau 20]

Société de l’Histoire du Protestantisme Français, Paris