Nen video ma nwang'ere

Nyo wacikara niculo karathasi pa leta kunoke ngo?

Nyo wacikara niculo karathasi pa leta kunoke ngo?

Nyo wacikara niculo karathasi pa leta kunoke ngo?

DHANU ma nok kende re ma gibed gimaru niculo karathasi pa Leta. Ju mapol gidieng’ nia jubetiyo ku sentene i ayi ma cuu ngo, kunoke jukwalu sentene. Jumoko lundo gibed gikwero culo palatha pilembe sentene jubeturo ko cik mi kurajo. Kinde ma jurubedo moko mi Proche-Orient gibenyutho gin m’uketho gikwero culo palatha, giyero kumae: “Wabiculo ngo sente ma jung’iewo ko nying’ atum ma binego awiya mwa.”

Pidoic maeno tie i bang’ ng’atu acel kende ngo, kadi ecaku tin de ngo. Jatela moko mi India ma nyinge Mohandas K. Gandhi ugam ukoro thelembe m’uketho pidocwiny pare uyiyo ngo ecul palatha. Eyero kumae: “Ng’atu moko ci ma diko cinge ku ng’om ma tie kud udul mony, ebed wang’ acel kunoke ngo, ubediko cinge pi nitimo dubo. Ng’atu moko ci ma wang’e teng’ini, kunoke m’aradu ubediko cinge i lem dubo nikadhu kud i culo palatha m’ebekonyo ko ng’om pare.”

Bende, jarareko moko ma nyinge Henry David Thoreau m’ukwo i rundi dage mir 19, ugam ukwero niculo palatha nikum sentene ma jubed jutielo ko lem lwiny. Epenjo kumae: “Nyo anyoli mi ng’om moko ucikere niweko jumii cik re ma gimak yub ma nwang’u ukwayu gimak gigi nikum pidocwiny migi? Dong’ pirang’o ng’atuman utie ku pidocwiny ke?”

Lembuni ugwaku kum Jukristu, pilembe Biblia ubeponjo kamaleng’ nia gicikiri nibedo ku pidocwiny ma leng’ i lembe ceke. (2 Timoteo 1:3) I ng’ete ma kucelo lundo, Biblia unyutho nia gavmenti gitie ku twero mi joko palatha. Eyero kumae: “Kubang’ dhanu ceke maku giwor jubim mi ng’om [gavmenti], kum bimobim moko mbe ma copo bedo nuti ka Mungu kuweko kakare en ungo. Jubim ceke ma gitie i dito migi Mungu wekogi en. Pieno, ukwayu wubed wor igi kende kende ngo pi niuro kwinyo migi, ento kara wumeduru bende nibedo ku pidocwiny ma leng’. Eno re m’uketho wuculo bende palatha, pilembe gitie jutic pa Mungu ma gibemiyiri pi nitimo tije. Wumii ni ng’atuman gin m’uromo jumii ire: Palatha ni ng’atu m’uromo jucul ire palatha.”​—Jurumi 13:1, 5-7.

Pi thelembe maeno re ma, ugam ung’eyere kamaleng’ nia Jukristu mi rudi ma kwong’a gibed giculo palatha, kadok nwang’u kum cul migine moko ubed ukonyo juaskari de. I rundi mwa eni, Jumulembe pa Yehova de gitimo lembe ma rom eno. * Pirang’o Jukristu giculo palatha, ma kunke saa moko ekonyo tic ma Jukristu gidiko ngo cing’gi i kume? Nyo Jakristu ucikere ngo niwinjo pidocwiny pare kan ubekwayu nia ecul palatha?

Palatha ku pidocwiny

I andha, kum cul mi palatha ma yang’ jung’olo nia Jukristu gicul ubed ukonyo juaskari. Eno tap lembe m’umulo kum pidocwiny, m’ugam ucwalu Gandhi man Thoreau nikwero culo palatha.

Kenen nia Jukristu giworo ng’ol ma nwang’ere i Jurumi thek 13 kende kende ngo nia pilembe gimito uro fwot ma giromo nwang’u, ento bende pi “pidocwiny [migi].” (Jurumi 13:5) Eyo, pidocwiny pa Jakristu ubekwayu nia ecul palatha, kadok nwang’u jubetiyo kude i yore moko m’efoyo ngo de. Pi ninyang’ i lembe maeni m’unen ni lembe ma romo nyotho wijo, wacikara ning’eyo lembe moko ma pire tek iwi pidocwiny, ma en e dwal ma yor i ijo ma nyutho iwa nia lembe ma wabetimo tie ber kunoke rac.

Calu ma Thoreau uyero, wan ceke watie ku dwal moko yor i iwa, re tie ngo nia dwalne bedo kwa ma jugeno. Kara wanyay anyong’a i Mungu, pidocwiny mwa ucikere nirombo ku cik pare. Saa ceke ubekwayu wabed wayik paru mwa kunoke nen mwa uromb ku pa Mungu, pilembe paru pare dit ma sagu mwa. (Zaburi 19:7) Pieno ubekwayu watim kero ninyang’ i kite ma Mungu neno ko bimobim pa dhanu. Enenogi nenedi?

Waneno jakwenda Paulo ulwong’o bimobim mi dhanu nia “jutic pa Mungu ma gibemiyiri pi nitimo tije.” (Jurumi 13:6) Eno ubenyutho ang’o? I adundo, eno ubenyutho nia giketho lembe uwoth kakare kakare man gitimo bende lembe ma pigi tek pi dhanu. Kadok gavmenti ma rac akeca de konyo dhanu nikum tic ma tung’ tung’ ma giketho, calu ve tic mi cwalu barua, somo, juneg mac, niketho juwor cik. Kadok nwang’u Mungu ung’eyo ma ber mandha pi ng’ico mi judongo mi ng’om, re eweko gibed nuti pi nindo moko. Ebemito wacul palatha pi ninyutho nia wabeworo lembe m’epangu, niwacu eweko bimobim ma kumeno ubim iwi dhanu.

Re, Mungu uweko bimobim mi dhanu ubim wi dhanu ndhu pi nindo moko kende. Emaku yub mi wilo bimobim mi dhanu ku Ker pare mi polo, man nidaru peko ceke ma bimobim mi dhanu udaru nyayu pi oro ma dupa. (Daniel 2:44; Matayo 6:10) Ento ma fodi lembuno utimere ngo, Mungu umiyo ngo twero ni Jukristu ma nia gimond ko i jai i dhu gavmenti, ma gibekwero ko culo palatha, kunoke nikadhu kud i yore mange.

Edong’ icopo timo ang’o kan iparu calu Gandhi, nia niculo palatha ma sentene ubetielo lemlwiny tiye dubo? Tap calu ma waromo neno kabedo moko ma ber ka waidho kaka m’uting’ere, waromo yiko paru mwa lee mandha kara eromb ku pa Mungu nwang’u wabeparu akeca kite ma paru pare ni malu ma sagu mwa. Nikadhu kud i bang’ jabila Isaya, Mungu uyero kumae: “Calu polo bedo malu ma sagu ng’om e yo para ni malu ma sagu yo mu kumeno, man pidoic para ni malu ma sagu pidoic mu.”​—Isaya 55:8, 9.

Nyo dito migi kiewne mbe?

Lembe ma Biblia ubeponjo nia kwayu niculo palatha nyutho ngo nia gavmenti pa dhanu ucikiri nigoyiri nia gitiye ku dito ma kiewne mbe iwi dhanu. Yesu ugam uponjo nia Mungu umiyo dito ma kiewne nuti i cing bimobim maeno. Saa ma jupenje nia nyo etie lembe m’umaku piny i wang’ Mungu nia jucul palatha ni jabim mi Roma ma nwang’u ubino bimo saa nica, Yesu ugam udwoko wec ma thuc ma e: “Wumii piny pa Kaisari ni Kaisari, ma pa Mungu ke ni Mungu.”​—Marko 12:13-17.

Etie de gavmenti ma juporo ku “Kaisari” eno re ma giyiko sente man giketho valerne ubed unuti. Pieno i wang’ Mungu, gitie ku twero mi ketho judok jucul sentene udok i bang’gi nikadhu kud i yore mi palatha. Re, Yesu ugam unyutho nia bimobim moko mbe m’utie ku twero mi kwayu “piny pa Mungu,” niwacu kwo man thier mwa udok ire. Kinde ma cik mi dhanu ubegudere ku pa Mungu, Jukristu ‘gicikiri niworo Mungu kakare niworo dhanu.’​—Tic mi Jukwenda 5:29.

Saa moko, ayi ma jubetiyo ku sente mi palatha ma Jukristu giculo ketho giwinjiri rac; re gitimo ngo kero nibedo kud atelatela ma rac iwi dhanu, kadi gicaku ngo the jai i dhu gavementi, kunoke nikwero niculo palatha. Ka gitimo kumeno, eno romo nyutho nia gimbe ku genogen i yub ma Mungu umaku pi nidaru peko mi dhanu. Kakare nitimo kumeno, gikuro ku cirocir mandha, nindo ma Mungu ketho ebimondo i lembe mi dhanu nikadhu kud i bimobim pa Wode ma Yesu m’ugam uyero kumae: “Ker para tie ngo mi ng’om maeni.”​—Yohana 18:36.

Bero mi tiyo ku ponji mi Biblia

Iromo nwang’u bero dupa kan ibetiyo ku lembe ma Biblia uponjo iwi culo palatha. Ibiuro fwot ma jumiyo ni dhanu ma gikwero woro cik man ibibedo mbe ku lworo ma nia jubimeki. (Jurumi 13:3-5) Lembe ma ber m’usagu zoo, ibibedo ku pidocwiny ma ber i wang’ Mungu man ibiyunge nikadhu kud i kura peri mi woro cik. Kadok nwang’u lembene bijwigo wend sente peri, ka jupore ku mi dhanu ma gijay niculo palatha kunoke ma gikwalu gavmenti, gen lembang’ola pa Mungu m’eyero nia ebigwoko jutic pare ma gibegwoko bedoleng’ migi. Jagor Biblia ma nyinge Daudi ukiewo lembuno kumae: “Naka an a aradu, kawono ati; ento fodi aneno won bedopwe ngo ma jukuno, kadi kodhine m’ukwayu kwen.”​—Zaburi 37:25.

Tokcenne, ninyang’ man nitiyo ku cik mi Biblia pi lembe m’uneno culo palatha bimiyo iri kwiyocwiny. Mungu ketho ngo racu i wii nikum gin ceke ma gavmenti ubetimo ku sente m’ibeculo ko palatha, tap calu ma cik romo ketho ngo racu i wii nikum kite ma won ot m’ibepangu ubetiyo ko ku sente m’ibeculo. I wang’ ning’eyo lemandha mi Biblia, jalwo moko ma nyinge Stelvio ubed unyego pir alokaloka mi lem gamba i ng’om moko mir Europe ma yo piny. Kinde m’ebekoro thelembe m’uketho ejigo kero m’ebino timone, eyero kumae: “Ugam ukwayu ayii nia dhanu romo ketho ngo lembe woth kubang’ kubang’e, nikelo kwiyocwiny man niketho jumariri i kindjo calu umego i ng’om zoo. Ker pa Mungu kende re ma romo kelo alokaloka m’atira man niketho dhanu kwo maleng’.”

Calu Stelvio, kan ‘ibemiyo piny pa Mungu ni Mungu’ i andha, in de icopo bedo ku genogen ma rom ku pare. Ibineno nindo ma Mungu bikelo bimobim m’atira iwi ng’om zoo, ebidaru nyoth man gondri ma bimobim mi dhanu ukelo.

[Korolembe mi there]

[Paru ma nwang’ere]

Ubekwayu wayik paru mwa kara eromb ku pa Mungu, pilembe pidoic pare ni malu ma sagu mwa

[Paru ma nwang’ere]

Ka Jukristu gibeculo palatha ku cwinygi ceke, gibedo ku pidocwiy ma ber i wang’ Mungu man ginyutho nia gigene nia ebipong’o yeny migi

[Cal]

“Wumii piny pa Kaisari ni Kaisari, ma pa Mungu ke ni Mungu”

[Kakare ma cal uai i ie]

Copyright British Museum