Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Tatauanga Pipiria—Tumu o Toku Maroiroi

Tatauanga Pipiria—Tumu o Toku Maroiroi

Tatauanga Pipiria​—Tumu o Toku Maroiroi

Akakiteia e Marceau Leroy

“I MUATANGAANA ra, kua anga iora te Atua i te rangi e te enua,” ko taku ia i tatau i roto i toku pia moe. Eaa ra au i tatau muna ai i te reira? No te mea, kare toku metua tane, e tangata irinaki kore i te Atua, e ariki i te puka i roto i toku rima—te Pipiria.

Kare rava au i tatau ana i te Pipiria i mua ana, e kua tukia toku ngakau e taua au tuatua akamataanga o Genese. Kua manako au e, ‘Ko te akamarama anga tikai teia no te tu rotai o te au ture natura taku e umere ua ana!’ No toku mataora, kua tatau au i te reira mei te ora varu i te po tae ua atu ki te ora a i te popongi. I akamata mai ei taku tatauanga i te Tuatua a te Atua ei peu matau naku. Ka akamarama atu au akapeea te tatauanga i te Pipiria i riro ei ei tumu no toku maroiroi i roto i toku oraanga.

“Ka Tatau Koe i te Reira i te Au Ra Ravarai”

Kua anauia au i te mataiti 1926, i Vermelles, e oire ko ngarau i te tua tokerua o Varani. Te tuatau o te tamaki rua o teianei ao, e apinga puapinga te ngarau i roto i te enua. No reira ei tangata ko ngarau, kare au e maroia ana kia piri atu ki te angaanga vaeau. Noatu rai, ei akameitaki mai i toku oraanga, kua akamata au i te apii no runga i te au mea pouroa no te ratio e te uira, tei apii mai iaku i te tu rotai o te au ture natura. Tae anga toku mataiti ki te 21, kua oake mai tetai oa apii i taku Pipiria mua, te karanga mai anga e, “E puka meitaki teia kia tatauia.” Oti anga iaku te tatau i te reira, papu tikai iaku e e Tuatua na te Atua te Pipiria, e akakiteanga ki te au tangata ravarai.

Kua rave mai au e varu kopi te manako anga e ka inangaro toku au tangata tupu i te tatau i te Pipiria. Ma toku poitirere, kua aviriia e kua patoiia mai au. Kua akamatakite mai te kopu tangata e, “Me akamata koe i te tatau i teia puka, ka tatau koe i te reira i te au ra ravarai!” Kua tatau au i te reira e kare rava au i tataraapa ana. Kua riro mai te reira ei peu matau naku i roto i toku oraanga.

Te kite anga toku au tangata tupu i toku inangaro i te Pipiria, kua oronga mai ratou i te au puka a te Au Kite o Iehova tei orongaia kia ratou. Kua akamarama mai te au puka rikiriki, mei te One World, One Government * (akaariia i roto i te reo Varani) i te tumu i akakite ei te Pipiria e ko te Patireia o te Atua te manakonakoanga anake no te tangata ravarai. (Mata. 6:10) Kua tauta pakari au i te akakite i teia manakonakoanga ki tetai ke.

Tetai tangata mua tei ariki mai i tetai Pipiria ko Noël, e oa noku mei te tamarikianga mai. E akonoanga Katorika tana, e kua pati mai aia kia aravei maua i tetai tangata te apii ra kia riro mai ei orometua. Kua mataku au, inara kua kite au mei te tatau anga ia Salamo 115: 4-8 e Mataio 23:9, 10, e kare te Atua e mareka me taangaangaia te au itoro no te akamori anga e me kapikiia te au orometua ki te au taoonga teitei. Kua akamaroiroi teia iaku kia paruru i toku irinaki ou. Tei tupu mai, kua ariki a Noël i te tuatua mou, e e Kite akarongo mou aia e tae ua mai ki teia ra.

Kua atoro katoa au i toku tuaine. E au puka purepure ta tana tane e te tamanamanataia ra raua e te au temoni. Noatu kua manako puapinga kore au i te akamataanga, kua akapapu mai te au irava i roto ia Ebera 1:14 kiaku e, te turuturu maira te au angera a Iehova iaku. Te akono anga toku taokete i te au kaveinga Pipiria e te akaatea anga i te au mea ravarai e piri atura ki te au angaanga temoni, i matara mai ei aia mei te akakeu anga a te temoni. Kua riro mai aia e toku tuaine ei nga Kite maroiroi.

I te mataiti 1947 kua aere mai tetai Kite ko Arthur Emiot, no Marike mai ki toku kainga. Ma te mataora, kua ui atu au e e uipa ana te Au Kite kiea. Kua akakite mai aia e e pupu tetai i Liévin, mei tetai ono maire (10 kiro mita) te mamao. E ngata tikai te oko i te patikara takatakai i taua tuatau ra, e no tetai au marama e aaere ua ana au ki te au uipaanga e me oki ki te kainga. E varu mataiti te araiia anga te angaanga tutuanga a te Au Kite o Iehova i Varani. E 2,380 ua rai Au Kite i roto i te katoaanga o te enua​—te maataanga no Porani mai. Inara i roto ia Tepetema 1, 1947, kua akatika akaouia e te ture ta tatou angaanga tutuanga i Varani. Kua akanoo akaouia te opati manga i Paris i Villa Guibert. No te mea e kare e painia i Varani, kua pati mai te itiu o te Informant o Titema 1947 (ko Ta Tatou Angaanga Patireia i teianei) i tetai au painia tamou te ka rauka i te tutu aere e 150 ora i te marama. (Kua akatopaia mai te reira ki te 100 ora i te mataiti 1949.) Kua ariki tikai au i ta Iesu au tuatua i roto ia Ioane 17:17, “Ko te tuatua [a te Atua] te tuatua-mou,” e kua papetitoia au i te mataiti 1948, e kua riro mai au ei painia i roto ia Titema 1949.

Mei te Are Auri Mai, Oki Atu ki Dunkerque

Kare i roa ana taku angaanga orometua mua i Agen, i te tua apatonga ia Varani. I te mea kare au e angaanga akaou ana i te ngai ko ngarau, kua anoanoia au kia tomo atu ki te angaanga vaeau. Kua patoi au i te piri atu ki roto i te vaeau, no reira kua tukuia atu au ki roto i te are auri. I te mea e kare i akatikaia mai tetai Pipiria naku, kua rauka mai ra iaku tetai au kapi o te puka o Salamo. Kua akamaroiroiia au te tatau anga i te reira. Te matara anga au, ka rave au i tetai ikianga: Ka akamutu ainei au i te angaanga orometua tamou kia rauka tetai kainga e te au mea no te oraanga? Kua tauturu akaouia au mei taku i tatau i roto i te Pipiria. Kua akamanako oonu au i ta Paulo au tuatua i roto ia Philipi 4:11-13 e: “E tika iaku te au mea ravarai nei i te Mesia, ko tei akamaroiroi mai iaku nei.” Kua iki au kia angaanga painia ua atu. I te mataiti 1950, kua orongaia mai tetai angaanga tutuanga ou naku ki Dunkerque, e taoni i tutu aere ana au i mua ana.

Toku tae anga ki reira, kare aku apinga. Kua kino tikai te oire i te tuatau o te Tamaki II o te Ao, e e ngata i te kimi i te au ngai noo anga. Kua aravei atu au i tetai pamiri e atoro ua ana au, e kua tuatua rekareka mai te vaine: “E Mr.Leroy, kua matara mai koe! Kua karanga mai taku tane e naringa te au tane mei ia koe rai, kare rava e tamaki.” E are to raua no te au manuiri, e kua oronga mai raua i tetai ngai nooanga noku e akamata ua atu te tuatau turoto. Taua ra rai, kua oronga mai te tuakana o Arthur Emiot, ko Evans, i tetai angaanga naku. * E tangata uri reo aia i ko i te uapu e te kimi ra i tetai tangata tiaki pai i te po. Kua akaaravei aia iaku ki tetai rangatira o te pai. Kua ikoke tikai au toku matara mai anga mei te are auri. Te akakite anga a Evans i te tumu i ikoke ei au, kua akakite mai te rangatira e kia tiki au i tetai kai i roto i te pia akaanuanu kai. I taua ra rai, kua rauka mai toku ngai nooanga, tetai angaanga e te kai! Kua akaketaketaia toku irinaki ki roto i ta Iesu au tuatua tei tataia i roto ia Mataio 6:25-33.

Te akamataanga te tuatau turoto, kua kimi maua ko toku painia patana, ko Simon Apolinarski, i tetai atu ngai nooanga, e kua tauta maua kia painia ua atu rai. Kua orongaia mai tetai ngai nooanga no maua i roto i tetai are taito no te oroenua, e kua moe maua ki runga i te roi mauku. E akapou ana maua i te tuatau ki te angaanga tutuanga. Kua tutu maua ki te pu, e koia tetai tei ariki mai i te tuatua mou. Kare i roa ana kua tataia tetai atikara i roto i te nuti pepa, te akamatakiteanga i te au tangata i Dunkerque no runga i te “au angaanga tutuanga a te Au Kite o Iehova i taua ngai ra.” Inara, ko matou ua ko Simon e tetai au papuritia te Au Kite i reira! No te au manamanata, kua akamaroiroiia matou kia akamanako oonu i to matou manakonakoanga Kerititiano e kia akamanako i te tu i akono ana a Iehova ia matou. Mei tetai 30 au papuritia maroiroi i Dunkerque te tauianga taku angaanga tutuanga i te mataiti 1952.

Akaketaketaia no Tetai Au Apainga Ou

Muri ake i te noo poto anga i te oire o Amiens, kua ikiia au ei painia takake kia tavini i Boulogne-Billancourt, tetai tapere i Paris. E maata taku aronga apii Pipiria, e i muri mai kua o atu tetai pae ki te painia tamou e te angaanga mitinari. Kua ariki tetai tangata mapu, ko Guy Mabilat, i te tuatua mou e kua tavini ei akaaere kotinga e ei akaaere tapere. Muri mai, kua akaaere aia i te patu anga i te ngai neneianga i Betela i Louviers, mei tetai 60 maire (100 kiro mita) te mamao mei ia Paris. No te putuputu i te uriurianga i te Pipiria i roto i te angaanga orometua i mou ngakau ei iaku te Tuatua a te Atua, te akamaata anga i toku rekareka e te tauturu anga iaku kia akameitaki mai i taku apiianga.

Poitirere ua ake au i te mataiti 1953, kua ikiia au ei akaaere kotinga i Alsace-Lorraine, tetai ngai tei peke ia Tiamani e rua taime mei te mataiti 1871 e te 1945. No reira, kua apiipii akaou au i te tuatua i te reo Tiamani. Toku akamataanga i roto i te angaanga kotinga, kare e maata ana te motoka, te tivi, e te matini patupatu reta i taua ngai ra e kare e ratio e te komupiuta. Inara kare e pakari ana e kare e maromaroa ana toku oraanga. E tuatau mataora tikai te reira. Te aru anga i te akoanga Pipiria ‘kia meitaki te mata,’ koia oki kare e maata te au manamanata no te tavini anga ia Iehova mei teia tuatau rai.—Mata. 6:19-22.

E atianga puapinga tikai kiaku te Akaputuputuanga “Autu Anga o te Patireia,” i te mataiti 1955 i Paris. Kua aravei au i taku vaine ka akaipoipo, ko Irène Kolanski, tei akamata i tana painia tamou i te mataiti i mua ake ka akamata ai au i taku painia. E nga Kite maroiroi tona nga metua Porani, kua roa te tavini anga. Kua atoro atu a Adolf Weber ia raua i Varani. E tangata akono aua tiare aia na te Taeake ko Russell e kua aere mai ki Europa i te akakitekite aere i te tuatua meitaki. Kua akaipoipo maua ko Irène i te mataiti 1956, e kua aru mai aia iaku ki roto i te angaanga kotinga. E vaine turuturu meitaki aia i te au mataiti ravarai!

E rua mataiti i muri mai, kua tupu akaou mai tetai mea poitirere—kua ikiia au ei akaaere tapere. No te kare e rava ana te au taeake tau, kua atoro ua atu au i tetai au putuputuanga ei akaaere kotinga. E maata tikai te angaanga tutuanga i te reira tuatau! I te au epetoma ravarai e oronga ana au i te au akoanga, e atoro ana e toru pupu apii puka, e akara ana i te au rekoti, e te akapapa anga i te au ripoti, tei kapiti atu ki te tutu anga e 100 ora i te marama. Akapeea e rauka ai i te taporoporo i te tuatau no te tatauanga i te Tuatua a te Atua? E tai ua rai ravenga—kua pakotikoti au i te au kapi o tetai Pipiria taito e kua apai aere i tetai au kapi. Me ka tiaki au i tetai tangata kia tae mai no te apii, ka rave mai au i te au kapi e ka tatau i te reira. Kua akaketaketaia au e taua au atianga poto e te oraora i te tatauanga i te Pipiria, kia rave ua rai i taku angaanga tutuanga.

I te mataiti 1967, kua patiia mai maua ko Irène kia riro mai ei nga mema tinamou no te pamiri Betela i Boulogne-Billancourt. Kua angaanga au i roto i te Tipatimani Tavini Anga, e e 40 mataiti i muri mai, te rave nei rai au i taua angaanga ra. Tetai mea mataora no taku angaanga ko te pauanga i te au reta tei ui mai i te au uianga Pipiria. E mataora ana au i te kimikimi i roto i te Tuatua a te Atua e te ‘akatika anga, i te evangelia nei’! (Phili. 1:7) Mataora katoa au i te rave i te au uriurianga Pipiria no te akamorianga i te popongi i mua ake ka kaikai ei. I te mataiti 1976, kua ikiia au kia riro mai ei mema no te Kumiti Manga i Varani.

Oraanga Meitaki Rava Atu

Noatu kua kite au i te au tuatau ngata tikai, ko teia te tuatau ngata roa atu o toku oraanga, te ruaine anga e te au manamanata pae kopapa tei kotinga i ta maua ko Irène ka rauka i te rave. Noatu rai, te akaoraora nei te tatau e te apii kapiti anga i te Tuatua a te Atua i to maua manakonakoanga. E mataora ana maua i te aere na runga i te bus ki te ngai tutuanga o ta matou putuputuanga i te akakite anga i teia manakonakoanga ki tetai ke. To maua painia tamou kapitianga tere atu i te 120 mataiti, kua akakeu ia maua kia akakite ngakau tae i teia oraanga ki te katoatoa te ka inangaro i te aruaru i tetai oraanga mataora e te puapinga. Te tataanga te Ariki ko Davida i te au tuatua o Salamo 37:25, “kua ruaine” aia, e mei iaia rai, ‘kare rava au i kite ana i tetai tangata tuatua tika i te akarukeia anga.’

Kua akamaroiroi mai a Iehova iaku i roto i toku oraanga na roto i tana Tuatua. Kua akakite mai ana toku kopu tangata e 60 tuma mataiti i topa e ka riro te tatauanga Pipiria ei peu matau naku. Tano rai ta ratou. Kua riro te reira ei peu matau naku i te au ra ravarai e kare rava au e tataraapa ana!

[Au Tataanga Rikiriki i Raro]

^ para. 8 Neneiia i te mataiti 1944, inara kare i neneiia i teianei.

^ para. 14 No tetai atu au akakiteanga no runga ia Evans Emiot, akara i Te Punanga Tiaki, o Tianuare 1, 1999, kapi 22 e te 23.

[Tutu i te kapi 5]

Maua ko Simon

[Tutu i te kapi 5]

Tavini anga ei akaaere tapere

[Tutu i te kapi 5]

Tetai Pipiria tei aite ki te mea mua i orongaia mai kiaku

[Tutu i te kapi 6]

To maua ra akaipoipo

[Tutu i te kapi 6]

Mataora maua ko Irène i te tatau e te apii i te Tuatua a te Atua