Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Ieova o Lo‘u Tofi Lea

O Ieova o Lo‘u Tofi Lea

O Ieova o Loʻu Tofi Lea

“E fai aʻu ma au vaega ma ou tofi i le fanauga a Isaraelu.” —NU. 18:20.

1, 2. (a) O le ā le tulaga o le ʻau sa Levī, e tusa ai ma tofi o le laueleele? (e) O le ā le faamautinoaga na tuu atu e Ieova i le ʻau sa Levī?

INA ua faatoʻilalo e le fanauga a Isaraelu vaega o le Nuu o le Folafolaga, ona uaʻi atu lea o Iosua i le vaevaeina o le laueleele e ala i le vili. Sa latou faia faatasi ma le Ositaulaga Sili o Eleasaro, ma ulu o ituaiga taʻitasi. (Nu. 34:13-29) Ae sa leai se tofi o le laueleele mo le ʻau sa Levī, e pei ona sa maua e isi ituaiga. (Iosua 14:1-5) Aiseā na lē maua ai e le ʻau sa Levī se tofi o le laueleele o ituaiga, po o se vaega, * i le Nuu o le Folafolaga? Po o lona uiga na faagaloina i latou?

2 E tatou te maua le tali e ala i le fetalaiga a Ieova i le ʻau sa Levī. Ina ia faamatilatila le mea moni e leʻi faagaloina i latou, na fetalai atu Ieova: “E fai aʻu ma au vaega ma ou tofi i le fanauga a Isaraelu.” (Nu. 18:20) Maʻeu se faamautinoaga e sili ona uigā: “E fai aʻu ma au vaega”! O le ā sou faalogona pe ana fetalai mai faapena Ieova iā te oe? Atonu e muamua ona e manatu, ʻPo o talafeagai iā te aʻu lenei faamautinoaga mai i Lē e ona le malosi uma lava?’ E te ono manatu foʻi e faapea, ʻPe e mafai moni ona fai Ieova ma vaega, po o le tofi o se Kerisiano e lē lelei atoatoa i aso nei?’ O fesili nei e aafia ai oe ma ē e pele iā te oe. O lea, seʻi o tatou saʻili po o le ā le uiga o lenā fetalaiga mai i le Atua. O le a fesoasoani lenā iā i tatou e malamalama ai, i le auala e mafai ai ona avea Ieova ma tofi o Kerisiano i aso nei. O lona uiga la, e mafai ona avea Ieova ma ou tofi, e tusa lava pe e te faamoemoe e ola i le lagi, po o le lalolagi parataiso.

Tausia e Ieova le ʻAu sa Levī

3. O le ā na māfua ai ona tuuesea e Ieova le ʻau sa Levī mo le auaunaga iā te ia?

3 A o leʻi aumaia e Ieova le tulafono i le fanauga o Isaraelu, sa avea ulu o aiga ma ositaulaga i o latou lava aiga. Ae ina ua aumaia le tulafono, sa ia faatulagaina se faiva faaositaulaga faataimi atoa, ma sa fesoasoani i ai le ituaiga o sa Levī. Na faapefea ona faia lea tulaga? Ina ua faaumatia e Ieova ulumatua o Aikupito, sa ia faapaiaina ulumatua o Isaraelu, ma tuuesea i latou e avea ma ana auauna. Ona faia lea e le Atua o le suiga mataʻina lenei: “Ou te talia le ʻau sa Levī . . . e sui ai ulumatua uma lava mai i atalii o Isaraelu.” Talu ai na iloa mai i se tusigāigoa, ua sili atu le aofaʻi o ulumatua o le fanauga a Isaraelu i lo le aofaʻi o le ʻau sa Levī, o lea sa totogi ai se tau e faatau ai ina ia faatutusa ai. (Nu. 3:11-13, 41, 46, 47) O lea na mafai ai ona faaauau le matafaioi a le ʻau sa Levī, i la latou auaunaga i le Atua o Isaraelu.

4, 5. (a) O le ā le uiga o le avea o Ieova ma tofi o le ʻau sa Levī? (e) Na faapefea ona sauniunia e Ieova le tausiga mo le ʻau sa Levī?

4 O le ā le uiga o lenā tofiga mo le ʻau sa Levī? Na fetalai Ieova o le a avea o ia ma o latou tofi, o lona uiga, nai lo le mauaina o se tofi o le laueleele, ua tuu mai iā i latou se faaeaga o le auaunaga e matuā tautele. O lo latou tofi o le avea lea ma “ositaulaga iā Ieova.” (Iosua 18:7) Ua taʻu mai i fuaiupu o loo siʻomia ai le Numera 18:20, e leʻi faapea na tuua ai i latou i se tulaga matitiva i le itu faaletino. (Faitau le Numera 18:19, 21, 24.) Sa tatau ona avatu i le ʻau sa Levī, “le tasi vaesefulu o mea i Isaraelu, e fai ma tofi ona o la latou galuega.” E latou te mauaina le 10 pasene mai i fua o le laueleele o Isaraelu ma lafu manu, pe afai ua faateleina a latou lafu. Ae o le mea sa tatau ona fai e le ʻau sa Levī, ia toe foaʻi atu le sefuluaʻi o mea na latou mauaina, “o mea uma e sili ona lelei,” ina ia lagolagoina ai le faiva faaositaulaga. * (Nu. 18:25-29) Sa tuu atu foʻi i ositaulaga “foaʻi paia uma,” ia sa aumaia e le fanauga a Isaraelu i le Atua i le mea e tapuaʻi atu ai iā te ia. O lea la, sa iai māfuaaga lelei na tatau ai i ē na auauna i le faiva faaositaulaga, ona talitonu o le a tausia e Ieova i latou.

5 E foliga mai na saunia i le Tulafono a Mose se sefuluaʻi lona lua, lea sa tuuesea ai meaʻai mo le aiga, ma ia olioli ai i taimi o tauaofiaga paia i tausaga taʻitasi. (Teu. 14:22-27) Peitaʻi, sa iai se isi auala na faaaogā ai lenei sefuluaʻi. Sa faamanatu e tagata Isaraelu le Sapati faaletausaga i tausaga lona fitu uma. I le faaiʻuga o le tausaga lona tolu ma le lona ono o lenei faasologa o tausaga e taʻi fitu, sa tuu atu ai lenei sefuluaʻi i luma o le faitotoʻa o le aai, mo tagata matitiva ma le ʻau sa Levī. Aiseā na aofia ai le ʻau sa Levī i ē na mauaina na mea? Ona sa ʻleai sa latou vaega po o so latou tofi’ i Isaraelu.—Teu. 14:28, 29.

6. E ui e leai so latou tofi o le laueleele i Isaraelu, ae o fea sa nonofo ai le ʻau sa Levī?

6 Atonu e te tomānatu, ʻAfai e leʻi tuuina atu se tofi o le laueleele mo le ʻau sa Levī, o fea la sa latou nonofo ai?’ Na tausia e Ieova i latou. Sa ia tuuina atu iā i latou aai e 48 faatasi ai ma laufanua lafulemu e latalata ane, e aofia ai ma aai o sulufaʻiga e ono. (Nu. 35:6-8) O lea, sa maua e le ʻau sa Levī se mea e nonofo ai i taimi e latou te lē o auauna ai i le malumalu o le Atua. Sa tele sauniuniga na faia e Ieova mo ē na tuuina atu i latou lava e auauna iā te ia. E manino mai, sa mafai ona faaalia e le ʻau sa Levī ua fai Ieova ma o latou tofi, e ala i lo latou faatuatuaina e finagalo Ieova ma e iai lona mana e tausia ai i latou.

7. O le ā sa manaʻomia i le ʻau sa Levī, ina ia avea ai Ieova ma o latou tofi?

7 E leʻi aofia i le Tulafono se faasalaga mo se tagata Isaraelu na lē faia le sefuluaʻi. Ina ua faatalalē tagata i le faia o sefuluaʻi, na iai ni aafiaga i ositaulaga ma le ʻau sa Levī. O le mea lenā na tupu i aso o Neemia. O le iʻuga, sa manaʻomia ai ona galulue le ʻau sa Levī i fanua, ma lē mafai ai ona fai lo latou faiva faaositaulaga. (Faitau le Neemia 13:10.) E manino mai, sa faalagolago le mauaina o meaʻai a le ʻau sa Levī, i le malolosi faaleagaga o le nuu atoa. E lē gata i lea, sa manaʻomia foʻi i ositaulaga ma le ʻau sa Levī ona faatuatua iā Ieova ma lana tausiga iā i latou.

Sa Fai Ieova ma Tofi o Tagata Taʻitoʻatasi

8. Faamatala mai le faafitauli sa feagai ma Asafo.

8 Sa fai Ieova ma tofi o le ituaiga atoa o sa Levī. Ae e lelei ona mātau, sa faaaogā e sa Levī taʻitoʻatasi le faaupuga “o Ieova o loʻu tofi,” ina ia faailoa mai ai lo latou tuuina atu ma le faalagolago atoatoa i le Atua. (Aue. 3:24) O se tasi o nei sa Levī, o sē na tusia ma usuina pese. O le a tatou faaigoaina o ia o Asafo, auā atonu o ia o se tasi o le ʻauaiga o Asafo, le sa Levī o lē sa taʻitaʻia tagata pepese i aso o le tupu o Tavita. (1 No. 6:31-43) I le Salamo e 73, e tatou te faitau ai e faapea sa amata ona lē mautonu Asafo (po o se tasi o lana fanau). Sa lotoleaga o ia i tagata amioleaga o ē sa ola i se olaga taualoa, ma iʻu ai ina faapea atu: “E moni lava ua ou faamamā fua i loʻu loto ma ua ou fufulu oʻu lima e faailoa atu ai ou te mamā.” E foliga mai sa lē saʻo lana vaai i lona faaeaga o le auaunaga; e leʻi talisapaia e ia ua fai Ieova ma ona tofi. Na faalētonu pea lona itu faaleagaga, ʻseʻia oo ina alu atu o ia i le afioaga paia o le Atua.’—Sala. 73:2, 3, 12, 13, 17.

9, 10. Aiseā na mafai ai ona faapea atu Asafo ua fai le Atua ma ona “tofi i aso uma lava”?

9 A o iai Asafo i le malumalu, sa amata ona vaai o ia i mea e pei ona silasila i ai Ieova. Atonu ua tupu iā te oe se mea faapea. Atonu na iai se taimi na tau sesē ai lau vaaiga i ou faaeaga faaleagaga, ma amata ai ona e taulaʻi atu i mea faitino e te lē o mauaina. Ae o le suʻesuʻeina o le Afioga a le Atua ma auai i sauniga faa-Kerisiano, ua amata ai ona e vaai i mea e pei ona silasila i ai Ieova. Sa malamalama Asafo i le mea o le a tupu mulimuli ane i tagata amioleaga. Sa ia mafaufau i ana meatotino, ma iloa ai e taofia e Ieova lona lima taumatau ma taʻitaʻia o ia. O lea sa mafai ai ona faapea atu Asafo iā Ieova: “E leai foʻi se tasi ou te fiafia i ai i le lalolagi ua na o oe.” (Sala. 73:23, 25) O lea na ia taʻua ai Ieova o lona tofi. (Faitau le Salamo 73:26.) E ui ʻatonu ua vaivai le tino ma le loto’ o le faisalamo, ae o le a fai le Atua ma ona “tofi i aso uma lava.” Sa mautinoa e le faisalamo o le a manatua o ia e Ieova o se uō. O le a lē faagaloina lana auaunaga faamaoni. (Fai. 7:1) Maʻeu se faamautinoaga mo Asafo! Sa pese o ia e faapea: “O aʻu nei, ou te faalatalata atu i le Atua ou te lelei ai. Ou te sulufaʻi atu i le Alii Pule Silisili Ese o Ieova.”—Sala. 73:28.

10 Sa sili ona tāua iā Asafo le fai o le Atua ma ona tofi, nai lo o mea faaletino sa ia mauaina i le avea ai ma sa Levī. O le mea autū sa ia faasino atu i ai, o lona faaeaga o le auaunaga ma le la faiā ma Ieova, le faauōga lea sa ia atiaʻe ma Lē e Silisili Ese. (Iako. 2:21-23) Ina ia faatumauina lenā faiā, sa tatau i le faisalamo ona faatuatua pea ma faalagolago iā Ieova. Sa tatau ona mautinoa e Asafo, o le a iʻu manuia lona olaga pe afai e ola e tusa ai ma tapulaa a le Atua. E mafai foʻi ona e mautinoa faapena i Lē e ona le malosi uma lava.

11. O le ā le fesili a Ieremia, ma na faapefea ona taliina?

11 O le isi lea sa Levī sa manatu ʻiā Ieova o lona tofi,’ o le perofeta o Ieremia. Seʻi o tatou iloiloina po o le ā na ia uiga i ai, ina ua ia faia lenā faaupuga. Na soifua Ieremia i Anatota, o se aai o sa Levī e latalata i Ierusalema. (Iere. 1:1) Sa iai se taimi na amata ai ona lē mautonu o ia ma manatu e faapea: Aiseā ua manuia ai ē amioleaga, ae tigāina tagata amiotonu? (Iere. 12:1) Ina ua vaai o ia i mea na tutupu i Ierusalema ma Iuta, na uunaʻia ai o ia e ʻtagi’ pe faitio e faatatau i na mea. Sa iloa lelei e Ieremia e amiotonu Ieova. O lea la, o mea na faagaeeina e Ieova Ieremia e valoia, ma le auala na faataunuu ai e Ieova na upu faavaloaga, na avatu ai se tali maumaututū i le fesili a le perofeta. E tusa ai ma valoaga mai i le Atua, o ē na usitaʻia taʻiala a Ieova, sa ʻavea o latou ola ma vete,’ ae o tagata amioleaga taualoa na lē utagiaina le lapataʻiga, na faaumatia.—Iere. 21:9.

12, 13. (a) O le ā na uunaʻia ai Ieremia e faapea atu: “O Ieova o loʻu tofi,” ma o le ā le uiga sa iā te ia? (e) Aiseā sa tatau ai i ituaiga uma o Isaraelu ona atiaʻe se uiga faatalitali?

12 Mulimuli ane, a o tagatagaʻi solo Ieremia i lona aai ua faatamaʻia, sa manatu o ia e pei o loo savali i le pogisa. Sa peiseaʻī ua faanofo o ia e Ieova i se nofoaga pogisa, “e pei o tagata ua leva ona feoti.” (Aue. 1:1, 16; 3:6) Na taʻu atu e Ieremia i le nuu faalogogatā ia toe foʻi i lo latou Tamā faalelagi, ae ona o le mataʻutia o le tulaga ua oo iai a latou amioga leaga, o lea sa tatau ai ona lē taofia e le Atua le faatamaʻiaina o Ierusalema ma Iuta. O lenā mea na matuā faanoanoa ai Ieremia, e ui lava e leai sona sesē. A o pagatia o ia, sa manatua e le perofeta le alofa mutimutivale o le Atua. Na faapea atu o ia, “ua lē faaumatiaina . . . i tatou.” O le mea moni, e fou i taeao taʻitasi le alofa mutimutivale o Ieova! O le taimi lea na faailoa atu ai e Ieremia: “O Ieova o loʻu tofi.” Sa faaauau ona ia mauaina le faaeaga o le auauna iā Ieova o se perofeta.—Faitau le Auega 3:22-24.

13 E leʻi maua e tagata Isaraelu se mea e nonofo ai mo le 70 tausaga. O le a faatafunaina lo latou nuu. (Iere. 25:11) Ae o le faamatalaga a Ieremia e faapea “o Ieova o loʻu tofi,” na faailoa mai ai lona mautinoa i le alofa mutimutivale o le Atua, ma māfua ai ona ia faaalia se uiga “faatalitali.” Sa leiloloa tofi o ituaiga uma o Isaraelu, o lea sa manaʻomia ai ona latou atiaʻe le uiga lava lea e tasi e pei ona iai i le perofeta. E na o Ieova sa fai ma o latou faamoemoe. Ina ua mavae le 70 tausaga, sa toe foʻi tagata o le Atua i lo latou nuu, ma maua le faaeaga o le auauna atu i le Atua i inā.—2 No. 36:20-23.

E Mafai e Isi Ona Fai Ieova ma o Latou Tofi

14, 15. E ese mai i le ʻau sa Levī, o ai le isi sa fai Ieova ma ona tofi, ma aiseā?

14 O Asafo ma Ieremia o i laʻua uma e mai i le ituaiga o sa Levī, ae pe e na o le ʻau sa Levī sa mafai ona maua le faaeaga e auauna iā Ieova? E leai! Sa taʻua e le tauleʻaleʻa o Tavita, o lē na avea mulimuli ane ma tupu o Isaraelu, o le Atua o lona “tofi i le nuu o ē e ola.” (Faitau le Salamo 142:1, 5.) I le taimi na fatu ai e Tavita lenei salamo, e leʻi iai o ia i se nofoaga matagofie po o se fale. Sa lafi o ia i se ana mai i ona fili. Pe tusa e faalua taimi na lafi ai Tavita i ana—o le tasi e latalata i Atulame, a o le isi i le toafa o Enokati. E foliga mai o se taimi o nei taimi, na ia fatuina ai le Salamo 142.

15 Afai o le tulaga lea, o lona uiga la o le tupu o Saulo lea sa tulituliloaina Tavita ina ia fasiotia. Sa sola Tavita i se ana na faigatā ona sao atu i ai se tasi. (1 Samu. 22:1, 4) I lenei nofoaga maotua, atonu na manatu Tavita ua leai sana uō e fesoasoani atu ma puipuia o ia. (Sala. 142:4) O le taimi lenā na valaau atu ai Tavita i le Atua.

16, 17. (a) O ā mea na māfua ai ona manatu Tavita ua siliga tali i seu sona fesoasoani? (e) O ai sa liliu atu i ai Tavita mo se fesoasoani?

16 E oo ane i le taimi na fatu ai e Tavita le Salamo 142, atonu ua ia iloaina le mea na tupu i le Ositaulaga Sili o Aimeleka, o lē sa fesoasoani atu ma le lē iloa iā te ia, i le taimi na fesolasolataʻi ai mai iā Saulo. Na fasiotia e le tupu lotoleaga o Saulo, Aimeleka ma lona ʻauaiga. (1 Samu. 22:11, 18, 19) Sa manatu Tavita o ia ua māfua ai ona fasiotia i latou. Sa peiseaʻī ua ia fasiotia le ositaulaga o lē na fesoasoani iā te ia. Afai e tuu oe i le tulaga o Tavita, pe e te manatu o oe ua māfua ai nei mea uma? E faaopoopo atu i mafatiaga o Tavita, sa lē mafai ona mālōlō o ia ona sa tuliloaina pea e Saulo.

17 E leʻi umi ae maliu le perofeta o Samuelu, o lē na faauuina Tavita e avea ma tupu i le lumanaʻi. (1 Samu. 25:1) Atonu o lenā mea na atili ai ona manatu Tavita ua siliga tali i seu sona fesoasoani. Peitaʻi, na iloa lelei e Tavita lē e mafai ona ia liliu atu i ai mo se fesoasoani. Ioe, o Ieova. E leʻi maua e Tavita le faaeaga o le auaunaga e pei ona sa iai i le ʻau sa Levī, ae ua uma ona faauuina o ia e faia se isi auaunaga, o le avea lea ma tupu o tagata o le Atua. (1 Samu. 16:1, 13) O lea la, sa faailoa atu e Tavita iā Ieova ona faalogona, ma faaauau ona saʻili atu i le Atua mo le taʻitaʻiga. E mafai ma e tatau foʻi ona fai Ieova ma ou tofi ma sulufaʻiga, a o e finafinau pea i le auaunaga iā te ia.

18. Na faaalia faapefea e tagata na tatou talanoaina i lenei mataupu, sa fai Ieova ma o latou tofi?

18 O tagata ia sa tatou talanoaina i lenei suʻesuʻega, sa fai Ieova ma o latou tofi, o lona uiga na latou mauaina se tofiga o le galuega i le auaunaga iā te ia. Na latou faalagolago atu iā Ieova mo le tausiaina o i latou a o auauna atu iā te ia. Sa mafai e le ʻau sa Levī faapea tagata o isi ituaiga o Isaraelu, e pei o Tavita, ona fai Ieova ma o latou tofi. E mafai faapefea la ona e fai Ieova ma ou tofi? O le a tatou talanoaina lenā manatu i le mataupu o loo sosoo mai.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 1 O le upu vaega ma le tofi e tutusa o la uiga, ma o loo faaaogā feauauaʻi i lenei mataupu.

^ pala. 4 Mo nisi faamatalaga i le auala na lagolagoina ai le faiva faaositaulaga, tagaʻi i le Insight on the Scriptures, Tusi 2, itulau e 684.

O le ā Lau Tali?

• Sa faapefea ona fai Ieova ma tofi o le ʻau sa Levī?

• O le ā na faia e Asafo, Ieremia ma Tavita, e faaalia ai sa fai Ieova ma o latou tofi?

• O le ā le uiga e te manaʻomia pe afai e fia fai Ieova ma ou tofi?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 8]

E leʻi maua e le ʻau sa Levī se tofi o le laueleele. Nai lo lea, sa fai Ieova ma o latou tofi, auā sa latou maua le faaeaga sili o le auauna atu iā te ia.

[Ata i le itulau 7]

Na faapefea ona fai Ieova ma tofi o le ʻauositaulaga ma le ʻau sa Levī?

[Ata i le itulau 9]

O le ā na fesoasoani iā Asafo ina ia fai ai pea Ieova ma ona tofi?