Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Okuti Uyeka Jeova Akale Epingo Liove?

Okuti Uyeka Jeova Akale Epingo Liove?

Okuti Uyeka Jeova Akale Epingo Liove?

“Tualeiko okuovola tete ouhamba wa Huku nouviuki Wae, iya ovipuka ovikuavo aviho mamuviyawiswa.”—MATEUS 6:33.

1, 2. (a) “O Isilayeli ya Huku” tutanga mu Gálatas 6:16, ovalie? (b) “Omihoko ekwi na vivali vio Isilayeli” tutanga mu Mateus 19:28, ovalie?

 TYINA utanga enyina Isilayeli mo Mbimbiliya, oityi usoka? Okuti usoka ku Isake omona wa Jako, konyima waihanua okuti o Isilayeli? Ine usoka kovana vae elongo lio Isilayeli kohale? Ombimbiliya tupu ipopia konthele yo Isilayeli yopaspilitu, ine o “Isilayeli ya Huku.” O Isilayeli oyo vena 144.000, valembulwa nospilitu sandu opo vakakale onohamba novanakwa keulu. (Gálatas 6:16; Revelação 7:4; 21:12) Mahi, ipopia vali o Isilayeli onkhuavo yavilapo. Tutanga konthele yo Isilayeli oyo mu Mateus 19:28.

2 Jesus wati: “Pepinduko, tyina Omona womulume amapumphama kotyipundi tyae tyenkhimano, onwe vokualandula muame, tupu mamukapumphama kovipundi ekwi na vivali vioutumini, pala okukoyesa omihoko ekwi na vivali vio Isilayeli.” Mo Versikulu oyo, “omihoko ekwi na vivali vio Isilayeli,” ovovana makakala apeho Momphangu Yombembwa pano pohi. O 144.000 mavakakala ovakoyesi novanakwa vavo.

3, 4. Ovilinga patyi oviwa ovalembulwa valinga?

3 Ngo vanakwa no va Levita kohale, hono ovalembulwa vapanda unene etyi valingila Jeova. (Números 18:20) Ovalembulwa kavakevela okupewa ofika ine omphangu pano pohi. Anthi, Revelação 4:10, 11, ilekesa okuti mavakatualako novilinga via Jeova keulu, kuna mavakakala onohamba novanakwa kumwe na Jesus Kristu.—Ezequiel 44:28.

4 Pano pohi, ovalembulwa vena okutyinda omuenyo ulekesa okuti Jeova epingo liavo. Tyakolela vali kuvo ovilinga valingila Huku. Apostolu Petulu wati: “Lingei vali ononkhono ononene opo mukamone ondyambi yenyi muaihanenwa.” (2 Pedro 1:10) Otyo ovalembulwa vetyilinga, mokukolela mofeto yeyovo ya Kristu, nokutualako okumulandula. Vena omaunongo nononkhalelo mbelikalela momuenyo, mahi kavatatehila muetyi vehevili okulinga opo vaundape vala katutu movilinga via Huku. Anthi, vapaka komutwe ovilinga via Huku, nokulinga atyiho vevila. Iya vatokala okuhetekelwa na vana vena ekevelelo liomuenyo pano pohi.

5. Oñgeni Ovakristau aveho valinga Jeova epingo liavo? Otyo pamwe tyipuiya mokonda yatyi?

5 Jesus wati kese Mukristau, tyilinge vekevelelo liomuenyo keulu ine pano pohi, “atyindepo omuti wae wemone” iya atualako okundandula. (Mateus 16:24) Ovanyingi vakevelela okukala Momphangu Yombembwa pano pohi, vekahi nokufenda Huku nokulandula Kristu monkhalelo oyo. Kavahambukilwa okulinga vala katutu movilinga via Huku, tyina vei okuti vapondola okulinga vali. Ovanyingi velitepulula ovipuka momuenyo, iya avakala ovakokoli-ndyila. Vakuavo valinga ononkhono mbokukala ovakokoli-ndyila onohanyi mbumwe kese nima. Valinga nga Maliya, watilile Jesus omulela unika nawa. Jesus wati: “Oe walinga otyilinga otyiwa pala ame. . . . Oe walinga etyi apondola.” (Marcos 14:6-8) Onthue tukahi mouye utuminwa na Satanasi, ngotyo pamwe tyipuiya okulinga atyiho tuvila. Tuesukisa okulinga ononkhono nokuyumba onthumbi mu Jeova. Pahe matutale ononkhalelo ononkhuana matutyilingi.

Ovola Tete Ouhamba wa Huku

6. (a) Oñgeni ovanthu mouye valekesa okuti epingo liavo likahi vala momuenyo uno? (b) Okuhetekela David otyiwa mokonda yatyi?

6 Jesus walongesa ovalanduli vae okuovola tete Ouhamba wa Huku nouviuki wae. Ovanthu mouye haunene vaovola oviwa vahanda. Ombimbiliya ivepopia okuti “ovanthu vouye uno, vokuna epingo liavo momuenyo uno.” (Tanga Salmo 17:1, 13-15.) Ovanthu ovo kavasukile na Jeova. Ovanyingi vasuka vala nomuenyo omuwa, nokunepa avatyiti ovana, nokusila ovana vavo epingo. Epingo liavo likahi vala momuenyo uno. David ankho welikalela. Oe ankho uhanda okukala “nenyina ewa” ku Jeova. Konyima, omona wae Salomau wati atuho otyo tuesukisa okulinga. (Eclesiastes 7:1, okatoi.) Nga Asafe, David ankho utyii okuti tyakolela unene momuenyo okukala epanga lia Jeova. Otyo tyakalesile David nehambu. Hono, Ovakristau ovanyingi valekesa okuti ovilinga via Jeova viakolela vali tyipona ovilinga viavo muene.

7. Ouwa patyi omukuatate umwe atambula mokuapaka komutwe Ouhamba wa Huku?

7 Jean-Claude, ko República Centro-Africana, omukulu wewaneno wanepa, una ovana vetatu. Tyepuiya okuvasa ovilinga motyilongo otyo, moluotyo, ovanyingi valinga ononkhono opo vahatunde movilinga viavo. Onthiki imwe, omutumini movilinga viae, watuma Jean-Claude ahimbike okuundapa kounthiki. Okunyingila 6:30 kongulohi, ononthiki epandu-vali kese simano. Jean-Claude akumbulula okuti oe kasukile vala nokutekula ombunga yae, tupu una okuvekuatesako okukala noupanga omuwa na Huku. Tupu wati una okukuatesako ewaneno. Iya omutumini oo, emuti: “Inkha wasuka unene novilinga, una okulimbwa ovipuka ovikuavo aviho, nomukai novana vove, novitateka viove. Una okupakula omuenyo wove movilinga viove vala. Holovona: ongeleya yove ine ovilinga viove.” Inkha ove, ñgeno walinga ñgeni? Jean-Claude ankho utyii okuti inkha upolwa movilinga, Huku memutekula. Nkhele maundapa unene movilinga via Huku, iya Jeova memukuatesako okutekula ombunga yae. Moluotyo, aende keliongiyo. Etyi atundako, amaneka na aye kovilinga namphila ehetyii inkha nkhele ukahi movilinga. Kapakalele, aihanwa kotelefone. Omutimini wapolua movilinga, mahi omukuatate wetu wesalamo.

8, 9. Oñgeni matuhetekela ovanakwa no va Levita nokulinga Jeova epingo lietu?

8 Vamwe puonwe tyipondola vapita motyitateka ngotyo. Iya amukala notyiho okusoka oñgeni mamutekula ombunga inkha mupolwa movilinga. (1 Timóteo 5:8) Tyilinge muakala natyo ine kamunekale natyo, tyafuile onwe muene mutyii okuti Huku kasoyesa vana vemulinga epingo liavo, nokupaka komutwe ovilinga viae. Etyi Jesus apopila ovalongwa vae vatualeko “okuovola tete ouhamba wa Huku,” oe wevelaa okuti Huku mevepe aviho vesukisa, okulia, nokunwa, ine omuvalo.—Mateus 6:33.

9 Soka ko va Levita, vahapelwe epingo motyilongo. Mokonda ovilinga viavo ankho okuhongolela elongo mefendelo liasukuka, ankho vena okukala nonthumbi yokuti “Jeova epingo liavo,” iya mevetekula. (Números 18:20) Namphila onthue katuundapa mondyuo ya Huku ngo vanakwa no va Levita, tupondola okuyumba onthumbi mu Jeova. Tyina tufuena konthyulilo, tyakolela vali unene tukale nonthumbi yokuti Huku metutekula.—Revelação 13:17.

Ovola Tete Ouviuki wa Huku

10, 11. Oñgeni vamwe valekesa okuti vayumba onthumbi mu Jeova, pokukoya ovilinga? Popia ongeleka.

10 Jesus tupu wapopila ovalongwa vae vaovole ouviuki wa Huku. (Mateus 6:33) Otyo tyilekesa okuti onthue tulandula etyi Jeova asoka konthele yetyi tyaviuka netyi tyapenga, nokuhalandula omalusoke ovanthu. (Tanga Isaías 55:8, 9.) Ovanthu vamwe etyi vehenekale Ovakristau, ankho valima omakaya ine okuelandesa, nokulongesa vakuavo movita, ine okunthila omauta nokuelandesa. Mahi, etyi velilongesa otyili, ovanyingi vayekapo ovilinga ovio avai no komutwe alo vambatisalwa.—Isaías 2:4; 2 Coríntios 7:1; Gálatas 5:14.

11 Umwe po vokualinga ngotyo, o Andrew. Etyi oe nomukai wae velilongesa konthele ya Jeova, vatokola okumuumbila. Andrew, ankho uhole unene ovilinga viae, mahi weviyekapo. Omokonda yatyi? Omokonda eongano aundapela, lielipaka movita, iya oe uhanda okulinga etyi tyaviuka ku Jeova. Etyi Andrew ayekapo ovilinga viae, ankho una ovana vevali no nombongo mbulanda vala okulia kuonohanyi mbehehi. Ngo va Levita, ankho utupu epingo. Oe wayumba onthumbi mu Huku, iya aovola ovilinga. Pahe, tyina vasoka konyima, Andrew nombunga yae vapondola okuti onondaka mbokuati “okuoko kwa Jeova kakuakalele okusupi unene,” mbupopia otyili. (Isaías 59:1) Mokonda velitepulula ovipuka, Andrew nomukai wae vakala ovakokoli-ndyila. Oe wati pamwe ankho vakala notyiho konthele yonombongo, naapa mavakala, nekongoko liavo, nokukulupa. Mahi Jeova apeho uvekuatesako. Vapondola okupopia nonthumbi okuti okuumbila Jeova tyieta ondyambi nehumbilo enene unene. a (Tala okatoi.)—Eclesiastes 12:13.

12. Otyituwa patyi tuesukisa opo tuovole ouviuki wa Huku? Popiapo onongeleka konthele yomuenyo wove.

12 Jesus wapopila ovalongwa vae okuti: “Inkha mukala nekolelo lilifwe poñgima yo mostarda, mamupopila omphunda ei okuti: ‘Tundapa enda no oko’, aiyende, iya natyike matyimupono.” (Mateus 17:20) Okuti motualako okuovola tete ouviuki wa Huku inkha tyikuetela ovitateka? Inkha ove kuapamene pala okulinga ngotyo popia na vakuenyi mewaneno. Mokonda vetyii oñgeni Jeova evekuatesako, tyotyili mavekuvatela okala nekolelo liapama.

Pandula Jeova Moluatyiho Aava

13. Tyina tulikuatehila okuumbila Jeova, tuna okukala nonthumbi yatyi?

13 Inkha upanda elao liove liokuumbila Jeova, upondola okukala nonthumbi yokuti mekupe ovipuka wesukisa, ngetyi alingile ova Levita. Nkhele soka ku David. Namphila ankho aholama meleva, ankho una onthumbi yokuti Huku memukuatesako. Tupu, tupondola okukala nonthumbi mu Jeova, tyina pehena una metukuatesako. Hinangela okuti etyi Asafe “anyingila mondyuo onene ya Huku,” wanoñgonoka oityi amonena emone. (Salmo 73:17) Tupu, tuna okuyumba onthumbi mu Jeova etuavele etyi tuesukisa opo tutualeko noupanga wetu nae. Otyo matyilekesa okuti tuapanda ovilinga Jeova etuavela, tyipona onkhalelo yetu. Matuyeke Jeova akale epingo lietu.

14, 15. Oityi matulingi tyina pamoneka omapiluluko konthele yokunoñgonoka ovihonekwa? Omokonda yatyi?

14 Okuti ove ukala nonthumbi mu Jeova, tyina etukuatesako okunoñgonoka “ovipuka viokuaya kohi via Huku,” vikahi mo Mbimbiliya? (1 Coríntios 2:10-13) Apostolu Petulu wali nonthumbi ngoyo. Jesus wapopila ova Judeu okuti: “Inkha kamuli ohitu Yomona womulume nokunwa ohonde yae, mutupu omuenyo muonwe muene.” Ovalongwa ovanyingi ankho vasoka okuti tyilityili Jesus upopia olutu nohonde yae, iya avati: “Onondaka ombo hanongwa, olie upondola okumbutehelela?” Iya “Avakondoka kovipuka vasapo.” Anthi, Petulu ati: “Tatekulu, okulie matwii nako? Ove una onondaka mbomuenyo wahapu.”—João 6:53, 60, 66, 68.

15 Petulu ankho kanoñgonokele nawa onondaka mba Jesus. Mahi wali nonthumbi yokuti Jeova uundapesa Jesus opo akuateseko ovanthu okunoñgonoka otyili. Tyina hono pamoneka omapiluluko konthele yokunoñgonoka otyili tyo Mbimbiliya, okuti ulinga ononkhono okuimbuka oityi alingilwa? (Provérbios 4:18) Ova Bereia kohale, “ankho vatehelela ondaka nehando enene, avakaovolola nawa mo Vihonekwa kese nthiki.” (Atos 17:11) Inkha uvehetekela, nove mopande unene ovilinga ulingila Huku. Tyotyili mopandula okulinga Jeova epingo liove.

Nepa Vala mu Tatekulu

16. Ngetyi tyilekesa 1 Coríntios 7:39, oñgeni Ovakristau vahanepele vayeka Huku akale epingo liavo?

16 Tupu, Ovakristau vapaka evangelo lia Huku momutima, tyina vetavela otyitumino tyo Mbimbiliya tyokunepa “vala mu Tatekulu.” (1 Coríntios 7:39) Ovanyingi vatokola okukala tyihanepele, tyipona okuanya otyitumino otyo. Huku utekula nawa vana valinga ngotyo. Etyi David eliiva ngoti utupu ou memukuatesako, oityi alingile? Waitile Jeova emukuateseko. David wati: “Ame ankho ndyiuyulila kolupala lwae esukalalo liange. Ankho ndyitualako okumupopila ononkhumbi mbange. Etyi ononkhono mbange mokati kange mbapuamo.” (Salmo 142:1-3) Jeremia waumbilile Huku nekolelo omanima omanyingi tyihanepele. Tyafuile nae weliivile okuti ukahi aike. Upondola okulilongesa konthele yae mokapitulu 8 komukanda Jeremias e a Mensagem de Deus para Nós.

17. Oityi omphange umwe uhanepelwe alinga etyi eliiva okuti ukahi oulike?

17 Omphange umwe ko Estados Unidos, wati ankho katokolele okukala tyihanepele. Anthi, uhanda okunepwa nomunthu waviuka. Me yae, uhe-Mbangi, ankho katale kovituwa via una manepe omona wae. Ankho uhanda vala anepwe. Omphange oo wapula ina okuti uhanda okuvelwa onombei inkha otyinepo tyange katyiende nawa. Mahi etyi amona okuti omona wae una ovilinga oviwa, ulitekula oe muene, nokuna ehambu, ayekepo okupopia unene konthele yotyo. Omphange oo pamwe ulitehelela okuti omusike. Oe wati: “Ndyiovola okupopia na Jeova. Oe nalumwe andyekelepo.” Oityi tyemuvatela okuyumba onthumbi mu Jeova? Oe wakumbulula okuti: “Okulikuambela tyankhuatesako okusoka okuti tyotyili Huku omunthu, nokuti himusike. Omukulami Ouye Auho unthelela, nokuamphanda, hihambukwa?” Una onthumbi muetyi Ombimbiliya yati: “Okuava tyihambukiswa vali tyipona okupewa,” Moluotyo, wovola okukuatesako vakuavo, ahakevela okupewa. Tupu wati: “Tyina ndyisoka, ‘Oityi mandyilingi opo ndyikuateseko omunthu,’ ndyihambukwa.” (Atos 20:35) Jeova epingo liae, nokuna ehambu movilinga viae.

18. Oñgeni upondola okukala epingo lia Jeova?

18 Ove upondola okuyeka Huku akale epingo liove. (2 Coríntios 6:16, 17) Iya ove upondola okukala epingo lia Jeova, ngetyi tyalingile ovaumbili va Huku kohale. (Tanga Deuteronômio 32:9, 10.) Ngetyi o Isilayeli yali epingo lia Huku pokati komalongo omakuavo, oe upondola okukuholovona opo ukale epingo liae nokukutekula noluembia.—Salmo 17:8.

[Onondaka Poutoi]

a Tala o Despertai! ya Novembro yo 2009, pomafo 12-14.

[Omapuko Elongeso]

Oñgeni Mokumbulula?

Oñgeni moyeke Jeova akale epingo liove

• mokuovola tete Ouhamba wa Huku nouviuki wae?

• mokupandula etyi Jeova ekahi nokukuavela?

• mokutavela otyitumino tya Huku tyokunepa vala mu Tatekulu?

[Onondaka Mbavilapo pefo 16]

Jeova ukala epingo lietu tyina tupaka komutwe ovilinga viae

[Olutalatu pefo 18]

Ongeleka ya Jeremia yamphameka