Ges-y sẽn be pʋgẽ wã

Ges-y sẽn be sebrã pʋgẽ

‘Bɩ y zoe zoeesã sõma n paam kũunã’

‘Bɩ y zoe zoeesã sõma n paam kũunã’

‘Bɩ y zoe zoeesã sõma n paam kũunã’

“Bɩ yãmb zoe zoees sõma tɩ yãmb tõe n paam kũuni.”—1 KOR. 9:24.

1, 2. a) Bõe la a Poll maan n keng Hebre rãmbã roodo? b) Bõe la a Poll sagl kiris-nebã tɩ b maane?

LƐTR ning tʋm-tʋmd a Poll sẽn gʋls n tool hebre rãmbã pʋgẽ, a rɩka makr n gom zoees yelle, n na n keng b raoodo. A yeel-b lame tɩ b yaa wa zoɛtb sẽn zoete, la a tẽeg-b tɩ pa bãmb bal n zoet zoeesã ye. Neb wʋsg sẽn tũ a Zeova pĩnd wẽndẽ zoeya zoeesã n baase. A Poll yeelame tɩ nin-kãensã yaa “kaset dãmb wʋsg” sẽn gũbg-ba. Hebre rãmbã sã n da tẽegd nin-kãensã sẽn maan bũmb nins n wilg b tẽebã la modgr nins fãa b sẽn maanã yelle, na n kɩtame tɩ b paam daood n kell n zoe zoeesã n baase.

2 Sõsg ning sẽn loogã pʋgẽ, d goma neb kẽer sẽn tũ a Zeova ne pʋ-peelem yelle. B tẽebã sẽn da tar pãngã yĩng kɩtame tɩ b tõog n sak Wẽnnaam ne b sũur fãa n tãag b kũum. B kell n zoeya zoeesã n baase. Wãn to la tõnd me tõe n zoe zoeesã n baase? A Poll yeela woto: “Bɩ tõnd bas zɩɩb fãa la yel-wẽnã sẽn gɩdgd tõnd naana wã, la d zoe zoees ning sẽn be tõnd taoorã.”—Heb. 12:1.

3. A Poll sẽn gom pĩnd wẽndẽ zoɛtbã yell to-to wã wilgda kiris-nebã bõe?

3 Bõe yĩng t’a Poll yeel tɩ b “bas zɩɩb fãa”? Sebr a ye (Dictionnaire de l’Antiquité : Mythologie, littérature, civilisation) sẽn gomd pipi kiris-nebã vɩɩm sẽn da yaa to-to wã yell wilga wakat kãng zoɛtbã sẽn da zoet to-to wã, n yeel woto: “Gɛrk rãmbã sã n da wa segend b mens zoees yĩnga, la baa zoeesã sasa, b ra zoeta b zaala.” * Sɩd me, tõe tɩ d na n getame tɩ b sẽn da zoet b zaalã pa zems ye. La zoɛtbã sẽn da pa yeelgd futã yaa b sẽn da pa rat tɩ bũmb tiis-b n kɩt tɩ b wa pa paam keoorã yĩnga. Dẽnd a Poll sẽn yeel kiris-nebã tɩ b “bas zɩɩb fãa” wã, a ra rat n yeel-b lame tɩ b mao n bas bũmb ning fãa sẽn tõe n kɩt tɩ b wa pa paam kũunã sẽn yaa vɩɩm sẽn kõn sa wã. Sagl-kãngã ra zemsa ne hebre rãmbã, la a zemsa ne tõnd me.

“Bɩ tõnd bas zɩɩb fãa”

4. Bõe n da pak a Nowe wakatẽ nebã?

4 A Poll yeelame tɩ d “bas zɩɩb fãa.” Yaa bũmb ning fãa sẽn tõe n tiis tõnd tɩ d pa tõog n zoe zoeesã d pãng tɛk n baasã la a Poll sẽn bool tɩ “zɩɩbã.” Bõn-kãens kẽer la bʋse? A Zezi sẽn yeel bũmb ningã tõe n sõng-d lame. A goma a Nowe wakatã yelle. A Nowe naaga neb nins sẽn tall tẽeb t’a Poll gom b rãmb yellã sʋka. A Zezi yeela woto: “Bũmb ning sẽn zĩnd a Nowe wakatã na n zĩnda Ninsaal Biigã wakat me.” (Luk 17:26) Yaa sɩd tɩ b na n sãama dũni-kãngã wa b sẽn sãam a Nowe wakatẽ dũniyã. La a Zezi ra gomda nebã vɩɩm sẽn da na n wa yɩ to-to wã yelle. (Karm-y Matɩe 24:37-39.) A Nowe wakatẽ nebã fãa la bal ra pa baood n na n bãng Wẽnnaam tɩ b sokd a raabã maaneg ye. Bõe n da pak-ba? B ra rɩtame la b yũuda, la b peesd pagba, la b kõt b kamb sɩdba. Yaa sɩd tɩ bõn-kãensã baa a ye pa wẽng ye. Yellã yaa tɩ rẽ n da pak-b wʋsgo, n kɩt tɩ b ra pa kelgd Wẽnnaam koɛɛgã ye. A Zezi wilgame tɩ “bãmb ka bãnge,” bɩ b pa tol n kelg ye.

5. Bõe n tõe n sõng-d tɩ d tõog n zoe zoeesã n baase?

5 Daar fãa, tõnd me tara tʋʋm wʋsg d sẽn segd n tʋm wa a Nowe ne a zakã rãmb me sẽn da tʋmd wʋsgã. Wala makre, d segd n tʋmame n paam ligd n ges d mens la d zagsã rãmb yelle. Rẽ baooda sẽk la keelem. Sẽn paase, d sã n tar ligd zu-loeese, d tõe n wa maanda yɩɩre, d sẽn pa mi d sẽn na n maan to-to n paam bũmb nins sẽn yaa tɩlae ne-dã yĩnga. Rẽ toor sẽn ka be, d sẽn dɩk d mens n kõ a Zeova wã yĩng kɩtame tɩ d tar tʋʋm a taaba. Wala makre, koɛɛgã moonego, tigissã seglg la b kẽnde, Biiblã zãmsg d yembr wall ne d zagsã rãmba. A Nowe me ra tara tʋʋm wʋsg Wẽnnaam daabã maaneg pʋgẽ, la bũmb nins fãa Wẽnnaam sẽn yeel-a t’a maanã, “yẽ maaname.” (Sɩng. 6:22) D sã n dat n maan bũmb nins fãa a Zeova sẽn dat tɩ d maanã la d baas zoeesã, yaa vẽeneg tɩ d segd n basa zɩɩb buud fãa sẽn tõe n kɩt tɩ rẽ maaneg yɩ toog ne-dã.

6, 7. A Zezi sagl-bʋg la d pa segd n yĩmi?

6 A Poll sẽn yeel tɩ d bas “zɩɩb fãa” wã võor yaa bõe? Vẽenega, a ra pa rat n yeel tɩ d bas d tʋʋmã fãa ye. Bala tʋʋm kẽer yaa tɩlae ne-do. La tẽeg-y-yã a Zezi sẽn da gom bũmb nins sẽn yaa tɩlae ne-dã yell n yeelã. A yeela woto: “Bɩ yãmb da maan yɩɩr ye, la y ra yeele: ‘Tõnd na n dɩɩ bõe? Tõnd na n yũu bõe? Tõnd na n yeelga bõe?’ Tɩ bõe, bõn-kãens la neb nins sẽn ka pʋʋsd Wẽnnaamã baood wakat fãa. Yãmb Ba sẽn be [saasẽ wã] miime tɩ yãmb data bõn-kãense.” (Mat. 6:31, 32) A Zezi sẽn yeel woto wã yaa sẽn na n sõng tõnd tɩ d bãng tɩ baa bũmb nins d sẽn dat tɩlaeyã, wala rɩɩbã la futã sã n wa pak tõnd n yɩɩda, b lebga zɩɩbo. B tõe n gɩdg-d lame tɩ d pa tõog n zoe zoeesã n baas ye.

7 Tẽeg-y t’a Zezi yeela woto: “Yãmb Ba sẽn be [saasẽ wã] miime tɩ yãmb data bõn-kãense.” Woto rat n yeelame tɩ d Ba a Zeova na n gesa d yelle. La pa rat n yeel t’a na n gesame tɩ d paam bũmb ning fãa d sẽn tʋll ye. Rẽnd a Zezi gomdã rat n yeelame tɩ d pa segd n maan yɩɩr baa bũmb nins sẽn yaa tɩlae ne-dã yĩng ye. Sã n pa rẽ, d lebga wa neb nins sẽn pa mi Wẽnnaamã. Bala bãmb n ‘baood bõn-kãens wakat fãa.’ Bõe yĩng tɩ pa sõma tɩ d maand yɩɩr bũmb nins sẽn yaa tɩlae ne-dã yĩnga? A Zezi yeela woto: “Bɩ y gũus y mens n da sak tɩ yão-beed ne rã-yũur la vɩɩm-kãngã yɛlã pak yãmb tɩ ra-kãng wa ling yãmb ye.”—Luk 21:34, 35.

8. Bõe yĩng tɩ yaa masã meng la d segd n “bas zɩɩb fãa”?

8 Yaa wa d nee d sẽn segd n zoe n taẽ wã masã. Woto kɩtame tɩ d pa tol n dat n bas tɩ baa fʋɩ kɩt tɩ zoeesã baasg lebg toog ne-d ye. Yaa rẽ n kɩt tɩ d segd n “bas zɩɩb fãa” wã. D pa segd n bao tɩ zʋʋg bũmb nins sẽn yaa tɩlae ne-dã ye. Tʋm-tʋmd a Poll sagl-d lame tɩ d maand woto. A yeelame: “Wẽnd tũudum sɩd bee yõod ne ned ning sẽn tagsd t’a sẽn tar-a sek-a lame.” (1 Tɩm. 6:6, Sebr Sõngo) D sã n tũud a Poll saglgã, na n yɩɩ nana ne-d tɩ d zoe zoeesã n baase, n paam kũunã.

“Yel-wẽnã sẽn gɩdgd tõnd naana wã”

9, 10. a) Bõe la “yel-wẽnã sẽn gɩdgd tõnd naana wã”? b) Wãn to la yel-wẽnã tõe n gɩdg tõndo?

9 A Poll goma bũmb a to me d sẽn segd n bas yelle. A yeelame tɩ d segd n basa “yel-wẽnã sẽn gɩdgd tõnd naana wã.” Biiblã pʋgẽ, yaa vɛrse kãngã pʋgẽ bal la d yãt gɛrkã gom-bil ning b sẽn lebg tɩ “sẽn gɩdgd naana” wã. Biibl-mit a Albert Barnes yeelame tɩ pĩnd wẽndẽ zoɛtbã ra pa ningd fu-wogdo, sẽn na yɩl tɩ ra wa kal b karsã, n kɩt tɩ zoeesã lebg toog ne-b ye. A paasame tɩ kiris-ned me pa segd n bas tɩ bũmb wa kɩt tɩ lebg toog ne-a t’a tõog n zoe a zoeesã ye. Rẽnd kiris-ned pa segd n bas tɩ baa fʋɩ gɩdg-a, rat n yeel tɩ boog a tẽebã wall sãam a tẽebã ye. Wãn to la kiris-ned tẽeb tõe n wa sãame?

10 Kiris-ned tẽeb pa wat n tiig n sãam ye. Sɩngda bilf-bilfu, t’a tõe n pa miẽ meng t’a tẽebã pãng boogdame ye. A Poll ra zoe n sagla hebre rãmbã tɩ b gũus t’a buud tõe n wa paam-b lame. A yeel-b lame tɩ b gũus n da “wa zãag abada n meneme,” la tɩ b gũus me n da wa tall “sũur sẽn yaa wẽng sẽn ka tẽeb” ye. (Heb. 2:1; 3:12, MN) Zoɛt fuug sã n kand a karsã, naoor wʋsgo, lubd-a lame. Rẽnd zoɛt segd n bãngame t’a sã n yeelg fuug sẽn pa zems ne zoeesã, a tõe n lʋɩɩme. La bõe n tõe n kɩt tɩ zoɛt wa sak n yeelg fuug a woto buudu? Tõe t’a maana a toor kae, rat n yeel tɩ b sagl-a lame t’a pa reege, wall a tagsame tɩ bũmb pa tõe n maan yẽ ye. Tõe me t’a basame tɩ bũmb tiis-a, rat n yeel t’a basa zoeesã yell tagsgo. Yam-bʋg la d tõe n dɩk a Poll saglgã pʋgẽ?

11. Bõe n tõe n wa sãam d tẽebã?

11 D segd n tẽegame tɩ yaa bũmb nins kiris-ned sẽn yãk yam n maandẽ wã n tõe n wa sãam a tẽebã. Biibl-mit a to me ra goma “yel-wẽnã sẽn gɩdgd tõnd naana wã” yelle. A yeelame tɩ tõnd yɛlã sẽn yaa to-to wã, neb nins d sẽn tũudã n paas d tʋlsem toor-toorã tara pãng wʋsg d zugu. Yel-kãensã tõe n booga d tẽebã pãnga, wall tolg n sãam d tẽebã menga.—Mat. 13:3-9.

12. Sẽn na yɩl tɩ d tẽebã ra wa sãame, sagl-bʋs la d segd n tũudẽ?

12 Tʋm-tʋmd sẽn tũud sɩd la sẽn tar yamã sagend-d-la wakat fãa tɩ d gũus ne bũmb nins d sẽn getã la d sẽn kelgdã, tɩ bala bõn-kãensã tõe n toeema d tagsa wã la d tʋlsmã. A sagend-d lame me tɩ d gũus tɩ ligdã raab la bũmb a taab raab ra wa soog-d ye. D sã n nong dũniyã reem toor-toorã la yõ-noogrã, wall d rat tɩ te-paall sẽn yi fãa bɩ d paam-a, tõe n dɩka d sẽkã wʋsg tɩ kɩt tɩ d wa pa le tõe n maand bũmb nins sẽn tar yõod n yɩɩdã ye. D sã n tags tɩ sagl-kãensã yaa dem-dem n pa tũ-ba, tõe n wã-d lame. Sẽn paase, d pa segd n getẽ tɩ d tẽebã tara pãnga, tɩ kɩt tɩ d tagsdẽ tɩ sagl-kãensã paka neb a taab lakae, pa tõnd ye. A Sʋɩtãan tũnugda ne dũniyã neb tagsa wã la b tʋlsmã n dat n belg tõnd tɩ d ra kelg sagl-kãensã ye. A pa tol n dat tɩ d baas zoeesã ye. Neb kẽer wã b mense, b sẽn maan b toor kae ne saglsã yĩnga, pa rẽ bɩ b sẽn da kɩs b mens sɩd tɩ looge, wall b sẽn bas n tagsd dũniyã yɛl kẽer yell yĩnga. A buudã sã n wa paam-do, bɩ d bãng tɩ d bee yell pʋgẽ. Bala, tõe n kɩtame tɩ d wa pa paam kũunã sẽn yaa vɩɩm sẽn kõn sa wã ye.—1 Zã 2:15-17.

13. Bõe la d tõe n maan tɩ sõng-d tɩ d ra wa tagsd wa dũniyã nebã?

13 Daar buud fãa, a Sʋɩtãan dũniyã neb maooda b na tõog tɩ d tall b tagsa wã buudu. B ratame tɩ bũmb nins sẽn tar yõod ne bãmbã tall yõod ne tõnd me. Sẽn paase, b ratame tɩ d maand bũmb nins bãmb sẽn maandã. (Karm-y 1 Korẽnt dãmb 2:12.) La dũniyã neb tagsa na tall pãng bɩ kõn tall pãng tõnd zugã bee ne tõndo. D tõe n maka dũniyã neb tagsa wã ne pemsmã sẽn be zĩig zãngã. La a yaa wa pemsem sẽn tar zẽnem. Wa d sẽn pa rat tɩ pemsem a woto buud kẽ-dã, d segd n gũusame n da wa tall dũniyã neb tagsa wã buud ye. La bõe n tõe n sõng tõnd tɩ d tõog n ket n zoet zoeesã? Yaa mak-sõng ning a Zezi sẽn basã. Sẽn zoe-b zoeesã n baasã sʋka, yẽ n kõ mak-sõng sẽn ka to, tɩ d segd n dɩk a naoore. (Heb. 12:2) Sẽn paase, d tara tʋm-tʋmd a Poll mak-sõngã. A zoee zoeesã, la a yeel a tẽed-n-taasã tɩ b rɩk a togs-n-taar me.—1 Kor. 11:1; Fil. 3:14.

Y sẽn ‘tõe n paam kũunã’ to-to

14. Wãn to la a Poll ra get zoees ning a sẽn da zoetã?

14 Wãn to la a Poll ra get zoees ning a sẽn da zoetã? A sẽn wa n sõsd ne Efɛɛz tigingã kãsem dãmbã a yaoolem sõsgã, a yeela woto: “Mam ka tẽed tɩ mam yõorã yaa bõn-kãseng ne maam ye. Mam sẽn data, yaa tɩ mam we n tõog n baas bũmb ning b sẽn ning mam zug tɩ m maanã, la m maan tʋʋmd ning Zusoab a Zezi sẽn kõ maamã.” (Tʋʋ. 20:24) Rẽnd sẽn na yɩl n tõog n baas zoeesã, a Poll ra sak n na n bõna bũmb fãa, hal baa a vɩɩmã menga. A Poll tʋma wʋsg koe-noogã mooneg pʋgẽ. La a ra getame t’a sã n pa tõog n baas zoeesã, rẽ fãa ra na n yɩɩ zaalem. A ra miime t’a segd n ket n tʋmda wʋsgo, n da pa tagsdẽ t’a zoe n paama kũunã ye. (Karm-y Filip rãmb 3:12, 13.) La a kũumã sẽn wa n kolgã, a tõog n yeela woto: “Mam zaba zabr sõma, mam zoee zoees n tõoge, mam talla tẽebo.”—2 Tɩm. 4:7.

15. Bõe la a Poll sagl a tẽed-n-taasã tɩ b maane?

15 A Poll ra ratame t’a tẽed-n-taasã me zoe zoeesã n baase. A sagla kiris-neb nins sẽn da be Filipã tɩ b tʋm wʋsg n wa paam fãagrã. A leb n tẽeg-b lame tɩ b segd n ‘talla vɩɩm koɛɛgã kãn-kãe.’ A wilg-b-la bũmb ning sẽn kɩt t’a sagend-b woto wã, n yeele: “Dẽ, mam tõe n paama sũ-noog Kirist waoong daare, mam zoeesã ne m tʋʋmã sẽn ka yɩ zaalmã yĩnga.” (Fil. 2:16) A sagla Korẽnt kiris-nebã me tɩ b kell n zoe zoeesã n wa paam kũunã. A yeel-b-la woto: “Bɩ yãmb zoe zoees sõma tɩ yãmb tõe n paam kũuni.”—1 Kor. 9:24.

16. Bõe yĩng tɩ kũunã segd n yaa vẽeneg d yamẽ?

16 Zoɛtb sã n segd n zoe n zãag zĩiga, b pa tõe n yaas sɩngrẽ wã n yã b sẽn segd n zoe n taẽ wã ye. La baasgo, zoeesã sasa, b ned kam fãa segd n ningda taabã zĩig a yamẽ. B sã n wa neẽ tɩ zĩigã kolgdame, b manegd n modgdame n dat n baas zoeesã. Zoees ning tõnd me sẽn zoetã yaa woto. Kũunã segd n yaa vẽeneg d yamẽ wakat fãa. Rẽ na n sõng-d lame tɩ d maneg n mao n baas zoeesã.

17. Wãn to la tẽebã kɩtd tɩ kũunã yaa vẽeneg ne-do?

17 A Poll yeela woto: “Tẽeb yaa bãngr sũur pʋgẽ tɩ tõnd na n paama bũmb nins tõnd sẽn gũudã, la a yaa kaset sũur pʋgẽ tɩ bũmb n be neb sẽn ka yãt ye.” (Heb. 11:1) A Abrahaam ne a Saara sak n basa naar vɩɩm, n da tɩ vɩ wa ‘sãamb la pa-wet’ kãabg tẽngã pʋgẽ. Bõe n sõng-b tɩ b tõog n maan woto? Bũmb nins Wẽnnaam sẽn da pʋlem-bã ra yaa vẽenes b yamẽ. B ‘yãa bõn-kãens yɩɩga.’ A Moiiz me sak n basa “sũ-noog ning yel-wẽnã sẽn kõt wakat bilf pʋgẽ wã” la “Ezipt arzɛgsã.” Bõe n kɩt t’a paam tẽeb la raood n tõog n maan woto? A ra “geta keoor sẽn be taoore.” (Heb. 11:8-13, 24-26) A Poll yeelame tɩ nin-kãensã fãa tʋma “ne tẽebo.” Baa b sẽn da segd zo-loeesã, b tẽebã sõng-b lame tɩ b kell n tags Wẽnnaam sẽn da sõngd-b to-to wã yelle, la bũmb nins a sẽn da pʋlem-bã me yelle.

18. Yɩl n tõog n bas “yel-wẽnã sẽn gɩdgd tõnd naana wã,” bõe la d segd n maane?

18 D tõe n bʋgsa rap la pagb nins sẽn tũ Wẽnnaam ne pʋ-peelem tɩ b gomd b yell Hebre dãmb sak 11 pʋgẽ wã sẽn maan bũmb ninsã zugu, la d rɩk b togs-n-taare. Rẽ na n paasa d tẽebã pãnga, la sõng-d tɩ d tõog n bas “yel-wẽnã sẽn gɩdgd tõnd naana wã.” (Heb. 12:1) Sẽn paase, tõnd ne d tẽed-n-taasã sẽn modgd sẽn na yɩl tɩ d tẽebã pãng paasdẽ wã sã n tigimd taaba, d na n tõogd n ‘tẽegda taab yelle, la d yikd taab ratem tɩ maan nonglem la tʋʋm-sõma.’—Heb. 10:24.

19. Rũndã-rũndã, bõe yĩng tɩ tar yõod tɩ d ket n zoet zoeesã?

19 Tõnd zoeesã kolga saabo. Yaa wa d tõe n tool n yãa zĩig ning d sẽn segd n zoe n ta wã. A Zeova sẽn sõngd tõndã, n paas d tẽebã sẽn tar pãngã yĩng kɩtame tɩ tõnd me tõe n “bas zɩɩb fãa la yel-wẽnã sẽn gɩdgd tõnd naana wã.” Sɩd me, d tõe n kell n zoee zoeesã sõma n wa paam kũun ning d Ba a Zeova sẽn pʋlem-dã.

[Tẽngr note]

^ sull 3 Pĩnd wẽndẽ zʋɩf rãmbã ra getame tɩ woto pa sakd ye. Makabe rãmbã sebr a yiib-n-soabã sẽn pa Wẽnnaam n vẽneg tɩ b gʋlsã pʋgẽ, b wilgame tɩ maan-kʋʋdb kãsem a Zaazõ sẽn yɩ wẽn-kɩɩsdã ra wa n dat n manega zĩig Zerizalɛm tɩ b zoet gɛrk rãmbã zoees buud beenẽ, tɩ zʋɩf rãmbã wʋsg sũur yik ne-a.—2 Makabe 4:7-17.

Y tẽrame bɩ?

• Wãn to la d tõe n “bas zɩɩb fãa”?

• Bõe n tõe n wa sãam kiris-ned tẽebo?

• Bõe yĩng tɩ kũunã segd n yaa vẽeneg d yamẽ?

[Zãmsgã sogsgã]

[Foto seb-neng 26]

Bõe la “yel-wẽnã sẽn gɩdgd tõnd naana wã,” la wãn to la b tõe n gɩdg-do?