“Hateka . . . Opo Ukapewe Ondyambi”

“Hatekei monkhalelo ngoyo opo mukapewe ondyambi.”—1 CORÍNTIOS 9:24.

1, 2. (a) Oñgeni Paulu apameka Ovakristau ova Hebreu? (b) Paulu wati onthue tuna okulinga tyi?

 APOSTOLU Paulu wapopia ongeleka yokuhateka opo alunde Ovakristau ova Hebreu. Momukanda evehonekela, wati vekahi ngovahateki vahateka. Mahi, evehinangelesa okuti kavekahi aveke. Kuna ovaumbili ovanyingi va Jeova vo kohale, vamanale okuhateka. Paulu wati ovaumbili ovo, vekahi ‘ngekaka enene lio nombangi’ lieliseta navo. Inkha Ovakristau ovo vahinangela apeho ovilinga viekolelo vio vaumbili ovo, nononkhono valinga, matyivepe ondundo yokuhateka avavitula.

² Monthele yokualamba, tuapopia vamwe povaumbili ovo vekolelo va Jeova. Ekolelo liavo enene mu Huku lievekuatesako okutualako okukolela mwe alo konthyulilo yomuenyo wavo. Vatualako okuhateka alo vavitula. Oñgeni nonthue matuhateka alo tumana, ngetyi valinga? Paulu wati: “Tutuleipo omulemo auho nonkhali ituyondya tyihepuiya. Tuhatekei nekoleleyo movilinga tuapewa.”—Hebreus 12:1.

3. Oityi Ovakristau velilongesila kovahateki ova Gregu Paulu apopia?

³ Oityi Paulu atila “tutuleipo omulemo auho”? Omukanda umwe upopia konthele yo Vakristau pomuvo wa Paulu, wahangununa oñgeni ovahateki ankho vahateka.  Omukanda (Backgrounds of Early Christianity) wati: “Ova Gregu ankho velilongesa, nokulilola okuhateka muhoyo.” a (Tala okatoi.) Hono okuhateka ngotyo, ngoti katyaviukile. Mahi, kohale ovahateki ankho vahateka tyihena ovikutu mokonda ankho kavahande natyike tyivetyilika okutambula ondyambi. Etyi Paulu apopila Ovakristau ovo okuti ‘tuleipo omulemo auho,’ ankho uhanda vayekepo kese tyimwe tyipondola okuvetyilika okuvasa ondyambi yomuenyo uhapu. Elondolo olio, ankho ewa pala Ovakristau ova Hebreu, tupu eewa pala onthue. Ovipuka patyi vipondola okukala ngomulemo momuenyo wetu, iya atuhevili okuhateka alo konthyulilo?

“Tutuleipo Omulemo Auho”

4. Oityi ovanthu ankho valinga pomuvo wa Noe?

⁴ Paulu wati “tutuleipo omulemo auho.” Momulemo oo muakutikinya kese tyipuka tyitutyilika okuhateka nawa, nokulinga atyiho opo tuhike konthyulilo. Ovipuka patyi vipondola okukala omulemo? Jesus utukuatesako okuvinoñgonoka vimwe. Oe wapopia omuvo wa Noe, umwe povanthu vekolelo Paulu apopia. Jesus wati: “Ngetyi tyaendele kononthiki mba Noe, otyo matyikakala pononthiki mbo Mona womulume.” (Lucas 17:26) Tyotyili ouye uno maupu ngo wo komuvo wa Noe. Mahi, Jesus wati onkhalelo yovanthu vo hono maikala ngo yovanthu vo pomuvo wa Noe, etyi Ombila Onene iheneye. (Tanga Mateus 24:37-39.) Ovanyingi pomuvo wa Noe ankho kavahande okulilongesa konthele ya Huku, nokutyinda omuenyo umuhambukiswa. Oityi ankho valinga? Ankho valia, vanwa, nokunepa. Ovipuka ovio ankho haviviko. Mahi, kovanthu ovo ankho viakolela vali, tyipona okutehelela ondaka ya Huku. Jesus wati, “ankho kavasukile.”

5. Oñgeni okuhetekela Noe tyituvatela movilinga ovinyingi tuna?

⁵ Nga Noe nombunga yae, nonthue tuna ovilinga ovinyingi kese nthiki. Tuna okuundapa opo tumone onombongo, mbokutekula ombunga yetu. Otyo tyimana omuvo omunyingi nononkhono. Iya tyina tuhena onombongo, tukala notyiho tyoñgeni matulande etyi tuesukisa. Tupu, mokonda tuelipakula ku Jeova, tuna ovilinga ovikuavo viakolela. Tuivisa, tulipongiya pala omaliongiyo, nokukalapo apeho, nokulilongesa Ombimbiliya nombunga yetu, nonthue atuike. Tupu, Noe wali novilinga ovinyingi viokuumbila Huku, mahi, “alingi umwe ngotyo.” Walingile atyiho Jeova emutumine. (Gênesis 6:22) Okuti tukahi nokuhetekela Noe? Ine tuhambukilwa okulinga vala katutu? Inkha tuhanda okulinga atyiho Jeova etutuma, nokuvitula okuhateka, otyiwa tulityilike kese tyimwe tyitulemena pokuhateka.

6, 7. Onondaka patyi mba Jesus tuna okuhinangela apeho?

⁶ Oityi Paulu ahandele okupopia etyi ati “tutuleipo omulemo auho”? Oe katile tuna okuyekapo ovilinga vietu, mokonda vimwe viesukisa. Mahi, hinangela etyi Jesus apopia konthele yovipuka viomuenyo, okuti: “Muhakalei  notyiho, iya amuti: ‘Oityi matuli?’ ine: ‘Oityi matunu?’ ine: ‘Oityi matuvale?’ Mokonda ovanthu vomouye vekahi nokuovola ovipuka ovio, iya Tate yenyi keulu utyii okuti muesukisa ovipuka ovio aviho.” (Mateus 6:31, 32) Jesus wetukuatesako okunoñgonoka okuti novipuka tuesukisa, okulia, nokuvala, vipondola okukala omulemo, inkha tusuka unene navio. Vipondola okutuyekesapo okuhateka.

⁷ Uhalimbwe etyi Jesus ati: “Tate yenyi keulu utyii okuti muesukisa ovipuka ovio aviho” onondaka ombo mbulekesa okuti Tate yetu keulu, Jeova, metutekula. Okukala “novipuka ovio aviho” katyilekesa okuti tuna atyiho tuhanda. Jesus wati tuhakalei notyiho novipuka tuesukisa. Opo tuhakale ngovanthu vouye ‘vasukalala nokuovola’ ovipuka ovio. Okukala notyiho nevi tuesukisa, eliva mokonda yatyi? Jesus wati: “Liyungei nawa opo omitima vienyi vihakale nelelele liokulia unene, nokunwa unene, no kusukalala novipuka viomuenyo, iya onthiki oyo aimuhupula ngeliva.”—Lucas 21:34, 35.

8. Oityi tuesukisila “okutulapo omulemo auho” pahetyino?

⁸ Onthue tukahi nokuhika kombituko yokuhateka kuetu. Tukahi ngatyina tueete apa matuvitulila. Katuhande natyike tyitutyilike okumanuhula. Moluotyo, tuna “okutulapo omulemo auho,” nokuhambukilwa ovipuka tuesukisa. Olio, olio elondolo Paulu aava etyi ati, “onthilo na Huku, tyina omunthu ahambukilwa etyi ena.” (1 Timóteo 6:6) Inkha tuhambukilwa etyi tuna, matyipepuka okutualako okuhateka atukavasa ondyambi.

“Onkhali Ituyondya Tyihepuiya”

9, 10. (a) Onkhali ipondola okutuyondya, oityi? (b) Oityi tyipondola okupita nekolelo lio Mukristau?

⁹ Paulu tupu wati tuna okutulapo “onkhali ituyondya tyihepuiya.” Ondaka yo Gregu yapitiyua okuti “ituyondya tyihepuiya,” imoneka vala otyikando tyike mo Mbimbiliya moversikulu oyo. Albert Barnes omunongo, wati omuhateki pomuvo opo ankho ulunguka, kavale ovikutu vipondola okuliwingila movikalo iya avimupuiyisa okuhateka. Paulu ati Omukristau tupu una okulityilika kese tyimwe tyipondola okumulemena, nokumupundukisa, atyitepulula ekolelo liae ine okuliyekapo. Oñgeni Omukristau ayekapo ekolelo liae?

¹⁰ Omukristau kayekepo ekolelo liae liwa-liwa. Tyihimbika katutu-katutu, iya pamwe oe kaimbuka okuti ekolelo liae likahi nokutepuluka. Konthyimbi yomukanda Paulu ahonekela ova Hebreu, walondola konthele yeliva olio. Oe wati vena okulunguka opo ‘vahayapuke’ mekolelo, ‘nokuhakala nomutima woundingavivi, uhena ekolelo.’ (Hebreus 2:1; 3:12) Inkha otyikutu tyomuhateki tyiliwingila movikalo, melipumupo. Omuhateki una okunoñgonoka okuti inkha ahateka nomuvalo uhaviukile, matoko. Oityi pamwe omuhateki ahasukila notyiponga otyo? Pamwe katehelela nawa tyina umwe emulondola. Pamwe usoka okuti wapama nalumwe matoko. Ine pamwe watalukua nokusoka ovipuka ovikuavo. Oityi elondolo lia Paulu litulongesa?

11. Oityi tyipondola okutuyekesapo ekolelo lietu?

¹¹ Tuna okuhinangela okuti Omukristau upondola okuyekapo ekolelo liae, mokonda yetyi aholovona okulinga. Omunongo omukuavo tupu wapopia konthele “yonkhali ituyondya tyihasete.” Wati onkhalelo yetu, nomapanga, nomahando etu ahaviukile, aviho vipondola okutuhongiliya. Ovipuka ovio vitepulula ekolelo lietu, nokuliyekapo.—Mateus 13:3-9.

12. Omalondolo patyi tuna okutavela inkha katuhande okuyekapo ekolelo lietu?

¹² Omupika wekolelo no kualunguka uhole okutulondola apeho opo tuholovone nawa ovipuka matutale nokutehelela, mokonda ovipuka ovio vihongiliya omalusoke nomahando etu. Tupu, utulondola konthele yeliva liokuhanda unene onombongo novipuka  ovinyingi. Inkha tukala nohole yovitalukiso viouye uno ine okuhanda kese tyipuka otyipe, matupinayala vali nokuovola ovipuka ovio, atuhakala nomuvo wevi viakolela vali. Matyituetela ovitateka inkha tuanya omalondolo oo, atusoko okuti alema unene. Tuhasokei okuti mokonda tuna ekolelo liapama, omalondolo oo o pala vakuetu hapala onthue. Satanasi uundapesa omalusoke nomahando ouye opo etuhindile okutomba omalondolo. Oe kahande tuvitule okuhateka. Vamwe vayekapo ekolelo liavo mokonda yokuliyumba unene onthumbi, nokutalukwa novipuka viouye uno. Inkha otyo tyipita nonthue, matupumbwa ondyambi yomuenyo uhapu.—1 João 2:15-17.

13. Oityi tuna okulinga opo tulityilike omalusoke ovanthu vouye?

¹³ Kese nthiki, ovanthu mouye wa Satanasi, vetuhongiliya okusoka ngavo. Vahanda tupande ovipuka ovo vapanda, nokuhanda ovipuka vahanda, nokulinga evi valinga. (Tanga Efésios 2:1, 2.) Mahi onthue tuna okupunga nawa. Tupondola okutokola okuhongiliyua nomalusoke ouye. Paulu wati omalusoke ovanthu vouye, ekahi ngomphepo ikahi pokati ketu. Mahi omalusoke oo ekahi ngomphepo ina oukola. Ngetyi tuhahande okufuima omphepo itukola, tupu tuhayekei omalusoke ovanthu vouye anyone omalusoke etu. Oityi matyitukuatesako okutualako okuhateka? Okuhetekela Jesus. Oe wahatekele nawa alo konthyulilo. (Hebreus 12:2) Tupu tuna okuhetekela apostolu Paulu. Oe wavitulile okuhateka, iya alundu ovakuatate vae opo vemuhetekele.—1 Coríntios 11:1; Filipenses 3:14.

Oñgeni ‘Movasi Kondyambi’

14. Oityi tyilekesa okuti ku Paulu okuvitula okuhateka ankho tyakolela?

¹⁴ Ku Paulu okuvitula okuhateka ankho tyakolela. Etyi apopila ovakulu vewaneno mo Efesu otyikando tyahulilila, oe wati: “Ame hapandele omuenyo ngatyina wakolela unene, tyakolela okuvitula otyilinga na tambula ku Tatekulu Jesus.” (Atos 20:24) Ngotyo Paulu ankho uhanda okuaava kese etyi ena, alo  umwe omuenyo wae opo amane okuhateka. Paulu walingile ononkhono ononene opo aivise onondaka onongwa. Anthi, oe wati atyiho otyo, kamatyikala nesilivilo inkha kavitula okuhateka. Oe ankho utyii okuti una okutualako okuundapa nononkhono alo amana. Oe ankho kasoko okuti ondyambi weivasale. (Tanga Filipenses 3:12, 13.) Anthi, etyi ankho kuakamba katutu pala ononkhia mbae, wati: “Nalwa ovilwa oviwa, nahateka alo konthyulilo yovilinga viange, naendela mekolelo.”—2 Timóteo 4:7.

15. Paulu walunda ovakuatate vae okulinga tyi?

¹⁵ Paulu ankho uhanda ovakuatate vae vavitule okuhateka. Oe walunda Ovakristau mo Filipu vaundape unene opo vavase eyovo liavo. Wevehinangelesa opo vatualeko “okukakatela mondaka yomuenyo.” Tupu wevepopila omokonda yatyi otyo tyakolela. Wati: “Opo ndyikale nehunga liokuhambukwa monthiki ya Kristu, mokonda hepuilile vala okuhateka nokuundapa unene tyihena esilivilo.” (Filipenses 2:16) Tupu walunda Ovakristau mo Korintu vatualeko okuhateka opo vakamone ondyambi. Oe wati: “Hatekei monkhalelo ngoyo opo mukapewe [ondyambi].”—1 Coríntios 9:24.

16. Tuna okutala kondyambi mokonda yatyi?

¹⁶ Una uhateka mondyila onde kamono oku makavitulila alo ehika konthyulilo. Mahi, apeho usoka konthyulilo iya utyii okuti ukahi nokuhika. Iya tyina etyii okuti onthyulilo ikahi popepi, utokola okuvitula. Otyo tyelifwa nokuhateka kuo Vakristau. Tuna okutala kondyambi. Otyo matyitukuatesako okutokola okuhateka atuvitula opo tukavase ondyambi.

17. Oñgeni ekolelo litukalesa nonthumbi yokuti matukapewa ondyambi?

¹⁷ Paulu wahoneka okuti: “Ekolelo onthumbi yotyotyili yovipuka vikevelelwa, elekeso liotyotyili liovipuka, namphila kavimoneka.” (Hebreus 11:1) Abraiau na Sara vetavelele okusapo omuenyo omuwa, avakakala ‘ovaenda motyilongo tyihe-tyavo.’ Oityi tyaendela navo? “Ovipuka [vialawa na Huku,] vevimonena kokule.” Moisesi nehambu waanyene “ehambu lionkhali lihasete okupwa,” ‘nomalumono omo Egitu.’ Oñgeni akalele nekolelo nononkhono mbokulinga ngotyo? Oe “ankho utala nawa kondyambi mafetwa.” (Hebreus 11:8-13, 24-26) Paulu wati ovanthu ovo aveho vali nekolelo liapama, ngotyo ankho vena onthumbi yokupewa ondyambi. Kavayekele otyitateka natyike tyepuiya tyivelimbiswe ondyambi oyo. Ankho vetyii okuti Huku ukahi nokuvekuatesako, nokuti mafuisapo omulao viae.

18. Oityi tuesukisa okulinga opo tuvitule okuhateka?

¹⁸ Okusoka nawa kovalume ovo novakai vekolelo vapopiwa mu Hebreus 11, nokuvehetekela, matyitukuatesako okupameka ekolelo lietu nokutulapo “onkhali ituyondya tyihepuiya.” (Hebreus 12:1) Tupu, okuliongiya novakuatate vana vaovola okupameka ekolelo liavo, “matulipameka pokati mohole no movilinga oviwa.”—Hebreus 10:24.

19. Tyakolela tutualeko okuhateka pahetyino mokonda yatyi?

¹⁹ Tukahi popepi nonthyulilo yokuhateka kuetu, iya tukahi ngatyina tueete ombitukilo. Mokonda Jeova metukuatesako, no mokonda yekolelo liapama tuna mwe, tutyivila ‘okutulapo omulemo auho nonkhali ituyondya tyihepuiya.’ Enga, tupondola okutualako okuhateka opo tukavase ondyambi Tate yetu Jeova etulaa.

[Onondaka Poutoi]

Okuti Ove Utyihinangela?

• Oñgeni matutulupo “omulemo auho”?

• Oityi tyipondola okuhindila Omukristau okuyekapo ekolelo liae?

• Tuna okutala kondyambi mokonda yatyi?

[Omapuko Elongeso]

[Olutalatu pefo 26]

“Onkhali ituyondya tyihepuiya” oityi? Oñgeni otyo tyipondola okupita nonthue?