Skip to content

Skip to table of contents

‘Yoloki Oco Wu Tambuli Onima’

‘Yoloki Oco Wu Tambuli Onima’

‘Yoloki Oco Wu Tambuli Onima’

‘Yoloki okuti wu tambula ekolowa.’—1 VA KOR. 9:24.

1, 2. (a) Nye Paulu a tukula poku vetiya Akristão va Heveru? (b) Afendeli va Suku va vetiyiwa oku linga nye?

 VUKANDA upostolo Paulu a sonehela va Heveru, wa tukula ocindekaise cimue oco a vetiye vamanjaye Akristão. Eye wa va ivaluisa hati, ka va kasi oku lupuka lika liavo oco va tambule onima yomuenyo. Momo, va ñualiwile ‘lelende linene liolombangi’ vina via malusula ale oku lupuka. Oku sokolola ekolelo liavo lepandi va lekisa, nda ca kuatisa Akristão va Heveru oku likolisilako oku lupuka, toke kesulilo.

2 Vocipama ca pita, tua konomuisa ekalo liomanu valua va sokisiwa ‘lelende linene liolombangi.’ Vosi yavo, va lekisa ekolelo liocili lina lia va kuatisa oku kakatela kesunga lia Suku, osimbu va kala oku lupuka toke kesulilo. Tu pondolavo oku kuama ongangu yavo. Ndomo ca lekisiwa vocipama tua lilongisa, Paulu wa vetiya vamanjaye oku kongelamo etu, poku popia hati: “Tu liupi ovinjangatela viosi, lekandu li tu tanga tanga, kuenje tu lupuki lepandi oku litunda tu kasi lakuo.”—Va Hev. 12:1.

3. Nye Paulu a tukula catiamẽla kolomapalo via va Helasi vioku lupuka?

3 Catiamẽla kolomapalo vioku lupuka via enda oku lingiwa kosimbu, elivulu limue losapi hati, (Ekalo Liakristão Vatete,) Backgrounds of Early Christianity, li tu sapuila ndoco: “Va Helasi poku linga olomapalo vioku lupuka, va enda oku kala epolõla.” a Vakuakulupuka, va enda oku lula uwalo, momo ka va yonguile okuti, u va tateka oku tambula onima. Paulu poku sapuila Akristão hati liupi ovinjangatela, wa yonguile oku lekisa okuti, va sukilile oku siapo ovina viosi vi va tateka oku tambula onima yomuenyo ko pui. Elungulo liaco lia kuata esilivilo lialua kokuavo, kuenda li kuetevo esilivilo kokuetu. Ovinjangatela vipi vi pondola oku tu tateka oku tambula onima yomuenyo ko pui?

“Liupi Ovinjangatela” Viosi

4. Ovina vipi omanu vo kotembo ya Noha va pitisile kovaso?

4 Paulu wa lungula hati: “Liupi ovinjangatela” viosi. Vovinjangatela viaco, mua kongela ovina viosi vi pondola oku tateka alikolisilo etu oku lupuka toke kesulilo. Ovina vipi vi kasi ndovinjangatela? Poku sokolola ongangu yiwa ya Noha, una Paulu a tukula, ci tu ivaluisa olondaka Yesu a popia hati: “Ndeci ca kaile koloneke via Noha haico ci kala koloneke via Mõlomanu.” (Luka 17:26) Yesu ka tukuile tete eci catiamẽla kenyoleho li laika oku iya, pole, wa lombolola ekalo liomuenyo womanu. (Tanga Mateo 24:37-39.) Kotembo ya Noha, omanu valua ka va yonguile oku pokola kolonumbi via Suku, momo va pitisile lika kovaso olonjongole viavo. Olonjongole viaco vie? Ovo va velisilepo calua ovina vimue ndeci: Oku lia, oku nyua, kuenda oku kuela, okuti ovina viaco vi panga onepa komuenyo. Pole, ndomo Yesu a ci popia, omanu vaco, “ka va limbukile cimue.”

5. Nye ci pondola oku kuatisa oku lupuka toke kesulilo?

5 Ndeci ca pita la Noha kumue lepata liaye, etu tu kuetevo upange walua. Tu sukila oku talavaya oco tu tekule epata lietu. Olonjanja vimue, tu sukila oku sanda otembo longusu yoku linga ovina viaco. Omo okuti koloneke vilo ka ca lelukile oku sanga olombongo, pamue tu sakalala loku sandiliya ovina tu sukila komuenyo. Pole, omo okuti tuafendeli va Yehova, tu sukila oku pitisa kovaso ovikele vietu koku vumba Suku. Tu sukilavo oku kundila omanu, loku pongiya ovipama violohongele, kuenda oku pamisa ekolelo lietu poku linga elilongiso lio pokolika kuenda efendelo liepata. Ndaño Noha wa kuata upange walua, pole, ‘wa linga ovina viosi Suku o tuma.’ (Efet. 6:22) Nda tua linga ovina viosi Yehova a tu handeleka, loku yuvula oku linga ovina ka vi kuete esilivilo, ci tu kuatisa oku lupuka toke kesulilo.

6, 7. Elungulo lipi lia Yesu tu sukila oku ivaluka?

6 Nye Paulu a yonguile oku lekisa eci a popia hati, “liupi ovinjangatela”? Ocili okuti, ka tu sukila oku tepulula ovopange amue omo liovikele vikuavo tu kuete. Omo liaco, tu sukila oku ivaluka olondaka via Yesu wa popia hati: “Ko ka kali lohele, hoti, ‘Tu lia nye?’ pamue ‘tu nyua nye?’ pamue ‘tu wala nye?’ Momo ovina viaco ovio vakualofeka va sakalala ño lavio oku vi sanda. Ene puãi, Isiene o kasi kilu wa kũlĩha ale okuti . . . ovina evi viosi, [ovio vu sukila].” (Mat. 6:31, 32) Olondaka via Yesu vi lekisa okuti, nda tu sakalala calua lovina viomuenyo ndeci, okulia, kuenda uwalo, vi pondola oku tu kokela ocilemo, ale ocilondokua.

7 Kũlĩhĩsa olondaka via Yesu wa popia hati: “Isiene o kasi kilu wa kũlĩha ale okuti vu [sukila] ovina evi viosi.” Olondaka evi vi lekisa okuti, nda tu likolisilako oku yoloka, Yehova Isietu wo kilu, o tu ĩha ovina tu sukila. Pole, ondaka “ovina evi viosi,” ka yi lomboloka okuti, tu pondola oku kuata cosi tu yongola. Yesu wa tu lungula oco tu yuvule oku sakalala ‘lovina viosi vakualofeka va sakalala lavio oku vi sanda.’ Momo lie? Momo Yesu wa lungulavo olonjeveleli viaye hati: “Lilavi sanga ovitima viene [vi tekela koku lia calua okuti,] vi vulua lelelele luholua kuenda ovikele viokomuenyo wokilu lieve, kuenje eteke liaco liu wili ocipikipiki ndulivi. Momo liya komanu vosi va tunga kuosi kilu lieve.”—Luka 21:34, 35.

8. Momo lie tu sukilila oku ‘liupa ovinjangatela’ cilo?

8 Tu lete ale ondimbukiso yoku pitĩla kesulilo liolupesi. Omo liaco, ka tu yongola okuti cimue ci tu tateka oku pitĩla kesulilo lioku lupuka kuetu! Elungulo lia Paulu li kuete esilivilo liocili ndomo a popia hati: ‘Omunu wa sanjukila oku vumba Suku, o ka tambula onima ya velapo.’ (1 Tim. 6:6) Nda tua kapako olondaka via Paulu, tu ka tambula onima.

‘Ekandu li tu Tanga Tanga’

9, 10. (a) Ondaka ‘ekandu li tu tanga tanga’ yi lomboloka nye? (b) Nye ci pondola oku tu nenela ovitangi?

9 Paulu wa popiavo hati, tu sukila oku liupa “ovinjangatela viosi, kuenda ekandu li tu tanga tanga.” Ondaka eyi yi lomboloka nye? Kelimi lio Helasi ondaka ya tukuiwa hati ekandu “li tu tanga tanga,” yi sangiwa lika onjanja yimosi Vembimbiliya vocinimbu eci. Ulume umue onoño o tukukiwa hati, Albert Barnes wa popia hati: “Ukuakulupuka o sukila oku yuvula uwalo una okuti poku lupuka u li tanga tanga vovolu, kuenje, u tateka oku tambula onima. Cimuamue haico Akristão va sukila oku linga poku liupa ovinjangatela viosi vi va tateka oku yoloka.” Ovina vipi vi kasi ndovinjangatela vi pondola oku nyõla ekolelo Liukristão?

10 Ukristão ka nyõli ekolelo liaye vonjanja yimosi. Olio li tepuluka vokuenda kuotembo. Paulu kefetikilo liukanda waye, wa lungula Akristão va Heveru, oco va yuvule ‘oku yapuisiwa lovisimĩlo vĩvi,’ kuenje, ‘ka va kuata vali ekolelo.’ (Va Hev. 2:1; 3:12) Nda ukuakulupuka wa wala uwalo umue u litanga vovolu aye, o kupuka. Omo liaco, o sukila oku nõla lutate uwalo una okuti, ka u tateka poku lupuka. Oco hẽ, nye ci tateka ukuakulupuka okuti, ka kũlĩhĩsa vali ovina vi pondola oku u kokela ovitangi? Ovina viaco, ekambo lioku lavulula, oku kuata ocituwa coku likolela eye muẽle, kuenda ovitalukilo. Elungulo lia Paulu li tu longisa nye?

11. Nye ci pondola oku nyõla ekolelo lietu?

11 Tu sukila oku ivaluka okuti, nda Ukristão o nõla onjila yimue ka ya sungulukile, o nyõla ekolelo liaye. Ulume ukuavo onoño, wa popia eci catiamẽla kondaka “ekandu li tu tanga tanga.” Eye wa lombolola hati: “Olonjanja vimue ovitangi tu liyaka lavio, vi tunda pocitumãlo tu sangiwa, vutima wetu, kuenda kakamba vetu.” Ovina evi, vi pondola oku tu vetiya oku linga eci ciwa, ale ceci cĩvi. Omo liaco, nda ka tua lavuluile, tu nyõla ekolelo lietu.—Mat. 13:3-9.

12. Alungulo api tu sukila oku ivaluka oco ka tu ka nyõle ekolelo lietu?

12 Unyamo lunyamo, ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka, wa siata oku tu ivaluisa oco tu lunguke lovina tu tala, evi tu yevelela, kuenda ovina tu popia okuti, vi pondola oku yapuisa utima lovisimĩlo vietu. Tua siata oku lunguiwa oco tu yuvule onjanjo yoku sandiliya olombongo, kuenda ukuasi. Momo nda ka tua lavuluile, tu yapuisiwa leposo lioluali lulo, olomapalo, kuenda ovina viokaliye via siata oku moleha koloneke vilo. Omo liaco, tu yuvuli ovisimĩlo viokuti, alungulo ukuenje wa kolelua, ka a loñele kokuetu, kuenda ndaño ka tu a kapiko, ka tu kuata ovitangi. Ocili okuti, Satana eye wa siata oku yapuisa omanu lovisimĩlo viaco. Kuenje, omanu vamue va nyõla ekolelo liavo, omo liekambo lioku lavulula, ocituwa coku likolela ovo muẽle, kuenda ovitalukilo violuali. Ovina viaco, vi pondolavo oku nyõla elavoko lietu lioku tambula onima yomuenyo ko pui.—1 Yoa. 2:15-17.

13. Tu liteyuila ndati oco ka tu ka yapuisiwe lovisimĩlo ka via sungulukile?

13 Eteke leteke tua siata oku yonjiwa lomanu vana va pitisa lika kovaso olonjongole viavo, kuenda va tu vetiya oku kuata ovisimĩlo violuali. (Tanga Va Efeso 2:1, 2.) Pole, tu sukila oku nõla nda tu ecelela oku yapuisiwa loluali, ale sio. Vembimbiliya, Tradução do Novo Mundo, Paulu vocinimbu tua tanga ndeti, wa sokisa ovisimĩlo viomanu “lofela ya liña.” Omo liaco, tu sukila oku lavulula oco ka tu ka fuime ofela yaco, okuti ka tu tẽla vali oku lupuka toke kesulilo. Nye ci tu kuatisa oku amamako oku lupuka? Ove pamue o popia hati, Yesu eye ongangu ya lipua tu sukila oku kuama, momo wa yoloka toke kesulilo. (Va Hev. 12:2) Tu sukilavo oku kuama ongangu ya Paulu una wa lupuka toke kesulilo, kuenje, wa vetiya vamanjaye oku kuama ongangu yaye.—1 Va Kor. 11:1; Va Fil. 3:14.

O Kasi hẽ Oku Yoloka ‘Oco o Tambule Ekolowa’?

14. Paulu wa tendele ndati oku lupuka kuaye toke kesulilo?

14 Paulu wa tendele ndati oku lupuka kuaye toke kesulilo? Paulu poku liusika lakulu vekongelo vo ko Efeso, wa va sapuila hati: “Si tendi omuenyo wange ndocina cimue ci silivila pamue ci mepa. Cimosi lika ndi livela ceci, Oku tẽlisa ocikundi cange loku [malusula] upange nda tambula ku Ñala Yesu.” (Ovil. 20:24) Paulu wa silepo ovina viosi nda vio tateka oku lupuka toke kesulilo. Omo liaco, wa likolisilako calua oku kunda olondaka viwa, kuenje, wa popia hati, nda wa liwekelepo oku lupuka, elikolisilo liaco nda ka lia kuatele esilivilo. Eye ka simĩle okuti, wa tambula ale onima. (Tanga Va Filipoi 3:12, 13.) Osimbu omuenyo waye wa kala oku panda kesulilo, oco lika a popia hati: “Nda yaka uyaki uwa. Oku yoloka nda mala. Koku tata ekolelo nde lipua.”—2 Tim. 4:7.

15. Paulu wa vetiya va manjaye oku linga nye?

15 Paulu wa yonguile okuti vamanjaye Akristão ka va liwekapo oku lupuka oco va pitile kesulilo. Eye wa vetiya Akristão va Filipoi oku likolisilako oco va popeliwe. Omo liaco, va sukilile ‘oku kakatela kondaka yomuenyo’ oco va tambule onima. Paulu wa amisako hati: “Veteke lia Kristu, njimba olopandu omo sia likavisile ño oku lupuka, kuenje upange nda linga [nda wa kala] wolivova.” (Va Fil. 2:16) Omo liaco, Paulu wa vetiya Akristão va Korindo hati: ‘Yoloki okuti vu tambula onima.’—1 Va Kor. 9:24.

16. Momo lie ka tu sukilila oku mola ondimbukiso okuti, oco tu fetika noke oku lupuka?

16 Voku yoloka olupesi lumue lua lepa, ukuakulupuka, osimbu a kasi kefetikilo, ka moli ondimbukiso yocitumãlo a ka sulila. Pole, o tiamisila lika utima waye kesulilo liolupesi. Eci a limbuka okuti o kasi ocipepi lo pocitumãlo pa kasi ondimbukiso yesulilo liolupesi, o likolisilako oco a pitĩle. Oku yoloka kuaco, ku sokisiwa lomuenyo wetu Tuakristão. Omo liaco, ka tu sukila oku mola ondimbukiso, okuti oco tu fetika noke oku lupuka. Nda tua ci linga, ci tu kuatisa oku likolisilako oku yoloka toke eci tu tambula onima.

17. Ekolelo li kuatisa ndati oku tiamisila utima koku tambula onima?

17 Paulu wa soneha ndoco: “Ekolelo olio ociseveto covina vi lavokaiwa, hailio ombangi yovina ka vi [letiwe lovaso].” (Va Hev. 11:1) Avirahama la Sara, va silepo ekalo liwa vofeka va citiwila kuenje va nõlapo oku ‘kala ovingendeleyi vofeka yikuavo.’ Nye ca va kuatisa? Eci ca va kuatisa ‘olohuminyo via Suku, ndaño okuti oku tẽlisiwa kuavio, kua kala ocipãla.’ Mose wa yuvulavo ‘oku sanjukila ovina viwa vi pita ombamba vi tunda kekandu, kuenda ukuasi wosi wo Kegito.’ Nye ca pamisa ekolelo liaye oco a yuvule ovina viaco? Eye ‘wa kala oku lavoka oku tambula onima.’ (Va Hev. 11:8-13, 24-26) Paulu poku tukula ulandu womunu lomunu wa fetika lolondaka vi popia hati, “omo a kala lekolelo.” Ekolelo liaco, lia va kuatisa oku pandikisa okuti ka va tiamisila utima wavo kovitangi vieteke leteke. Momo va imbile ovaso ku Suku una wa kala oku va lingila ovina viwa kuenda va kolelele okuti, olohuminyo viaye vi ka tẽlisiwa kovaso yoloneke.

18. Ovina vipi tu sukila oku linga, oco tu ‘yuvule ekandu li tu tanga tanga’?

18 Poku sokolola ekolelo lialume lakãi va tukuiwa kelivulu lia va Heveru kocipama 11, loku kuama ongangu yavo, ci pamisavo ekolelo lietu, kuenda ci tu kuatisa oku ‘yuvula ekandu li tu tanga tanga.’ (Va Hev. 12:1) Omo liaco, tu ‘sokololi ndomo tu tẽla oku livetiya pokati, loku kala locisola kuenda ovilinga viwa,’poku liongolola kumosi lomanu vakuekolelo.—Va Hev. 10:24.

19. Momo lie ci kuetele esilivilo oku lupuka toke kesulilo?

19 Ndopo tu pitĩla kesulilo liolupesi. Momo tu lete ondimbukiso yaco. Nda tua lekisa ekolelo, tu kuatisiwa la Yehova, kuenje, tu ka tẽlavo oku ‘liupa ovinjangatela viosi, lekandu li tu tanga tanga.’ Omo liaco, tu lupuki lepandi oco tu tambule onima kuenda asumũlũho Yehova Suku, Isietu wokilu a tu likuminya.

[Atosi pombuelo yamẽla]

a Kosimbu, va Yudea ka va solele ocituwa coku kala epolõla. Elivulu 2 lia Makabeu, lina ka lia taviwile oku kala Vembimbiliya, li lombolola okuti, eci Ocitunda Cinene Yasone a yonguile oku tungisa onjo yolomapalo vioku pindisa etimba ko Yerusalãi, va Yudea va patãla ocisimĩlo caco.—2 Mak. 4:7-17.

O ci Ivaluka?

• Nye ca kongeliwa voku ‘liupa ovinjangatela’?

• Nye ci pondola oku kokela Ukristão oku pua ekolelo?

• Momo lie tu sukilila oku tiamisila utima konima?

[Apulilo Elilongiso]

[Elitalatu kemẽla 23]

‘Ekandu li tu tanga tanga,’ li lomboloka nye, kuenda li pondola oku tu tateka oku linga nye?