Skip to content

Skip to table of contents

Iehova be Oi Ia Diba, A?

Iehova be Oi Ia Diba, A?

Iehova be Oi Ia Diba, A?

“Iehova be ena taunimanima ia diba.”​—⁠2 TIM. 2:⁠19.

1, 2. (a) Iesu be dahaka ia laloa bada? (b) Edena henanadai ita lalodia be namo?

DINA ta Farisea tauna ta ese Iesu ia nanadaia: “Taravatu dekenai, edena taravatu be hereadae?” Iesu ia gwau: “Namona be Iehova emu Dirava oi lalokau henia mai emu kudouna ibounai, mai emu mauri ibounai, bona mai emu darana ibounai ida.” (Mat. 22:​35-37) Iesu be Iehova ia lalokau henia bada, bona iena mauri dalana amo unai siri ia hamomokania. Danu, iena mauri dalana amo ia hahedinaraia Iehova ena lalonamo abia karana ia laloa bada. Unai dainai, ia do mase lasi neganai, ia gwau: “Lau ese egu Tamana ena taravatu lau badinaia bona iena lalokau lalonai lau noho.”​—⁠Ioa. 15:⁠10.

2 Hari inai negai taunimanima momo idia gwau Dirava idia lalokau henia. To, mai anina bada henanadai haida ita laloa be namo: ‘Iehova ese lau be edena bamona ia laloa? Iehova be lau ia “diba,” o lau ia lalonamo henia, a? Iehova ia diba lau be iena hesiai tauna ta, a?’ (2 Tim. 2:19) Guba bona tanobada ia lohiaia Diravana ita tura henia be hahenamo badana!

3. Dahaka dainai haida idia laloa Iehova ese idia ia lalonamo henia diba lasi? To, dahaka ese idia ia durua diba?

3 To, Iehova idia hesiai henia taudia haida idia laloa idia be anina lasi, bona Dirava ese idia ia lalonamo henia diba lasi. To, ita ia hagoadaia gauna be Iehova ese ita be unai bamona ia laloa lasi. (1 Sam. 16:⁠7) Mani inai oi laloa: Dahaka dainai inai magasin oi duahia noho? Dahaka dainai oi gaukara goadagoada, mai emu kudouna, souli, lalona, bona goada ibounai ida Iehova oi hesiai henia totona? Bema emu mauri be Iehova dekenai oi gwauhamatalaia bona oi bapatiso, dahaka dainai unai oi karaia? Baibel ia gwau Iehova be taunimanima edia kudouna ia diba bona idia be “kohu namodia” bamona ia gogodia noho. (Hagai 2:7; Ioane 6:44 duahia.) Dirava matanai idia be kohu namodia, bona ia lalokau henidia bada. Unai dainai ita gwau diba, ita be Iehova ita hesiai henia badina ia ese ita ia veria mai. Bema Iehova ita badinaia noho ia ese ita do ia rakatania lasi.​—⁠Sal. 94:⁠14.

4. Dahaka dainai do ita laloatao iseda hetura karana Iehova ida be dava bada gauna?

4 Iehova ese ita ia veria mai dainai, namona be iena lalokau lalonai ita noho. (Iuda 20, 21 duahia.) Baibel ese ia hahedinaraia ita be Dirava amo ita hure oho diba bona iseda hetura karana ia dika diba. (Heb. 2:1; 3:​12, 13) Hegeregere, aposetolo Paulo be 2 Timoteo 2:19 ena hereva ia do torea lasi neganai, Humenaio bona Pileto ia herevalaia. Idia ruaosi be Iehova idia hesiai henia, to gabeai hereva momokani idia rakatania. (2 Tim. 2:​16-18) Galatia kongrigeisen ai idia noho taudia haida danu be unai bamona idia karaia. (Gal. 4:⁠9) Unai dainai, namona be nega ibounai do ita laloatao iseda hetura karana Iehova ida be dava bada gauna.

5. (a) Iehova be ita ia diba totona, dahaka kara namodia ita hahedinaraia be namo? (b) Edena haheitalai toi do ita herevalaia?

5 Bema ita ura Iehova ese ita ia diba, kara namodia do ita hahedinaraia be namo. (Sal. 15:​1-5; 1 Pet. 3:⁠4) Unai kara namodia rua be abidadama bona manau. Inai stadi lalonai ita ese tatau toi edia sivarai do ita herevalaia. Tatau rua be kara namodia idia hahedinaraia bona Iehova ese ia lalokau henidia. To, tau ta be ia hekokoroku dainai Iehova ese ia dadaraia. Mani ita itaia edia haheitalai amo dahaka do ita dibaia.

Abidadama Taudia Edia Tamana

6. (a) Aberahamo be Iehova ena gwauhamata ia abidadama henia dainai, dahaka ia karaia? (b) Edena dala ai Iehova be Aberahamo ia diba namonamo?

6 Baibel ia gwau Aberahamo be “Lohiabada dekenai ia abidadama henia,” bona “ia be abidadama taudia ibounai edia tamana.” (Gen. 15:6; Roma 4:11) Aberahamo ena abidadama dainai, ia ese ena hanua, ena turadia, ena gaukara, bona ena kohu ibounai ia rakatania bona tano daudauna dekenai ia lao. (Gen. 12:​1-4; Heb. 11:​8-10) Lagani momo murinai ia ese Iehova ena oda herevana ia kamonai bona ia ura Iehova dekenai ena natuna Isako ia bouboulaia. Unai ese ia hamomokania Aberahamo ena abidadama be ia goada. (Heb. 11:​17-19) Aberahamo be Iehova ena gwauhamata ia abidadama henia, unai dainai Dirava ese ia lalonamo henia. Oibe, ia be Aberahamo ia diba namonamo. (Genese 18:19 duahia.) Anina be Iehova be Aberahamo ia diba sibona lasi, to ia be ena turana lalokauna danu.​—⁠Iam. 2:​22, 23.

7. Aberahamo ese Iehova ena gwauhamata be edena bamona ia laloa?

7 Iehova ese Aberahamo ia gwauhamata henia iena tubudia be do idia momo “kone dekenai noho miri bamona” bona idia “dekenai idia tuari taudia edia hanua ibounai do idia abia.” (Gen. 22:​17, 18) Ena be Aberahamo ia mauri noho lalonai unai gwauhamata idia guguru lasi, to ia be Iehova ia abidadama henia noho. Ia abia dae momokani Dirava ena gwauhamata do idia guguru, bona iena mauri dalana ese unai ia hamomokania. (Heberu 11:13 duahia.) Iehova matanai, iseda abidadama be Aberahamo ena bamona, a?

Iehova Naria Karana amo Emu Abidadama Oi Hahedinaraia

8. Vaia taunimanima ese idia ura henia gaudia haida be dahaka?

8 Reana ita be mai eda ura gaudia haida. Hegeregere ita ura headava, bese ita havaraia, bona do ita gorere lasi. Vaia, unai be taunimanima ese idia ura henia gaudia bona idia be dika lasi. To, ita momo be ita ura henia gaudia do ita abia diba lasi. Bema gau ta ita ura henia bada, to hari ita abia diba lasi, dahaka do ita karaia? Ita karaia karana ese do ia hahedinaraia eda abidadama be ia goada eiava lasi.

9, 10. (a) Haida be edia ura gaudia abia totona dahaka idia karaia? (b) Oiemu hemami be dahaka Iehova ena gwauhamata dekenai?

9 Ita ura henia gaudia ita abia totona Dirava ena hakaua herevadia ita dadaraia be aonega karana lasi. Unai ese eda hetura karana Iehova ida ia hadikaia diba. Hegeregere, haida be Baibel ena hakaua herevadia idia utua medikol daladia idia abia hidi. Haida ese idia abia hidi moni gaukara dekenai hora momo idia halusia dainai, idia be nega lasi edia ruma bese bona kongrigeisen heboudia totona. Haida be Iehova ia diba lasi tau o hahine idia adavaia. Bema Keristani tauna be unai dala ta ia abia hidi, Iehova ese ia do ia gwauraia ena turana, a? Mani oi laloa, dahaka do ia vara bema Aberahamo be Dirava ena gwauhamata naria totona ia hesiku? Dahaka do ia vara bema sibona ena ura ia badinaia bona mauri namona ia moalelaia? Eiava sibona ena ladana ia abia isi to Iehova ia naria lasi? Iehova be dahaka do ia laloa? (Genese 11:4 sekea.) Iehova ese Aberahamo do ia tura henia noho, a?

10 Oiemu ura gaudia be dahaka? Emu abidadama be ia goada dainai oi naria ela bona Iehova ese oi dekenai unai gaudia do ia henia, a? Baibel ia gwau Iehova ese “mauri gaudia ibounai edia ura ia hagugurua noho.” (Sal. 145:​16, NW ) Reana, ita ura Iehova ena gwauhamata haida be do idia guguru haraga, to idia do vara lasi. Namona be ita hesiku lasi. Bema iseda mauri dalana amo ita hahedinaraia iseda abidadama be Aberahamo bamona, Iehova be ita do ia laloaboio lasi. Nega korikori ai ia ese eda ura gaudia do ia henia.​—⁠Heb. 11:⁠6.

Manau Tauna Bona Hekokoroku Tauna

11. Lagani momo lalodiai Kora be dahaka ia karaia?

11 Mani Mose bona Kora edia haheitalai ita herevalaia. Edia sivarai amo do ita dibaia gauna be, Iehova ese ita ia lalonamo henia totona, iena abia hidi bona iena orea ena hakaua dalana ita matauraia be namo. Kora be Levi tauna ta, Kohata ena iduhu amo. Iehova ese Davara Kakakakana ai Israela taudia ia durua neganai, reana Kora be unai ia itaia. Danu, Sinai Ororona ai gwau-edeede Israela taudia ia hamasedia neganai, reana ia be Iehova ena kahanai ia gini, bona taravatu mauana ia huaia danu. (Eso. 32:​26-29; Num. 3:​30, 31) Lagani momo lalodiai Kora be Iehova ia badinaia, unai dainai Israela taudia momo ese idia matauraia.

12. Kora ena hekokoroku karana dainai dahaka ia vara?

12 To, Gwauhamata Tanona idia lao henia noho lalonai, Kora ia laloa Iehova ese Israela besena ia hakaua dalana be maoro lasi. Unai dainai ia ura gau haida ia haidaua bona tatau 250 ese ia idia bamoa. Idia gwau Iehova be idia ia diba bona ia lalonamo henidia. Mose idia hamaoroa: “Umui ruaosi ese mai hekokoroku danu ai umui gunalaia noho! Ai Israela taudia ibounai be Lohiabada ena bese, bona Lohiabada be aiemai huanai ia noho!” (Num. 16:​1-3) Idia hekokoroku bona idia laloa edia lalohadai be maoro. Mose ese ia hamaorodia: “Lohiabada ese do ia hedinaraia, daika be iena tau.” (Numera 16:5 duahia.) Murina dinana ai, Iehova ese Kora bona ena orea taudia ia hamasedia ore.​—⁠Num. 16:​31-35.

13, 14. Edena dala ai Mose ia hahedinaraia ia be manau tauna?

13 Mose be Kora amo ia idau, “tanobada taudia ibounai edia huanai ia sibona be manau herea.” (Num. 12:⁠3) Baibel ena sivarai lalonai, Mose be nega ta Iehova ena ura dalana ia dadaraia lasi, eiava Iehova ena hakaua herevadia dainai ia badu lasi. (Eso. 7:6; 40:16) Ia be mai manau ida Iehova ese ia henia hahegani ibounai ia badinaia. Hegeregere, palai dubu haginia totona, Iehova ese gaukara idauidau karaia dalana ena hadibaia herevadia momo ia henia. Dabua aukana ena kala bona ena isena ai do idia karaia rini edia namba ia gwauraia danu. (Eso. 26:​1-6) Bema Dirava ena orea lalonai gaukara naria tauna ta ese gaukara ta karaia dalana ena hadibaia herevadia momo be oi dekenai ia gwauraia, reana do oi hesiku. To, Iehova be gaukara naria tauna hereadaena. Iena hesiai taudia dekenai gaukara ia henia bona ia diba do idia karaia namonamo. Badina namona dainai, ia ese gaukara ta karaia totona hadibaia herevadia momo ia henia. Ena be Iehova ese Mose dekenai hadibaia herevadia momo herea ia henia, to Mose ia badu lasi bona ia laloa lasi Iehova be ia ia matauraia lasi. Mose be gaukara taudia ia hamaoroa Lohiabada ese ia hamaoroa hegeregerena do idia karaia. (Eso. 39:32) Unai be manau karana! Mose ia laloparara unai be Iehova ena gaukara bona Iehova ese ia ia gaukaralaia unai ia karaia totona.

14 Momokani, nega haida hekwakwanai idia vara dainai Mose ia lalohisihisi, to manau karana ia hahedinaraia danu. Hegeregere, ranu lasi dainai Israela taudia idia maumau neganai, Mose ia badu bena Iehova ena ladana ia abia isi lasi. Unai dainai Iehova ese Mose ia hamaoroa ia ese Israela taudia be gwauhamata tanona ai do ia hakaudia vareai lasi. (Num. 20:​2-12) Lagani momo lalodiai Mose bona Arona be Israela besena edia maumau herevadia idia haheaukalaia. To hari, unai kerere tamona dainai, nega daudau lalonai ia naria hahenamo do ia abia lasi! Mose be dahaka ia karaia? Ena be ia lalohisihisi bada, to mai manau ida Iehova ena abia hidi ia abia dae. Ia diba Iehova be kara maoromaoro Diravana bona “iena kota be momokani.” (Deu. 3:​25-27; 32:⁠4) Ita diba Iehova be Mose ia diba namonamo.​—⁠Esodo 33:​12, 13 duahia.

Oi Manau, Iehova Badinaia Totona

15. Kora ena sivarai amo dahaka ita dibaia?

15 Bema Iehova ena orea lalonai gau haida idia haidaua, ita abia dae be mai anina bada. Unai ita karaia neganai, Iehova ese ita do ia lalonamo henia. Bona kongrigeisen lalonai Iehova ese ia abia hidi gunalaia taudia do ita matauraidia. Unai taudia ese abia hidi idia karaia bona kongrigeisen lalonai gau haida idia haidaua neganai, dahaka ita karaia? Kora bona iena bamodia be idia hekokoroku bona Dirava idia abidadama henia lasi dainai, Iehova ese idia ia dadaraia. Kora ia laloa Mose be tau buruka ta sibona bona sibona ena ura ia karaia, to ia laloaboio Iehova ese Israela besena ia gunalaia noho. Unai dainai, Dirava ese ia abia hidi tauna ia kamonai henia lasi. Bema Kora ia manau bona ia naria, Iehova ese ia dekenai ena dala do ia hadibaia, eiava gau haida ia haidaua diba. To, Kora ia hekokoroku dainai, ita be iena hesiai gaukara namodia ita laloaboio, bona iena gwau-edeede karana sibona ita laloatao.

16. Mose ena manau karana amo dahaka ita dibaia?

16 Kora dekenai ia vara gauna ese elda bona kongrigeisen taudia ma haida dekenai gau ta ia hadibaia. Namona be ita manau bona Iehova ita naria bona ia abia hidi kongrigeisen gunalaia taudia ita kamonai henidia. Ita be Mose bamona ita manau, a? Ita laloparara bona abia dae Iehova ese unai taudia ia gaukaralaia kongrigeisen idia gunalaia totona, a? Ita idia henia hadibaia herevadia ita badinaia, a? Ta ese ita ia habadua neganai, iseda badu karana ita biagua, a? Iehova ese ita do ia lalokau henia totona, namona be ita manau bona ita idia hakaua taudia ita matauraia.

Iehova be Ena Taunimanima Ia Diba

17, 18. Dahaka ese ita do ia durua Iehova ena lalonamo ita abia totona?

17 Namona be Iehova ese ia lalokau henidia bona iena turana ai ia halaoa taudia edia haheitalai namodia ita laloa. Aberahamo bona Mose be ita bamona goevadae lasi taudia mai edia hekwakwanai danu. To, Iehova ese idia ia abia dae, bona ena turadia ai idia lao. To, Kora ia dadaraia; iena sivarai ese ia hahedinaraia bema ita hekokoroku, ita be Iehova ita rakatania bona eda hetura karana ia ida ia dika diba. Namona be sibona ita nanadaia: ‘Iehova ese lau be edena bamona ia laloa? Unai Baibel sivaraidia amo dahaka lau dibaia?’

18 Ita moale badina ita diba Iehova ese abidadama taudia be ia kahirakahira dekenai ia veria lao. Unai dainai namona be ita hekwarahi abidadama bona manau ita hahedinaraia totona. Unai kara dainai Iehova ese ita do ia lalonamo henia bona unai be hahenamo badana. Iehova ena lalonamo idia abia taudia be hari inai negai edia mauri idia moalelaia, bona nega vaira ai hahenamo momo do idia abia.​—⁠Sal. 37:⁠18.

Oi Laloatao, A?

• Iehova be oi ia diba ena anina be dahaka?

• Edena dala ai Aberahamo ena abidadama oi tohotohoa diba?

• Kora bona Mose edia sivarai amo dahaka ita dibaia?

[Study Questions]

[Picture on page 26]

Aberahamo bamona, ita abia dae momokani Iehova ena gwauhamata do idia guguru, a?

[Picture on page 28]

Kora ia hekokoroku dainai ia ura lasi Mose ena hereva ia kamonai

[Picture on page 29]

Iehova ia diba oi be mai manau ida hadibaia herevadia oi badinaia, a?