Okuti Ove Wiiwe Na Jeova?
Okuti Ove Wiiwe Na Jeova?
“Jeova wii ovanthu vae.” —2 TIMÓTEO 2:19.
1, 2. (a) Oityi Jesus ankho asuka natyo? (b) Omapulo patyi tuesukisa okusoka nawa?
NTHIKI imwe omu Faliseu wapula Jesus okuti: “Otyitumino otyinene Povitumino otyipi?” Jesus akumbulula okuti: “Una okukala nohole na Jeova Huku yove nomutima wove auho, nomuenyo wove auho no nondunge mbove ambuho.” (Mateus 22:35-37) Jesus uhole unene Jeova. Onkhalelo atyindile omuenyo wae ilekesa nawa okuti ankho wasuka netyi Jeova asoka konthele yae. Etyi Jesus eheneipawe wapopia okuti utavela nekolelo ku Huku. Wati: “Ame ndyitualako okukala mohole ya Tate mokonda ndyiendela movitumino viae.”—João 15:10.
2 Ovanthu ovanyingi hono vati vehole Huku. Nonthue otyo tupopia. Mahi kuna omapulo omanyingi tuesukisa okusoka nawa, ati: ‘Okuti ame ndyiiwe na Huku? Oñgeni Jeova anthala? Okuti undyi okuti ndyimunthu wae?’ (2 Timóteo 2:19) Otyiwa unene okusoka okuti tupondola okukala omapanga Ohamba youye auho!
3. Oityi ku vamwe tyalemena okutavela okuti vapondola okukala ovanthu va Jeova? Oityi matyivekuatesako okupilulula omalusoke avo?
3 Mahi alo umwe vana vehole Jeova tyivelemena okusoka okuti vapondola okukala omapanga Huku. Vamwe vasoka okuti vetupu esilivilo. Moluotyo, vasoka okuti kavapondola okukala va Jeova. Otyiwa tunoñgonoke okuti Jeova kasoko ngotyo! (1 Samuel 16:7) Apostolu Paulu wapopila ovakuatate vae Ovakristau okuti: “Inkha omunthu umwe ehole Huku, omunthu oo wanoñgonokua na Huku.” (1 Coríntios 8:3) Nkhele soka: Oityi ove utangela omukanda ou? Oityi ulingila ononkhono mbokuumbila Jeova nomutima wove auho, nohande yove nononkhono mbove? Inkha welipakulale ku Jeova, no kuambatisalwa, oityi wetyilingila? Ombimbiliya yati Jeova wii omitima, iya wovola ovanthu ‘apanda,’ ‘evekokela’ kwe opo vakale omapanga ae. (Tanga Ageu 2:7; João 6:44.) Ngotyo kala nonthumbi yokuti ove uumbila Jeova mokonda oe otyo ahanda. Oe kayekepo nalumwe vana akonga opo vakale omapanga ae, inkha vatualako okukolela mwe. Ovanthu ovo vakolela unene ku Huku, iya oe uvehole unene.—Salmo 94:14.
4. Oityi tuesukisila apeho okusoka okuti oupanga wetu na Jeova wakolela?
4 Pahe mokonda Jeova wetukokela kwe, tuesukisa okutualako okukala mohole ya Huku. (Tanga Judas 20, 21.) Hinangela okuti Ombimbiliya ilekesa okuti upondola okuyapuka ku Huku ohakala vali epanga liae. (Hebreus 2:1; 3:12, 13) Nkhele tala, etyi apostolu Paulu ehenepopie onondaka mbukahi mu 2 Timóteo 2:19, wapopia Himineu na Filetu. Ngoti ovalume ovo vevali ankho vali ovaumbili va Jeova, mahi konyima avayekepo otyili. (2 Timóteo 2:16-18) Vamwe momawaneno o Galasia tupu vayekapo otyili. Kavatuaileko okukala motyili. (Gálatas 4:9) Tuesukisa okuhinangela apeho okuti oupanga wetu na Jeova wakolela unene.
5. (a) Ovituwa patyi tuesukisa opo tuiwe na Huku? (b) Pahe matupopi konthele ya valie?
5 Kuna ovituwa vimwe tuesukisa inkha tuhanda okunoñgonokwa na Jeova. (Salmo 15:1-5; 1 Pedro 3:4) Vivali puovio, ekolelo nomutima weliola. Matupopi ovalume vevali ankho Jeova ehole mokonda vali novituwa ovio. Tupu, matutale omulume umwe ankho ulipakako, moluotyo Huku emuyale.
Tupondola okulilongesila unene kovanthu ovo.
O He ya Vana Vena Ekolelo
6. (a) Mokonda yekolelo Abraiau ali nalio momilao via Jeova, walingile tyi? (b) Jeova ankho wi Abraiau monkhalelo patyi?
6 Abraiau ankho omulume ‘wali nekolelo mu Jeova.’ Oe wiihanua okuti o “he yaaveho vena ekolelo.” (Gênesis 15:6; Romanos 4:11) Mokonda Abraiau wali nekolelo, wetavela okusapo eumbo liae, nomapanga, novilinga viae, atyiho ankho ena akakala kotyilongo kokule. (Gênesis 12:1-4; Hebreus 11:8-10) Abraiau watualeleko nekolelo liapama. Otyo tyamoneka nawa omanima konyima etyi etavela okuava omona wae Isake ngotyilikutila, ngetyi Jeova emutuma. (Hebreus 11:17-19) Abraiau wali nekolelo momilao via Jeova, iya akala omunthu wakolela. Tyotyili Jeova ankho wii Abraiau. (Tanga Gênesis 18:19.) Otyo tyilekesa okuti Jeova ankho kei vala okuti kuna Abraiau, mahi tupu ankho epanga liae nokuna ohole nae.—Tiago 2:22, 23.
7. Oityi Abraiau ankho ei konthele yomilao via Jeova? Oñgeni alekesile ekolelo liae?
7 Jeova walaele Abraiau okuti ovana vae ‘mavapiñgana ombundi’ yonondyale mbavo, iya avakala “ngo nonthungululu peulu neheke likahi konthele yelunga.” (Gênesis 22:17, 18) Namphila omilao ovio kaviafuisiluepo pononthiki mba Abraiau, mahi oe watuaileko nekolelo liapama mu Jeova. Oe ankho utyii okuti omilao via Huku apeho vifuisuapo, iya alekesa okuti una ekolelo nonkhalelo atyindile omuenyo wae. (Tanga Hebreus 11:13.) Okuti Jeova utwii okuti tuna ekolelo ngo lia Abraiau?
Lekesa Ekolelo Liove Mokukevela Etyi Jeova Malingi
8. Ovipuka patyi vimwe ovanthu ovanyingi vahanda unene?
8 Pamwe kuna ovipuka tuhanda unene, ngokunepa, nokutyita ovana, nokukala nekongoko ewa. Katyapengele okuhanda ovipuka ovio. Mahi ovanyingi puonthue pamwe katuvasi etyi tuhanda. Inkha kuna tyimwe tuhanda unene, mahi katupondola okutyivasa pahe, oityi matulingi? Etyi tulinga monkhalelo oyo, matyilekesa inkha tuna ekolelo liapama.
9, 10. (a) Oityi vamwe valinga opo vavase etyi vahanda? (b) Onkhalelo Jeova afuisapo omilao viae ikukalesa ñgeni?
9 Okuanya ehongolelo lia Huku, iya atuovola okuvasa etyi tuhanda, owova. Otyo tyinyona oupanga wetu na Jeova. Nkhele soka, vamwe vaholovona omahaku ehelikuatele novitumino Viombimbiliya. Vakuavo vatavela ovilinga vihevesila omuvo wokukala nombunga yavo ine o womaliongiyo ewaneno. Vamwe vahimbika okulipola konomphunga na vana vahaumbila Jeova. Inkha Omukristau ulinga ngotyo, tyotyili uhanda Jeova emuiwe? Soka inkha Abraiau akalele nelundo konthele yomilao via Huku. Ñgeno tyakalesa ñgeni Jeova? Iya inkha Abraiau alingile ovipuka monkhalelo yae iya alande ondyuo onene? Iya inkha atokolele okukala nomunkhima, ahakevela etyi Jeova malingi? (Tyieleka na Gênesis 11:4) Okuti Jeova ñgeno watualako okumusoka okuti epanga liae?
10 Ovipuka patyi ove uhanda unene? Okuti una ekolelo enene pala okukevelela Jeova ekupe vio? Oe walaa okuhambukiswa “ovipuka aviho vina omuenyo.” (Salmo 145:16) Omilao vimwe via Jeova pamwe kavifuisuapo liwa ngetyi tuhanda. Mahi inkha tutualako okutyinda omuenyo ulekesa okuti tuna ekolelo ngo lia Abraiau, Jeova kametulimbwa. Oe metuyambe.—Hebreus 11:6.
Omulume Umwe Weliola Omutima no Mukuavo Ulipakako
11. Oityi Koraa alinga omanima omanyingi?
11 Matutale ovalume vevali valingile ovipuka monkhalelo yelikalela, Moisesi na Koraa. Etyi valinga tyitukuatesako okunoñgonoka okuti onkhalelo Jeova etutala, itei konthilo tuna nomatokolo ae nonkhalelo alinga ovipuka. Koraa ankho omu Levita Koatita. Tyafuile wamuene etyi Jeova ayovola ova Isilayeli Melunga Enkhuhu. Tupu, waundapele mekoyeso lia Jeova Pomphunda Sinai etyi ahitisa ova Isilayeli vehetavelele. Wakuatesako okutyinda otyikasa tyomphango. (Êxodo 32:26-29; Números 3:30, 31) Tyafuile wali omukuatyili ku Jeova omanima omanyingi, moluotyo, ova Isilayeli ovanyingi ankho vemuhumba.
12. Ngetyi tyalekeswa pefo 31, omalityindailo a Koraa akalesa ñgeni oupanga wae na Huku?
12 Mahi, mondyila pokuenda Kotyilongo Valaelwe, Koraa asoko okuti onkhalelo Jeova ahongolela elongo kayaviukile. Oe wahandele okuipilulula. Iya ovanthu 250 avelipake kumwe na Koraa. Ankho vena onthumbi yokuti vena oupanga na Jeova. Avapopila Moisesi okuti: “Tyatuuka pala onwe, mokonda ewaneno aliho, aveho onosandu, iya Jeova ukahi pokati kavo.” (Números 16:1-3) Okusoka ngotyo nokulinga ngotyo, omalityindailo. Tupu ankho vayumba unene onthumbi monkhalelo yavo yokulinga ovipuka. Moisesi evepopila okuti: “Jeova malekesa olie ukahi konthele yae.” (Tanga Números 16:5.) Konthyulilo yonthiki yalandulako, Koraa naaveho velipakele kumwe nae avankhi.—Números 16:31-35.
13, 14. Oñgeni Moisesi alekesa okuti weliola omutima?
13 Moisesi kalingile nga Koraa. Oe wali “omutendi unene tyipona ovanthu aveho kombanda yoohi.” (Números 12:3) Walekesa okuti ankho omutendi nokuliola omutima mokulinga nawa-nawa atyiho Jeova emutumine. (Êxodo 7:6; 40:16) Onthue katunetange Mombimbiliya okuti Moisesi ankho ketavela okulinga ovipuka ngetyi Jeova ahanda ine okunumana mokonda yokulandula onondonga mba Jeova. Nkhele soka, Jeova wavele onondonga konthele yoñgeni ekaka liefendelo lina okutungwa. Wapopia ovivala viomusinya nomuvalu wonongengele ova Isilayeli vena okutungila kovinyanga viekaka. (Êxodo 26:1-6) Inkha omukulu uli komutwe meongano lia Huku ekuavela onondonga konthele yatyimwe, pamwe upondola okusoya. Mahi Jeova omuhongoleli uhena nkhali. Oe wavela ovaumbili vae ovilinga, iya oe una onthumbi yokuti mavevilingi nawa. Tyina etupopila oñgeni vina okulingwa, oe una ehunga ewa. Moisesi kanumanene na Jeova ine okusoka okuti kemuhumbile mokonda wemupa onondonga ononyingi. Moisesi ankho kasoko okuti Jeova kemuyeke eliholovonene. Moisesi wapopilile ovaundapi valinge nawa-nawa etyi Jeova atuma. (Êxodo 39:32) Okusoka nokulinga ngotyo, tyilekesa okuti weliola omutima. Moisesi ankho utyii okuti ovilinga o via Jeova, nokuti Jeova ukahi vala nokuvilinga menyina lia Moisesi.
14 Moisesi walekesile okuti weliola omutima na tyina ankho ena ehunga liokunumana. Etyi ovanthu veliyava mokonda yokuhena omaande, Moisesi wanumanene unene navo ahankhimaneka Jeova. Moluotyo, Jeova apopila Moisesi okuti kamemuyeke atuale ovanthu Motyilongo Valaelwe. (Números 20:2-12) Moisesi na Arau vamuene ononkhumbi omanima omanyingi, okutehelela ova Isilayeli vañgoñga. Pahe, mokonda yotyiponyo otyo, Moisesi ankho kamatambula etyi akevela ehimbwe! Moisesi alingi tyi? Tyotyili wanumanene. Mahi oe ankho weliola omutima, iya etavela etokolo lia Jeova. Ankho utyii okuti Jeova o Huku youviuki ‘utupu natyike tyihaviukile.’ (Deuteronômio 3:25-27; 32:4) Hono, tyina tusoka Moisesi, tutyii okuti ankho omunthu wiiwe na Jeova.—Tanga Êxodo 33:12, 13.
Okutavela ku Jeova Tyihanda Omutima Weliola
15. Oityi tulilongesila kuetyi tyalingile Koraa womalityindailo?
15 Matupandwa vala na Jeova inkha tutavela omapiluluko alingwa. Tuesukisa okuhumba vana Jeova aundapesa pala okuhongolela ewaneno. Oityi matulingi tyina ovalume ovo vatokola ine vapilulula onkhalelo tulinga ovipuka mewaneno? Koraa novalanduli vae, vayumbile onthumbi monkhalelo yavo yokulinga ovipuka, iya kavakalele vali omapanga a Huku. Vakala nomalityindailo nekolelo lihehi. Koraa ankho usoka okuti Moisesi omukulu ulinga vala omatokolo ae muene, ankho walimbuako okuti uhongolela elongo o Jeova. Moluotyo, kakalele omukuatyili na vana Huku aundapesa. Koraa wesukisile okukevelela etyi Jeova malingi. Jeova ñgeno wemukuatesako okunoñgonoka oityi ovipuka vilingilwa monkhalelo oyo, ine okuvipilulula inkha tyesukisa. Mokonda yetyi alinga, hono katusoko komanima Koraa aumbila Jeova nekolelo. Apeho tumusoka okuti wali omunthu uhetavela ku Jeova mokonda yomalityindailo ae.
16. Oñgeni otyituwa tya Moisesi tyokuliola omutima tyitukuatesako?
16 Etyi tyapita na Koraa hono tyilondola ovakulu vewaneno na vakuavo mewaneno. Tuna okukala nomutima weliola opo tukevelele etyi Jeova malingi, nokutavela ku vana aundapesa pala okuhongolela ewaneno. Okuti tulekesa okuti tuvatendi nokuna omutima weliola nga Moisesi? Okuti Tuimbuka nokutavela okuti Jeova uundapesa vana vahongolela ewaneno? Okuti Tutavela onondonga mbavo? Okuti Tulikondola omutima tyina tuanumana? Inkha tulinga ovipuka ovio matupandwa na Jeova. Inkha tuliola omutima nokutavela, matukala ovanthu vapandwa nae.
Jeova Wii Ovanthu Vae
17, 18. Oityi matyitukuatesako okutualako okupandwa na Jeova?
17 Otyiwa tusoke kovanthu vana ankho Jeova ehole iya evekongo vakale omapanga ae. Abraiau na Moisesi ankho ovakuankhali nokuna ovitateka ngonthue. Mahi Jeova uvesoka okuti omapanga ae, novanthu vae. Mahi kasoko ngotyo Koraa. Etyi alingile, tyilekesa okuti inkha katulunguka tupondola okuyapuka ku Jeova atuyekepo okukala omapanga ae. Kese umwe puonthue una okulipula okuti: ‘Oityi Jeova asoka konthele yange? Oityi ndyililongesila kovanthu ovo vapopiwa Mombimbiliya?’
18 Jeova usoka kovaumbili vae vekolelo okuti ovanthu vae. Otyo tyitupameka unene. Moluotyo, tualako okulinga ononkhono mbokukala novituwa oviwa, ekolelo nomutima weliola. Mavikukalesa omunthu wapandua unene na Huku yetu omuwa. Elao enene okuiwa na Jeova. Vana Huku apanda vena omuenyo omuwa pahetyino, tupu mavakapewa ononkhano onongwa unene.—Salmo 37:18.
Okuti Ove Utyihinangela?
• Oityi tyihangununa okuiwa na Jeova?
• Oñgeni tupondola okuhetekela ekolelo lia Abraiau?
• Oityi tulilongesila ku Koraa na Moisesi?
[Omapuko Elongeso]
[Olutalatu pefo 29]
Nga Abraiau, okuti tuna ekolelo liokuti omilao via Jeova mavifuisuapo?
[Olutalatu pefo 31]
Koraa ankho keliolele omutima tupu ankho ketavela onondonga
[Olutalatu pefo 32]
Okuti ove wiiwe na Jeova okuti weliola omutima nokutavela?
