Naʻá Ke ʻIloʻi?
Naʻá Ke ʻIloʻi?
Ko e hā naʻe ʻi ai ai ʻa e kau fetongi paʻanga ʻi he temipale ʻi Selusalemá?
▪ Ki muʻa siʻi heʻene pekiá, naʻe lea ai ʻa Sīsū ki he fakamaau taʻetotonu lahi naʻe fai ʻi he temipalé. ʻOku fakamatala ʻa e Tohi Tapú: ‘Naʻe laku ki tuʻa ʻe Sīsū ʻa kinautolu kotoa naʻa nau fai ʻa e fakatau atu mo e fakatau mai ʻi he temipalé, pea fulihi ʻa e ngaahi tēpile ʻa e kau fakafetongi paʻangá mo e ngaahi sea ʻa e kau fakatau lupé. Pea naʻá ne pehē kiate kinautolu: “Kuo tohi: ‘Ko hoku falé ʻe ui ko e fale ʻo e lotu,’ ka ʻoku mou ngaohi ia ko e ʻana ʻo e kau kaihaʻa.”’—Mātiu 21:12, 13.
Ko e kau Siu mo e kau ului Siu ʻi he ʻuluaki senitulí naʻa nau fāifononga mai mei he ngaahi fonua mo e ngaahi kolo lahi ki he temipale ʻi Selusalemá, ʻo nau haʻu mo kinautolu ʻa e ngaahi koini mei honau feituʻú tonu. Ka, naʻe fiemaʻu ke nau ngāueʻaki ʻa e paʻanga naʻe ala talí ke totongiʻaki ʻa e tukuhau temipale fakataʻú, ke fakatau mai ʻaki ʻa e fanga manu ki he feilaulaú, pea ke fai ʻa e ngaahi feilaulau loto-fiefoaki kehe. Ko ia ai, ko e kau fetongi paʻangá, ʻi ha totongi, te nau fetongi ʻa e ngaahi koini naʻe ʻomai mei he ngaahi feituʻu kehekehe mo e ngaahi mahuʻinga kehekehe ki he paʻanga ʻoku fiemaʻú. ʻI he ofi mai ʻa e ngaahi kātoanga faka-Siú, ko e kau fetongi paʻanga ko ení te nau fokotuʻu ʻa e ngaahi tēpile ʻi he Lotoʻā ʻo e kau Senitailé ʻi he temipalé.
Ko e fakaanga ʻa Sīsū ʻo pehē naʻe liliu ʻe he kau fetongi paʻangá ʻa e temipalé ko ha “ʻana ʻo e kau kaihaʻa” ʻoku hā mahino ʻoku fakahaaʻi ai ko e ngaahi totongi ki heʻenau ngaahi ngāué naʻe fuʻu lahi.
Ko e hā naʻe fakamahuʻingaʻi ai ʻa e ʻulu ʻōlivé tautefito ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú?
▪ Ko e ʻulu ʻōlivé mo e ngaahi ngoue kālepí naʻe kau ia ʻi he ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa ʻe he ʻOtuá ki hono kakaí ʻi heʻenau faitōnunga kiate iá. (Teutalōnome 6:10, 11) Aʻu mai ki he ʻahó ni, ʻoku fakamahuʻingaʻi lahi ʻa e fuʻu ʻōlivé ʻi he ngaahi feituʻu ʻa ia ʻoku tupu aí. ʻOku lava ke maʻu ai ʻa e fua lahi ʻi he taʻu ʻe lauingeau ʻo ʻikai hano fuʻu loko tokangaʻi. Ko ha fuʻu ʻakau naʻe tō ʻoku lava ke tupu ʻāfaʻafa ia naʻa mo e ʻi he kelekele makamaká pea ʻoku lava ke ne matuʻuaki ʻa e toutou laʻalaʻaá. Kapau ʻoku tā ʻa e fuʻu ʻakaú, ʻoku tupu hake ʻi he tefitó ha ngaahi huli lahi ʻa ia ʻe lava ke hoko ko e ngaahi sino foʻou.
ʻI he taimi ʻo e Tohi Tapú, ko e kili mo e lau ʻo e fuʻu ʻakaú naʻe fakamahuʻingaʻi ia ʻi heʻene lava ke fakasiʻisiʻi ʻa e mofí. Ko e toʻi pikipiki ʻoku haʻu mei he ngaahi vaʻa motuʻá pea nanamu hangē ha vanilá naʻe ngāueʻaki ia ke ngaohiʻaki ʻa e kaloni. Kae kehe, ʻoku tefito hono fakamahuʻingaʻi ʻo e ʻakaú ko ha maʻuʻanga meʻakai—ʻa hono fuá kae tautefito ki hono loló. Ko e kakano ʻo ha foʻi ʻōlive momoho ʻoku meimei vaeua ko e lolo.
Ko e fuʻu ʻakau lelei ʻe taha ʻe lava ke maʻu ai ʻa e lahi ʻo e lolo ko e kālani ʻe 15 (lita ʻe 57) he taʻu. Naʻe toe ngāueʻaki ʻa e lolo ʻōlivé ko e lolo maama, ki he ngaahi taumuʻa fakaekātoanga mo fakalotu, ko ha meʻa-teuteu ki he sinó mo e ʻulú, pea ko ha faitoʻo ke fakafiemālie ki he ngaahi kafó pea fakanonga ʻa e fasi kakanó.—ʻEkisoto 27:20; Livitiko 2:1-7; 8:1-12; Lute 3:3; Luke 10:33, 34.