Skip to content

Skip to table of contents

Naʻá Ke ʻIloʻi?

Naʻá Ke ʻIloʻi?

Naʻá Ke ʻIloʻi?

Ko e hā naʻe ʻi ai ai ʻa e kau fetongi paʻanga ʻi he temipale ʻi Selusalemá?

Ki muʻa siʻi heʻene pekiá, naʻe lea ai ʻa Sīsū ki he fakamaau taʻetotonu lahi naʻe fai ʻi he temipalé. ʻOku fakamatala ʻa e Tohi Tapú: ‘Naʻe laku ki tuʻa ʻe Sīsū ʻa kinautolu kotoa naʻa nau fai ʻa e fakatau atu mo e fakatau mai ʻi he temipalé, pea fulihi ʻa e ngaahi tēpile ʻa e kau fakafetongi paʻangá mo e ngaahi sea ʻa e kau fakatau lupé. Pea naʻá ne pehē kiate kinautolu: “Kuo tohi: ‘Ko hoku falé ʻe ui ko e fale ʻo e lotu,’ ka ʻoku mou ngaohi ia ko e ʻana ʻo e kau kaihaʻa.”’—Mātiu 21:12, 13.

Ko e kau Siu mo e kau ului Siu ʻi he ʻuluaki senitulí naʻa nau fāifononga mai mei he ngaahi fonua mo e ngaahi kolo lahi ki he temipale ʻi Selusalemá, ʻo nau haʻu mo kinautolu ʻa e ngaahi koini mei honau feituʻú tonu. Ka, naʻe fiemaʻu ke nau ngāueʻaki ʻa e paʻanga naʻe ala talí ke totongiʻaki ʻa e tukuhau temipale fakataʻú, ke fakatau mai ʻaki ʻa e fanga manu ki he feilaulaú, pea ke fai ʻa e ngaahi feilaulau loto-fiefoaki kehe. Ko ia ai, ko e kau fetongi paʻangá, ʻi ha totongi, te nau fetongi ʻa e ngaahi koini naʻe ʻomai mei he ngaahi feituʻu kehekehe mo e ngaahi mahuʻinga kehekehe ki he paʻanga ʻoku fiemaʻú. ʻI he ofi mai ʻa e ngaahi kātoanga faka-Siú, ko e kau fetongi paʻanga ko ení te nau fokotuʻu ʻa e ngaahi tēpile ʻi he Lotoʻā ʻo e kau Senitailé ʻi he temipalé.

Ko e fakaanga ʻa Sīsū ʻo pehē naʻe liliu ʻe he kau fetongi paʻangá ʻa e temipalé ko ha “ʻana ʻo e kau kaihaʻa” ʻoku hā mahino ʻoku fakahaaʻi ai ko e ngaahi totongi ki heʻenau ngaahi ngāué naʻe fuʻu lahi.

Ko e hā naʻe fakamahuʻingaʻi ai ʻa e ʻulu ʻōlivé tautefito ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú?

Ko e ʻulu ʻōlivé mo e ngaahi ngoue kālepí naʻe kau ia ʻi he ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa ʻe he ʻOtuá ki hono kakaí ʻi heʻenau faitōnunga kiate iá. (Teutalōnome 6:10, 11) Aʻu mai ki he ʻahó ni, ʻoku fakamahuʻingaʻi lahi ʻa e fuʻu ʻōlivé ʻi he ngaahi feituʻu ʻa ia ʻoku tupu aí. ʻOku lava ke maʻu ai ʻa e fua lahi ʻi he taʻu ʻe lauingeau ʻo ʻikai hano fuʻu loko tokangaʻi. Ko ha fuʻu ʻakau naʻe tō ʻoku lava ke tupu ʻāfaʻafa ia naʻa mo e ʻi he kelekele makamaká pea ʻoku lava ke ne matuʻuaki ʻa e toutou laʻalaʻaá. Kapau ʻoku tā ʻa e fuʻu ʻakaú, ʻoku tupu hake ʻi he tefitó ha ngaahi huli lahi ʻa ia ʻe lava ke hoko ko e ngaahi sino foʻou.

ʻI he taimi ʻo e Tohi Tapú, ko e kili mo e lau ʻo e fuʻu ʻakaú naʻe fakamahuʻingaʻi ia ʻi heʻene lava ke fakasiʻisiʻi ʻa e mofí. Ko e toʻi pikipiki ʻoku haʻu mei he ngaahi vaʻa motuʻá pea nanamu hangē ha vanilá naʻe ngāueʻaki ia ke ngaohiʻaki ʻa e kaloni. Kae kehe, ʻoku tefito hono fakamahuʻingaʻi ʻo e ʻakaú ko ha maʻuʻanga meʻakai—ʻa hono fuá kae tautefito ki hono loló. Ko e kakano ʻo ha foʻi ʻōlive momoho ʻoku meimei vaeua ko e lolo.

Ko e fuʻu ʻakau lelei ʻe taha ʻe lava ke maʻu ai ʻa e lahi ʻo e lolo ko e kālani ʻe 15 (lita ʻe 57) he taʻu. Naʻe toe ngāueʻaki ʻa e lolo ʻōlivé ko e lolo maama, ki he ngaahi taumuʻa fakaekātoanga mo fakalotu, ko ha meʻa-teuteu ki he sinó mo e ʻulú, pea ko ha faitoʻo ke fakafiemālie ki he ngaahi kafó pea fakanonga ʻa e fasi kakanó.—ʻEkisoto 27:20; Livitiko 2:1-7; 8:1-12; Lute 3:3; Luke 10:33, 34.