Nen video ma nwang'ere

Nyo galuwang’ peri utie ku bero iri?

Nyo galuwang’ peri utie ku bero iri?

Nyo galuwang’ peri utie ku bero iri?

“Wumeduru ning’iyo gin ma nyayu mutoro i Rwoth.”​—EF. 5:10.

1, 2. (a) Lembe pa Mungu unyutho nenedi nia Yehova ubemito wabed kud anyong’a i kwo mwa? (b) Nineno nambu ni “giramiya pa Mungu” bicwalu nitimo ang’o?

I BIBLIA wanwangu wec m’ubenyutho nia Yehova ubemito ngo kende kende wakwo, ento ebemito bende wabed kud anyong’a i kwo mwa. Ku lapor Zaburi 104:14, 15 uyero nia Yehova wodho “cam kud i ng’om, man pigulok ma nyayu mutoro i adunde dhanu man mo kara urieny wang’e, man kwen ma miyo tego ni adunde dhanu.” I andha de Yehova ketho lum twii man ecego nyinge; emiyo bende mo man pigulok pi nigwokowa. Ento pigulok kunoke kong’o nyayu bende ‘mutoro i adunde.’ Pigulok kunoke kong’o pire tie ngo tek iwa kara wabed kwo, ento emedo anyong’a mwa. (Ekl. 9:7; 10:19) Eyo, Yehova ubemito wabed kud anyong’a, adundewa de upong’ ku “mutoro.”​—Tic. 14:16, 17.

2 Pieno, ukwayu ngo wapar nia watimo lembe ma rac, tekene pi nyathi saa moko wapangu “nineno winyo mi kor polo cuu;” man “thiwe mi lum” kunoke nifoyo nitimo lembe moko mange ma copo medo kero i kumwa man anyong’a i iya. (Mat. 6:26, 28; Zab. 8:3, 4) Nikwo kud anyong’a utie “giramiya pa Mungu.” (Ekl. 3:12, 13) Tekene waneno saa maeno ma wabed watimo pi ninambu ni giramiya, eno bicwaluwa nitiyo kude pi nimiyo yung ni Jamii giramiyane.

Kit nambu utie dupa ento wang’ey nilondo

3. Pirang’o etie lembe m’umakupiny niweko ng’atuman ung’ii kit nambu m’efoyo?

3 Dhanu ma gitie ku nen m’umakupiny iwi nambu kunoke tuko, ging’eyo nia kit nambune utie dupa, ento bende ukwayu nilondo ma cuu. Pirang’o? Pi nidwoko wang’ lembene, wakeporu nambu ku cam. I kabedo ma tung’ tung’ i wang’ ng’om, dhanu camu kit cam ma rom ungo. I andha, cam ma dhanu mi theng ng’om moko gimaru, romo bedo cam ma dhanu mi theng ngo mange gimaru ngo. Kumeno bende, Jukristu mi theng ng’om moko gifoyo kit nambu moko, ento nwang’u Jukristu mi theng ng’om mange gifoyo ngo kit nambu maeno. Kadok Jukristu ma gikwo i kabedo ma rom de giromo bedo ku nen ma tung’ tung’ iwi nambu. Ku lapor, jumoko romo nwang’u nia somo buku langu wigi ma ber, ento jumange lundo giromo nwang’u nia etie nyotho saa; jumange lundo giromo nwang’u nia ringo ku gari miyo igi kero, ento jukurucel giromo nwang’u nia etie niol mananu. Pieno, ukwayu wayii nia cam man kit nambu utie dupa, man nia ng’atuman romo ng’iyo m’efoyo.​—Rum. 14:2-4.

4. Pirang’o ubekwayu waketh mupaka pi kit nambu moko ma wang’iyo? Kekor.

4 Ento wayiyo bende nia, kadok nwang’u ng’atuman utie agonya ning’iyo nambu m’emaru de, eno ucikere ngo nicwaluwa nitimo gin ma iwa yenyo. Ku lapor, wakepar kendo iwi lembe m’uneno cam. Kadok waromo bedo agonya nicamu kit cam ma tung’ tung’ de, re wacopo camu ngo akakaka cam m’utop. Nicamu camu m’utop tie lembe ma dhanu ma njwa romo timo ngo, kum ecopo bedo kud ariti pi leng’kum mwa. Kumeno bende, kadok nambu kunoke galuwang’ ma tung’ tung’ ma beco unuti de, wabiyiyo ngo nilangu wiwa ku galuwang’ ma romo ketho kwo i ariti, ma tie ku rop, kunoke mi lembsasa mi tarwang’. Kum eno utie gin ma romo nyotho leng’kum mwa man winjiri mwa ku Yehova. Pieno, kara kud wakadh mupaka, ubekwayu walar wang’ey cuu ka nyo galuwang’ kunoke tuko moko m’ubetelowa utie cuu kunoke ngo. (Efe. 5:10) Dong’ waromo timo nenedi?

5. Wacopo ng’eyo nenedi ka nyo nambu kunoke galuwang’ mwa urombo ku lembe ma cik pa Mungu ubekwayu?

5 Kara nambu kunoke galuwang’ mwa unyay mutoro i iwa, man i Yehova, ubekwayu eromb ku lembe ma cik pa Mungu ubeyero. (Zab. 86:11) Pi ning’eyo ka nyo nambu kunoke galuwang’ moko m’imaru utie cuu, icopo yiko liste moko. Liste ne copo bedo ku penji moko ma calu ma e: Ma neneni? Saa ma rukani? Ku ng’a? Wakewecu iwi lembene acel acel.

Etie kit nambu kunoke galuwang’ ma nenedi?

6. Kit nambu kunoke galuwang’ ma nenedi m’ukwayu wakwer magwei, man pirang’o?

6 I wang’ ning’iyo nambu kunoke galuwang’ moko, wacikara nilar penjara ku penji ma e: ‘nambu kunoke galuwang’ m’abefoyo e etie ma nenedi?’ Kinde m’ibesayu kawang’ penjine, ubekwayu wii kud uwil nia kit nambu kunoke galuwang’ utie ario. Mi kwong’o utie ku lembe ma waromo timo ngo nyanok de, mir ario ke utie lembe ma romo ng’iyo nitimo. Kit nambu kunoke galuwang’ mi kwong’o utie ang’o? I ng’om maeni ma rac, galuwang’ ma dupa utie ku lembe m’urombo ngo ku cik mir ukungu mi Biblia kunoke m’uturo cik pa Mungu. (1 Yoh. 5:19) Jukristu mandha, gikwero kit galuwang’ maeno ceke. Eno utie kit galuwang’ ma i iye, jubenyutho dhanu m’ubesendo dhanu wagi ku rac, mi lembajoga, mi lembsasa mi tarwang’ mi co ku co, man mon ku mon, pornografi, rop kunoke galuwang’ mange m’utie ku lembsasa mange ma reco. (1 Kor. 6:9, 10; som Lembanyutha 21:8.) Tekene wakwero magwei kit galuwang’ maeno, kadok wanwang’ara kani de, eno nwang’u wanyutho ni Yehova nia ‘wadagu gin ma rac.’​—Rum. 12:9; 1 Yoh 1:5, 6.

7, 8. Wacopo ng’eyo nenedi ka nyo nambu kunoke galuwang’ mwa utie cuu? Kekor.

7 Kit nambu kunoke galuwang’ mir ario lundo utie ngo ku lembe ma cik pa Mungu ukwero ngbeng’ ngbeng’. I saa maeno, i wang’ ning’iyo galuwang’, wacikara nineno nimakere ku cik mir ukungu mi Biblia ka nyo erombo ku gin ma Yehova neno nia utie cuu. (Rie. 4:10, 11) E wabimaku yub ma bikonyowa nibedo ku pidocwiny ma leng’. (Gal. 6:5; 1 Tim. 1:19) Wacopo timo nenedi? Kepar nyanok: I wang’ nicamu kit cam moko ma fodi ibilo ngo, imito mi kwong’o ikeng’ey nia etie kit cam ma nenedi. Kumeno bende, i wang’ ning’iyo galuwang’ moko, ubekwayu nilar sayu nia ecungo iwi lembang’o.​—Efe. 5:17.

8 Ku lapor, iromo maru tuko moko calu ve mupira, man etie lembe ma kakare. Tuko copo nyeng’i lee. Re dong’ icopo timo ang’o ka kit tuko moko ubenyeng’i ni kum aloci ma ni iye? Kunoke nyo eketho kwo i ariti, enyayu ret i kumjo yot yot, etie ku rop, ecwalu dhanu nimaru ng’om thugijo, kunoke etie ku lembe mange de ma calu maenogi? I ng’ei luro cuu i lembe ma nwang’ere i galuwang’ maeno, m’umbe jiji iromo nwang’u nia ecibedo tek niketho paru peri uromb ku paru pa Yehova man ku rwonglembe mi kwiyocwiny man mi mer ma waberweyo ni jumange. (Isa. 61:1; Gal. 5:19-21) M’uweko maeno, tek galuwang’ moko utie ku lembe ma rac ungo i iye i wang’ Yehova, ecopo nyeng’i man medo kero i kumi.​—Gal. 5:22, 23; som Jufilipi 4:8.

Abed atime awene?

9. Dwokowang’ penji ma nia, ‘saa ma rukani m’aromo ting’o pi nambu’ nyutho lembang’o i wiwa?

9 Penji mir ario m’ubekwayu wapenjara ko utie iwi saa. Niwacu ‘saa ma kani m’abinambu i iye? Man ebicamu ke saa ma rukani?’ Dwokowang’ penji mi kwong’o m’uweco iwi galuwang’ ma nenedi, nyutho gin ma wamaru man ma wadagu. Ento dwokowang’ penji iwi saa nyutho gin ma waketho i kabedo ma kwong’a man ma waneno nia pire tie tek. Dong’ wacopo ng’eyo nenedi kadiri ma waneno ko ka nyo nambu kunoke galuwang’ pire tie tek i kwo mwa?

10, 11. Wec pa Yesu ma tie i Matayo 6:33 konyowa nenedi ning’iyo saa ma wacopo ting’o pi nambu kunoke galuwang’?

10 Yesu Kristu uyero ni julubne kumae: “Icikiri nimaru Yehova Mungu peri kud adundeni ceke, ku ng’eyong’ec peri ceke, ku pidoic peri ceke, man ku tegoni ceke.” (Mark. 12:30) Pieno, mer ma wamaru ko Yehova re m’ucikere nibedo gin mi kwong’o i kwo mwa. Wanyutho nia eno utie lembe ma kwong’a iwa nwang’u wabelubo juk ma e ma Yesu umiyo: “Wumeduru niyenyo ma kwong’a Ker ku bedopwe pa Mungu, man piny mange maeno ceke bimedere iwu.” (Mat. 6:33) Wec maeno copo konyowa nenedi niketho saa pi nambu kunoke galuwang’ man kaka m’ecikere nimaku i kwo mwa?

11 Poy nia Yesu uyero nia ‘wamedara niyenyo ma kwong’a Ker.’ Eyero ngo iwa nia ‘wamedara niyenyo kende kende Ker.’ Ma jiji mbe Yesu ung’eyo nia bikwayu wayeny piny dupa i kwo mwa, ento Ker kende ngo. Watie ku yeny pa ot, cam, kendi, somo, tic, nambu, galuwang’ man lembe mange de. Ento i kind lembe maeno zoo, lembe mi Ker re ma tie ma kwong’a. (1 Kor. 7:29-31) Lemandha maeno mir ukungu, ucikere nicwaluwa niketho lembe mange ma tie i kabedo mir ario, calu ve nambu, tuko, man galuwang’, i ayi m’acopo konyowa nitimo tic mwa ma dit, niwacu tic mi Ker. Tekene watimo kumeno, nambu kunoke galuwang’ ma tie i mukero ma ber bimiyo iwa bero.

12. Wacopo tiyo nenedi ku cik mir ukungu ma tie i Luka 14:28 pi nambu kunoke galuwang’?

12 Pieno, tekene ubekwayu watim saa moko pi nambu, ukwayu walar watim kwan ne con con. (Luka 14:28) Ubekwayu walar wang’ey nia nambu mwa bicamu saa ma rukani. Bende ukwayu wang’ey nia wacikara nitimo saa ma rukani. Tekene nambu moko copo ketho wawil ku lembe ma pigi tek, calu ve som mwa mi Biblia ma segi, thier mi juruot, coko, rweyo lembanyong’a, nwang’u nambu ne tic pare mbe. (Mark. 8:36) Ento tek tuko ma wamaru wang’ ma pol ubekonyowa ninwang’u tego mi medara nitimo tic mi Ker, nwang’u tuko kunoke maeno ubenyotho ngo saa mwa.

Wabibedo waku ng’agi?

13. Pirang’o wacikara niparu cuu pi dhanu ma wadikara kugi i nambu?

13 Penji mir adege m’ukwayu ipenjiri ko ni e: Wabibedo waku ng’agi i tuko kuno galuwang’ ne? Pire tie tek nia wapar pi lembe maeno de. Pirang’o? Pilembe ju ma wabenambu wakugi gicopo ketho nambune bedo ma ber kunoke ngo. Tap calu ma camu cam karacelo ku jurimo ma beco nyayu anyong’a, nambu de nyayu anyong’a lee, tekene jutie ku jurimo ma beco. Pi thelembe maeno re ma ju ma dupa m’i kindwa, asagane aradu, gibed gimaru ninambu ku jumange. Ento kara nambu mwa ukadh ma ber, pire tie tek nilar ng’iyo ju ma giromo bedo jurimo ma beco kunoke ngo.​—2 Kei. 19:2; som Lembrieko 13:20; Yak. 4:4.

14, 15. (a) Lapor ma kani ma Yesu uweko iwa iwi ng’iyo jurimo m’atira? (b) Penji ma kani ma wacikara nipenjara ko pi jurimo mwa?

14 Tekene walubo lapor pa Yesu, kinde ma wabeng’iyo jurimo, wabinwang’u kony lee. Niai i cwic mi ng’om, Yesu umaru dhanu lee dit. (Rie. 8:31) Kinde m’ebino iwi ng’om, enyutho mer man bero ni dhanu ceke. (Mat. 15:29-37) Ento Yesu ung’eyo nia nibedo ma ber ku dhanu ukoc ku nibedo jarimo ma ceng’ini ku ng’atini. Kadok nwang’u ebed ekwo ma ber ku dhanu zoo de, re ebino ku mer ma ceng’ini kende kende ku dhanu ma gitimo lembe m’ukwayere. Eyero ni jukwenda pare apar acel kume: “Wutie jurimba tek wubetimo gin m’ang’olo iwu.” (Yoh. 15:14; nen bende Yoh. 13:27, 30.) Yesu uyiyo kende kende dhanu ma gibino lubo toke man ma gibino timo ni Yehova re ma gibed jurimbe.

15 Pieno, kinde m’ibeng’iyo nia ng’atu moko ubed jarimbi ma ceng’ini kunoke ngo, etie lembe mi rieko nipoy i kum lembe ma Yesu ugam uyero. Kepenjiri ku penji ma calu ma e: ‘Nyo ng’atu maeno ubenyutho nikadhu kud i wec man timo nia ebeworo cik pa Yehova man pa Yesu? Nyo eworo cik mi Biblia iwi lembe m’uneno kurajo calu ani? Nyo nibedo ku mer ma ceng’ini wakude copo konya niketho Ker i kabedo ma kwong’a man nibedo jatic ma pwe pa Yehova?’ Tekene andha inwang’u nia kawang’ penji maeno utie eyo, eno nyutho nia inwang’u jarimo ma ber m’ucopo nambu wukude ma ber.​—Som Zaburi 119:63; 2 Kor. 6:14; 2 Tim. 2:22.

Nyo nambu kunoke galuwang’ mwa umaku pinyi?

16. Ubekwayu walur i lembang’o pi nambu ma wang’iyo?

16 Waai waneno i adundo lembe adek m’uneno nambu: Kit nambune, saa m’eromo camu, man jurimo ma waromo nambu wakugi. Kara nambu mwa ubed ma ber, ubekwayu eromb cuu ku lembe maeno ma Biblia ubeyero. Pieno, i wang’ nithebo the nambu kunoke galuwang’ moko ubekwayu wang’ii ka nyo etie cuu. Pi ning’eyo kit nambune, ubekwayu wang’ey lembe ma e: ‘Eketho i iye lembang’o? Nyo etie ma ber kunoke ngo?’ (Rie. 4:20-27) Pi lembe m’uneno saa, ubekwayu wapenjara kumae: ‘Abitimo saa ma rukani pi nambune? Nyo saane ukadhu mukero kunoke ngo?’ (1 Tim. 4:8) Man pi lembe m’uneno ju ma wabidikara wakugi de, ubekwayu wapenjara kumae: ‘Wabibedo i nambune waku ng’agi? Nyo gitie jurimo ma beco kunoke ngo?’​—Ekl. 9:18; 1 Kor. 15:33.

17, 18. (a) Wacopo ng’iyo neneno ka nyo nambu kunoke galuwang’ urombo ku cik mi Biblia? (b) Lembakeca peri giri utie ang’o pi ning’iyo nambu kunoke galuwang’ peri?

17 Tekene nambu kunoke galuwang’ moko urombo ngo ku lembe adek maeni ma cik mi Biblia ubekwayu, nwang’u nambu maeno umaku piny ungo. Ento tekene walubo cuu nia nambu mwa urombo ku lembe adek ceke ma cik mi Biblia ubekwayu, nambune bimiyo yung ni Yehova man ebinyayu anyong’a i iwa.​—Zab. 119:33-35.

18 Pieno, pi nambu kunoke galuwang’, ubekwayu waii nitimo lembe m’atira, i saa m’ukadhu ngo m’ukero, man ku dhanu de m’atira. Dong’ ng’atuman m’i kindwa uketh lembakeca i adundene nilubo juk ma e mi Biblia: “Kadok wubecamu kadi wumadhu kunoke wutimo lembe moko ci, wutim lembe ceke pi dwong’ pa Mungu.”​—1 Kor. 10:31.

Icopo dwoko nenedi?

Iwi lembe m’uneno nambu kunoke galuwang’ icopo tiyo nenedi ku cik mir ukungu ma nwang’ere i . . .

Jufilipi 4:8?

Matayo 6:33?

Lembrieko 13:20?

[Penji mi ponji]

[Cal mir athero]

Ma nenedi

[Cal mir athero]

Saa ma rukani

[Cal mir athero]

Ku jukani

[Cal]

Wacopo lubo lapor pa Yesu nenedi pi ning’iyo jurimo mwa man nambu ku galuwang’ mwa?