Okuti Ovitalukiso Viove Vikukalesa Nawa?

“Tualeiko okupunga nawa oityi tyaviuka ku Tatekulu.”—EFÉSIOS 5:10.

1, 2. (a) Oñgeni tutyii okuti Jeova uhanda tukale nomuenyo wehambu? (b) Mokonda omuvo tupesela movitalukiso tuupewa na Huku, tyitulunda okulinga tyi?

 OMBIMBILIYA ilekesa nawa okuti Jeova uhanda tukale nehambu. O Salmo 104:14, 15 yati Jeova walinga “oohi yaave okulia. Novinyu ihambukiswa omutima womunthu, opo otyipala tyiliaime nomulela, nombolo ipameka omutima womunthu.” O Jeova utuavela okulia tuesukisa opo tukale nomuenyo. Oe ukulisa ovikuna opo tukale novilia, nomulela, novinyu. Namphila ovinyu kayesukisile opo tutualeko nomuenyo, mahi “ihambukiswa omutima womunthu.” (Eclesiastes 9:7; 10:19) Enga, Jeova uhanda tukale nehambu. Oe uhanda omitima vietu viyule “okulia nehambu.”—Atos 14:16, 17.

² Ngotyo katyapengele okupola omuvo wetu umwe opo “tutale nawa oviila viomeulu” no “nonthemo mbo mofika.” Ovipuka ngovio vipondola okutupameka nokutukalesa vali nehambu. (Mateus 6:26, 28; Salmo 8:3, 4) Omuenyo wehambu nekongoko, “otyali tya Huku.” (Eclesiastes 3:12, 13) Omuvo tupesela movitalukiso, nao otyali Huku etuavela. Moluotyo, tuna okuundapesa monkhalelo ihambukiswa Huku. a

Ovitalukiso Vielikalaila, Naapa Mohulila

3. Oityi ovanthu vaholovonena ovitalukiso vielikalaila?

³ Vokuna olusoke luaviuka konthele yovitalukiso, vetyii okuti vapondola okulikoyela. Tupu vetyii okuti kuna apa vena okuhulila. Oityi ovanthu vakoyela ovitalukiso vielikalela? Opo tutyinoñgonoke nawa, tueelekei ovitalukiso nokulia. Ovanthu kononthele mbelikalela mbouye, vehole ovikulia vielikalaila. Tupu, Ovakristau movilongo vielikalaila, vehole ovitalukiso vielikalaila. Alo umwe vana votyilongo tyike vaholovona ovipuka vielikalaila. Omunthu umwe pala okupululukwapo pamwe utanga omukanda, mahi omukuavo otyo tyimuetela elundo. Nkhele omukuavo usoka okukaenda-enda nomusikaleta, mahi vakuavo kavetyihole. Ngetyi ovanthu vaholovona okulia vehole, tupu vaholovona ovitalukiso vehole.—Romanos 14:2-4.

4. Omokonda yatyi pokuholovona ovitalukiso tuna apa tuhulila? Oityi tyitukuatesako okutyinoñgonoka?

⁴ Namphila tulikoyela ovitalukiso vietu, katupondola okuhongiliyua okulinga kese tyimwe. Nkhele soka vali kokulia. Pamwe tuhole ovikulia vielikalaila. Mahi katuholovona okulia kuavola, mokonda kupondola okutuvelesa. Tupu, tupondola okuhetekela ovitalukiso oviwa vielikalaila. Mahi, katupondola okutala ovitalukiso vilekesa  oumbalehi ine vioungangala, ine ovipuka vieta ovitateka. Ovio, kavielikuatele novitumino vio Mbimbiliya. Vinyona oupanga wetu na Jeova, nekongoko lietu. Ngotyo, tuna apa tuna okuhulila movitalukiso. Tuesukisa okusoka nawa ovipuka tuhanda okulinga, iya atuholovona ovitalukiso vihambukiswa Jeova nokutukalesa nawa. (Efésios 5:10) Oñgeni matupungu ovitalukiso viaviuka?

5. Oñgeni matutyimono inkha ovitalukiso vietu viapandwa na Huku?

⁵ Opo ovitalukiso vietu vipandwe na Jeova nokutukalesa nawa, vina okulikuata nonondonga mbo Ndaka ya Huku. (Salmo 86:11) Pala okukukuatesako okutokola konthele yovitalukiso, honeka popapelo. Opakepo omapulo aa etatu molipulu, ati: Oityi? Onalupi? Iya onalie? Pahe matupopi konthele yao.

Oityi Tyakutikinya mo?

6. Ovitalukiso patyi tuna okulityilika? Oityi tuhevilingila?

⁶ Tyina tuhenekoye kese tyitalukiso, tuesukisa okulipula okuti: Otyitalukiso etyi tyakutikinya tyi? Otyiwa okuhinangela okuti ovitalukiso vikahi pevali. Tete mulingwa ovipuka tuhapondola okulinga nalumwe. Vali mulingwa ovipuka tupondola okutokola okulinga. Viotete ovipi? Movitalukiso ovinyingi mouye ou wovivi, mulingwa ovipuka ovivi unene komaiho a Huku. (1 João 5:19) Ovakristau votyotyili kavapondola okuholovona nalumwe ovitalukiso, vilekesa ovipuka viovilulu, novalume valala poyavo, novanthu vahavalele, ine oungangala. Tupu, muakutikinya ovitalukiso vilekesa ovanthu veliveta, noundalelapo ngatyina otyiwa. (1 Coríntios 6:9, 10; tanga Revelação 21:8.) Kese pamwe tukahi, katuhande nalumwe okuholovona ovitalukiso ngovio. Tuhanda okulekesa ku Jeova okuti tuyele “ovipuka ovivi.”—Romanos 12:9; 1 João 1:5, 6.

7, 8. Oityi tyipondola okutukuatesako okuholovona nawa ovitalukiso? Oityi tuna okusoka tyina tuholovona ovitalukiso?

⁷ Movitalukiso via vali, mulingwa ovipuka tuesukisa okusoka nawa tyina tuhenetokole. Ombimbiliya kaitupopila atyiho konthele yovitalukiso oviwa. Mahi, onondonga mbayo mbutukuatesako okuimbuka ovitalukiso oviwa komaiho a Jeova. Ngotyo, tyina tuheneholovone ovitalukiso, tuesukisa okukakala nonthumbi yokuti vielikuata nonondonga mbo Mbimbiliya. (Provérbios 4:10, 11) Iya atulingi etyi tyitukalesa nomutima wasukuka. (Gálatas 6:5; 1 Timóteo 1:19) Oñgeni matutyivili okuholovona nawa? Soka vali kokulia. Tyina tuhenemakele okulia tuhei, tuhanda okunoñgonoka oityi tyapakuamo. Tupu, tyina tuhenekoye otyitalukiso, tuhanda okutyinoñgonoka nawa atutale inkha otyiwa Kovakristau.—Efésios 5:17.

⁸ Hamwe ove uhole omawela ine ovinyano ovikuavo. Ovanthu ovanyingi vevihole. Omawela novinyano vihambukiswa nokuhangayalesa. Mahi, ovinyano vimwe o viokuliveta vipondola okunumanesa ovanthu ine okulivanga. Movikuavo ovanthu velilinga onya noukalavi, nokusoka okuti omuhoko wavo wakolela vali tyipona wavakuavo. Oityi molingi inkha ovitalukiso uhole mulingwa ovipuka ovio? Tyina usoka nawa konthele yovinyano ovio, upondola okuimbuka okuti ovitalukiso ovio, kavielikuatele nonkhalelo Jeova asoka ine o nombembwa nohole tukahi nokupopila ovanthu. (Isaías 61:1; Gálatas 5:19-21) Mahi inkha wetyimona okuti otyitalukiso tyelikuata novitumino via Jeova, tyipondola okukuetela ouwa nokukupameka.—Gálatas 5:22, 23; tanga Filipenses 4:8.

 Onalupi Mandyilingi Otyitalukiso?

9. Ekumbululo liove liepulo liokuti: Onalupi mandyilingi ovitalukiso, lilekesa tyi?

⁹ Epulo liotete tuapopia liati: Oityi? Ekumbululo lietu lilekesa oityi tuhole netyi tuapanda. Pahe epulo lia vali liati: Onalupi? Ngotyo, tuesukisa okulipula okuti: Onalupi mandyilingi otyitalukiso, iya mandyipesela omuvo ulifwe pi? Ekumbululo liepulo lia vali, lilekesa oityi tyakolela vali momuenyo wetu. Ngotyo, oityi matyituvatela okutala inkha ovitalukilo viakolela momuenyo wetu?

10, 11. Oñgeni onondaka mba Jesus mu Mateus 6:33, mbutuvatela okutokola omuvo tuna okukala povitalukiso?

¹⁰ Jesus Kristu wapopila ovalanduli vae okuti: “Una okukala nohole na Jeova Huku yove nomutima wove auho nomuenyo wove auho nonondunge mbove ambuho nononkhono mbove ambuho.” (Marcos 12:30) Matulekesa okuti ohole tuna na Jeova oyo tete momuenyo wetu, mokutavela etyi Jesus ati: “Tualeiko okuovola tete ouhamba wa Huku nouviuki Wae, iya ovipuka ovikuavo aviho mamuviyawiswa.” (Mateus 6:33) Onondaka mba Jesus mbupondola okutukuatesako okutala oñgeni ovitalukiso viakolela momuenyo wetu, nomuvo tuesukisa okukala po.

 ¹¹ Tala okuti Jesus wetutuma tutualeko “okuovola tete ouhamba wa Huku.” Oe katile tualeiko okuovola vala Ouhamba. Jesus ankho utyii okuti katuovola vala Ouhamba wa Huku, tupu tuesukisa ovipuka ovinyingi viomuenyo. Tuesukisa omuvo utuuka pala okuovola ovilinga, nokulia, neumbo, nomuvalo, nokulongeswa mosikola, novitalukiso, novipuka ovikuavo. Mahi, ovio, havioko tete momuenyo wetu. Tete Ouhamba wa Huku. (1 Coríntios 7:29-31) Tyina tuanoñgonoka nawa okuti tete tuna okuovola Ouhamba wa Huku, ovitalukiso novilinga ovikuavo matuvipake pomphangu ya vali. Inkha tulinga ngotyo, ovitalukiso mavitukalesa nawa.

12. Oñgeni Lucas 14:28 itukuatesako okutokola konthele yovitalukiso vietu?

¹² Tyina tuhenetokole konthele yovitalukiso, tuesukisa okusoka nawa omuvo ‘matupesela.’ (Lucas 14:28) Ngetyi ovipuka vimwe viesukisa onombongo, novitalukiso viesukisa omuvo. Tuesukisa okutokola omuvo ulifwe pi matupeselela movitalukiso. Tuna okulityilika okumanena omuvo movitalukiso, atuhakala nomuvo wokulinga elilongeso lietu Liombimbiliya, no liombunga, nokuenda komaliongiyo, ine okukaivisa. (Marcos 8:36) Mahi inkha otyitalukiso matyituavela ononkhono opo tutualeko movilinga via Huku, tupondola okutokola omuvo matukala potyitalukiso otyo.

Omapanga Ange Ovalie?

13. Oityi tuesukisila okusoka nawa konthele ya vana matukala navo povitalukiso?

¹³ Epulo lia tatu liati: ‘Olie mandyikala nae povitalukiso?’ Ekumbululo liepulo olio liakolela, mokonda ovanthu tukala navo vetukuatesako okuholovona nawa. Nkhele tala, okulia tyina tukahi navakuetu tutyihole. No povitalukiso otyipuka tyike. Tukala vali nehambu povitalukiso tyina tukahi nomapanga etu. Tyimoneka nawa omokonda yatyi ovanyingi, haunene ovakuendye, vehole ovitalukiso navakuavo. Mahi, tyina tuhenekoye ovitalukiso vietu, tuesukisa okutokola olie waviuka okukala nae na una uhaviukile.—2 Crônicas 19:2; tanga Provérbios 13:20; Tiago 4:4.

14, 15. (a) Oñgeni okuhetekela Jesus matyitukuatesako okuholovona omapanga omawa? (b) Konthele yokuholovona omapanga, oityi tuna okulipula?

¹⁴ Okuhetekela Jesus tyitukuatesako okulinga omapanga omawa. Jesus  uhole ovanthu apeho. (Provérbios 8:31) Etyi akala pano pohi wali nohole nehumbilo na kese munthu. (Mateus 15:29-37) Mahi Jesus ankho utyii okuti okukala nohole novanthu tyelikalela nokukala epanga enene. Namphila Jesus ankho ehole ovanthu aveho, ankho kalingi oupanga omunene na kese munthu. Onondaka apopila ono apostolu 11 vekolelo, mbulekesa okuti waholovonene omapanga ae omanene. Oe wati. “Onwe mumapanga ange, inkha mulinga etyi nemutuma.” (João 15:14; tupu tala João 13:27, 30.) Jesus walingile vala oupanga omunene na vana vemulandula nokuumbila Jeova.

¹⁵ Tyina uheneholovone umwe opo akale epanga liove enene, otyiwa uhinangele etyi Jesus apopia. Lipula okuti: ‘Omunthu ou ulekesa okuti utavela ovitumino via Jeova na Jesus, muevi apopia nevi alinga? Okuti uhole oviwa nokuyele ovivi? Mankhuatesako okuovola tete Ouhamba wa Huku nokukala omuumbili omukuatyili wa Jeova?’ Inkha wakumbulula omapulo oo okuti yoo, una epanga ewa, upondola okukala nae povitalukiso.—Tanga Salmo 119:63; 2 Coríntios 6:14; 2 Timóteo 2:22.

Okuti Ovitalukilo Vietu Viaviuka?

16. Oityi tuesukisa okulipula konthele yovitalukiso vietu?

¹⁶ Tuapopia konthele yomapulo aa etatu: Oityi? Onalupi? Iya onavalie? Tyina tuhenelinge otyitalukiso, otyiwa tusoke nawa otyitalukiso patyi, omuvo ulifuepi, novanthu matulingi navo. Opo otyitalukiso tyetu tyitukalese nawa, tyina okulikuata nonondonga mbo Mbimbiliya. Tyina tusoka konthele yotyitalukiso matulingi, tuesukisa okulipula okuti: ‘Oityi matulingi motyitalukiso otyo? Otyitalukiso otyo tyapandwa na Jeova, ine mamulingwa ovipuka vioungangala noundalelapo?’ (Provérbios 4:20-27) Tyina tusoka omuvo, tuesukisa okulipula okuti: ‘Otyitalukiso otyo matyipesela omuvo ulifuepi? Tyatokala umwe omuvo ou ine katyatokalele?’ (1 Timóteo 4:8) Iya konthele yomapanga, tuesukisa okulipula okuti: ‘Ovalie mandyikala navo potyitalukiso etyi? Okukala navo otyiwa umwe ine hatyiwa ko?’—Eclesiastes 9:18; 1 Coríntios 15:33.

17, 18. (a) Oñgeni matuimbuka inkha ovitalukiso vietu vielikuata nonondonga mbo Mbimbiliya? (b) Etokolo patyi molingi konthele yovitalukiso viove?

¹⁷ Inkha ovitalukiso vietu kavielikuatele nonondonga mbo Mbimbiliya mononkhalelo ombo ononthatu, kaviaviukile. Mahi, inkha vielikuata nawa no Mbimbiliya, mononkhalelo ombo ononthatu tuapopia, mavihilivika Jeova nokutukalesa nawa.—Salmo 119:33-35.

¹⁸ Ngotyo, tyina tuholovona ovitalukiso vietu, tuesukisa okulinga atyiho, opo tulinge etyi tyaviuka, momuvo waviuka, novanthu vaviuka. Tuhanda okutavela etyi Ombimbiliya itutuma okuti: “Tyilinge mulia, ine munwa, ine mulinga otyipuka otyikuavo, lingei ovipuka aviho pala okunkhimaneka Huku.”—1 Coríntios 10:31.

[Onondaka Poutoi]

Okuti Upondola Okuhangununa?

Konthele yovitalukiso, oñgeni upondola okuundapesa onondonga mbukahi mu . . .

• Filipenses 4:8?

• Mateus 6:33?

• Provérbios 13:20?

[Omapuko Elongeso]

[Odiagrama pefo 11]

(Onondaka mba onganekua nawa, tala momukanda)

✔Oityi

[Odiagrama pefo 12]

(Onondaka mba onganekua nawa, tala momukanda)

✔Onalupi

[Odiagrama pefo 14]

(Onondaka mba onganekua nawa, tala momukanda)

✔Ovalie

[Olutalatu pefo 12]

Oñgeni okuhetekela Jesus tyitukuatesako okuholovona omapanga omawa novitalukiso oviwa?