Skip to content

Skip to table of contents

Anga Hẽ Ovitalukilo Viove Via Sunguluka?

Anga Hẽ Ovitalukilo Viove Via Sunguluka?

Anga Hẽ Ovitalukilo Viove Via Sunguluka?

“[Amamiko] oku kũlĩhĩsa ovina vi sanjuisa Ñala.”​—VA EFE. 5:10.

1, 2. (a) Embimbiliya li lekisa ndati okuti Yehova o tu yonguila esanju? (b) Oku kũlĩha okuti ovitalukilo ‘ombanjaile ya tunda ku Suku,’ ci tu vetiya oku linga nye?

 VEMBIBILIYA, mu sangiwa olonumbi vi lekisa okuti, Yehova o tu yonguila esanju kuenda ekalo liwa komuenyo. Osamo 104:14, 15, yi popia ndoco: ‘Yehova o lingisa okuti, osi yima okulia, lovinyu vi sanjuisa utima womunu, kuenda ulela u ninisa ocipala caye, lombolo yi kolisa utima womunu.’ Yehova ecelela okuti, ovikũla vi kula oco vi ece ovikulia, lulela vi tu tekula, kuenda ovinyu ‘yi sanjuisa utima.’ Ovinyu yi sanjuisa lika utima, pole, ka yi tekula etimba. (Uku. 9:7; 10:19) Yehova o yongola okuti ‘tu kuata esanju.’​—Ovil. 14:16, 17.

2 Ocili okuti, oku sokiya otembo yoku ‘tala olonjila vi palãla, loloneleho vio vusenge,’ kuenda ovina vikuavo, ci tu nenela esanju. (Mat. 6:26, 28; Osa. 8:3, 4) Oku kuata omuenyo uwa lesanju, ‘ombanjaile ya tunda ku Suku.’ (Uku. 3:12, 13) Omo okuti otembo yepuyuko, ya kongeliwa kombanjaile yaco, ci tu vetiya oku linga ovitalukilo vina vi sanjuisa Suku. a

Lavulula Otembo o Pesila Kovitalukilo

3. Momo lie ca sungulukila oku nõla ovitalukilo?

3 Vana va kuete ovisimĩlo via sunguluka, ndaño va yongola oku linga ovitalukilo, pole, va kũlĩha okuti ka va kuete elianjo lioku linga ovitalukilo viosi via siata voluali. Momo lie? Oco tu tambulule epulilo eli, tu sokisi olomapalo lokulia. Voluali mu sangiwa ovikulia vialua via litepa. Okulia kuna ku soliwe lomanu vo kofeka yimue, pamue ka ku soliwe lomanu vo kofeka yikuavo. Cimuamue haico catiamẽla Kakristão va sangiwa kolonepa viosi violuali. Citava okuti, ovitalukilo vina vi soliwe la vamanji vo kolofeka vimue, vamanji vo kolofeka vikuavo ka va vi sole. Ndaño muẽle Akristão vana va kasi pocitumãlo cimuamue, pamue va kuata ovisimĩlo via litepa. Citava okuti, umue nda o sole oku tanga elivulu limue, ukuavo o sima okuti, elivulu liaco li kavisa. Vamue va sole oku endisa osikaleta, pole vakuavo va sole ovina vikuavo. Ndeci omanu va siata oku nõla okulia kuna va sole, cimuamue haico va linga poku nõla ovitalukilo okuti, omunu lomunu o nõla vina a sole.​—Va Rom. 14:2-4.

4. Momo lie tu sukilila oku kapa ongave poku nõla ovitalukilo? Tukula ocindekaise cimue.

4 Ndaño okuti tu kuete elianjo lioku linga ovitalukilo tu yongola, tu sukila oku nõla lika vina via sunguluka. Tu konomuisi ocindekaise tua tukula catiamẽla kovikulia. Ndaño okuti tu yongola oku lia ovikulia via litepa pole, ka tu nõla okulia kuna kua vola. Nda tua ci linga, okulia kuaco ku tu kokela oku vela. Cimuamue haico catiamẽla kovitalukilo okuti, ndaño kuli vimue viwa, tu sukila oku yuvula oku nõla vina vi lekisa ungangala, kuenda ovituwa via vĩha, vi sokisiwa lokulia kua vola. Oku linga ovitalukilo vi pisiwa lolonumbi Viembimbiliya, ci nyõla uhayele wetu ketimba, kuenda ukamba wetu la Yehova. Oco tu kuate ongave kovitalukilo, tu sukila oku nõla lutate vina vi tu kuatisa, haivio vi sanjuisa Yehova. (Va Efe. 5:10) Ndamupi tu ci linga?

5. Nye ci tu kuatisa oku limbuka okuti ovitalukilo vietu vi sanjuisa Suku?

5 Oco tu nõle ovitalukilo vi tu kuatisa haivio vi sanjuisa Yehova, tu sukila oku kuama olonumbi Viembimbiliya. (Osa. 86:11) Poku nõla ovitalukilo vina o yongola oku linga, konomuisa olonumbi viatiamẽla kovitalukilo viaco. Omo liaco, o sukila oku linga apulilo atatu ndeci: Nye? Vepuluvi lipi? Kuenda velie? Kaliye tu konomuisi apulilo aco.

Nye ca Kongelamo?

6. Olomapalo vipi tu sukila oku yuvula, kuenda momo lie?

6 Osimbu kua fetikile oku linga omapalo yimue, o sukila oku lipula ndoco: ‘Nye ca kongela vomapalo ndi yongola oku linga vepuluvi liepuyuko?’ Osimbu o sandiliya etambululo, ivaluka okuti, kuli ovina vivali via kongela volomapalo. Catete, olomapalo vina okuti, tu yuvula oku vi linga. Cavali, olomapalo vina okuti, pamue tu vi linga. Omapalo yipi yatete tu yuvula? Oluali lulo lua vĩha, lue yuka olomapalo viungangala, haivio vi vetiya omanu oku tomba olonumbi via Suku, ale ovihandeleko viaye. (1 Yoa. 5:19) Akristão vocili, va sukila oku yuvula oku linga olomapalo viosi vĩvi. Volomapalo viaco mua kongela ovina via vĩha ndeci: Oku talisa akãi ohali poku lipekela lavo, alume va lipekela lalume, oku tala omanu va kasi epolõla loku linga upuepue, ungangala ale ovina vikuavo viumbondo. (1 Va Kor. 6:9, 10; tanga Esituluilo 21:8.) Kolonepa viosi tu sangiwa, tu sukila oku lekisa ku Yehova okuti, tua ‘suvuka evĩho’ poku yuvula oku linga olomapalo ka via sungulukile.​—Va Rom. 12:9; 1 Yoa. 1:5, 6.

7, 8. Nye ci pondola oku tu kuatisa oku kũlĩhĩsa ciwa ovitalukilo? Tukula ocindekaise cimue.

7 Vocina cavali, mua kongela oku linga olomapalo vina okuti ka vi pisiwa lolonumbi Viondaka ya Suku. Pole, osimbu ka tua fetikile oku linga olomapalo viaco, tu sukila oku sokisa olomapalo vina Yehova a tenda okuti via sunguluka kuenda ka vi pisiwa Lembimbiliya. (Olosap. 4:10, 11) Omo liaco, tu nõli lika olomapalo vina vi tu kuatisa oku kuata utima wa yela. (Va Gal. 6:5; 1 Tim. 1:19) Tu ci linga ndati? Sokolola ndoco: Osimbu ka tua mahẽle okulia kumue kuokaliye, tu sukila oku kũlĩhĩsa ovina va simbula lavio okulia kuaco. Cimuamue haico catiamẽla kolomapalo okuti, osimbu ka tua fetikile oku vi linga, tu sukila oku kũlĩhĩsa lutate ovina via kongelamo.​—Va Efe. 5:17.

8 Citava okuti o sole oku tala omanu va tasula ombunje. Momo yi sanjuisa omanu valua. Pole, nye o sukila oku linga, nda omanu va imba ombunje yaco, va ci linga lundululu okuti, va lemẽha vakuavo, va kemãlisa vana va tasula ombunje yaco, va sivaya ofeka yavo, kuenda va linga “ovina vikuavo”? Noke yoku konomuisa ovina viosi via kongela vomapalo yaco, o ka limbuka okuti, ka vi likuata lovisimĩlo via Yehova, lesapulo liombembua kuenda ocisola, tua siata oku kundila omanu. (Isa. 61:1; Va Gal. 5:19-21) Pole, nda olomapalo tu nõla via sunguluka, haivio vi likuata ‘lovisimĩlo’ via Yehova, vi tu kuatisa, kuenda vi tu nenela ekavuluko.​—Va Gal. 5:22, 23; tanga Va Filipoi 4:8.

Vepuluvi Lipi Ndi Linga Ovitalukilo?

9. Poku linga epulilo liokuti, ‘vepuluvi lipi ndi yongola oku linga ovitalukilo,’ etambululo lietu li ka situlula nye?

9 Osimbu ka tua fetikile oku linga omapalo yimue, epulilo liavali tu sukila oku linga lieli: ‘Vepuluvi lipi ndi linga ovitalukilo? Olowola viñami ndi yongola oku pesila kovitalukilo viaco?’ Etambululo lietu kepulilo liatete liokuti nye?, li situlula oku tua tiamisila utima wetu, nda koku linga ovina​—via sunguluka, ale vievi ka via sungulukile. Pole, etambululo kepulilo liavali liokuti, vepuluvi lipi?, li lekisa ovina tua pitisa kovaso, nda vievi vi kuete esilivilo, ale vievi ka vi kuete esilivilo. Momo lie ci kuetele esilivilo oku nõla olomapalo via sunguluka?

10, 11. Olondaka via Yesu vi sangiwa kelivulu lia Mateo 6:33, vi tu kuatisa ndati oku limbuka otembo tua siata oku pesila kovitalukilo?

10 Yesu wa sapuila olondonge viaye hati: “Sola Yehova Suku yove lutima wove wosi, lomuenyo wove wosi, lolondunge viove viosi, longusu yove yosi.” (Mar. 12:30) Omo liaco, tu sukila oku lekisa okuti, ocisola tu kuetele Yehova oco ocina ca velapo. Tu sukilavo oku pokola kolondaka via Yesu wa tu lungula hati: “Tete [sandiliyi] usoma waye kuenda esunga liaye, kuenje ovina evi viosi viu vokiyiwi.” (Mat. 6:33) Olondaka evi vi tu kuatisa ndati oku kũlĩhĩsa otembo tua siata oku pesila kovitalukilo?

11 Ivaluka okuti, Yesu wa tu vetiya oco ‘tete tu sandiliye Usoma.’ Eye ka tu vetiyile ‘oku sandiliya lika Usoma.’ Momo Yesu wa kũlĩhĩle okuti, osimbu tu sandiliya Usoma, tu sukilavo oku kuata ovina vimue ndeci: Onjo, okulia, uwalo, oku kuata elilongiso lia pita pokati, upange woku sanda eteku, ovitalukilo, kuenda ovina vikuavo. Ovina via tukuiwa ndeti, ka vi kuete esilivilo lia velapo. Pole, ocina ca velapo tu sukila oku linga, oku sandiliya tete ​—Usoma wa Suku. (1 Va Kor. 7:29-31) Oku kuata elomboloko lia suapo liatiamẽla kondaka eyi, ci tu kuatisa oku yuvula oku velisapo olonjongole vietu oku kongelamo olomapalo. Nda tua ci linga, ci tu vetiya​—oku sandiliya tete Usoma. Nda tua kapa ongave kolonjongole vietu, ovitalukilo tu linga vi tu kuatisa.

12. Tu kapako ndati onumbi yi sangiwa kelivulu lia Luka 14:28, poku nõla ovitalukilo?

12 Osimbu ka tua lingile ovitalukilo vimue, tu sukila oku kũlĩhĩsa otembo tu pesila kolomapalo viaco. (Luka 14:28) Omo liaco, tu sukila oku sokiya otembo tu pesila kovitalukilo tu linga vepuluvi liepuyuko. Noke tu sukila oku kũlĩhĩsa esilivilo liotembo tu pesila kolomapalo. Nda tua limbuka okuti ovitalukilo vimue vi tu tateka oku linga ovina via velapo ndeci: Oku linga elilongiso lio pokolika, efendelo liepata, oku endaenda kolohongele, kuenda kupange woku kunda, ci lekisa okuti, omapalo yaco ka yi tu kuatisa. (Mar. 8:36) Nda ovitalukilo tua siata oku linga vepuluvi liepuyuko vi tu ĩha ongusu yoku vumba Suku, ci lekisa okuti via sunguluka.

Velie Akamba Vange?

13. Momo lie tu sukilila oku kũlĩhĩsa lutate poku nõla akamba tu linga lavo ovitalukilo?

13 Epulilo liatatu o sukila oku linga lieli: ‘Velie akamba nda siata oku nõla poku linga ovitalukilo kolowola viepuyuko?’ Osimbu ka tua nõlele ovitalukilo tu yongola, ci kuete esilivilo oku linga epulilo liaco. Momo lie? Momo, akamba tu nõla poku linga ovitalukilo, va pondola oku tu vetiya oku linga ovina viwa, ale vievi vĩvi. Ndeci tu kuata esanju poku lia kumue lakamba vawa, cimuamue haico catiamẽla kovitalukilo okuti, nda tua nõla akamba vawa, tu kuata esanju. Valua pokati ketu, ca piãla enene amalẽhe, poku linga ovitalukilo lakamba vavo, va siata oku kuata esanju. Omo liaco, oco tu linge ovitalukilo vi tu nenela esanju, tu sukila oku kũlĩhĩsa lutate akamba tu yongola oku nõla, kuenda vana tu sukila oku yuvula.​—2 Asa. 19:2; tanga Olosapo 13:20; Tia. 4:4.

14, 15. (a) Ongangu yipi Yesu a tu sila poku nõla akamba? (b) Apulilo api tu sukila oku linga, atiamẽla kakamba vetu?

14 Oku kuama ongangu ya Yesu poku nõla akamba, ci pamisa ekolelo lietu. Yesu o sole omanu vosi, tunde koku lulikiwa kuoluali. (Olosap. 8:31) Eci Yesu a kala palo posi, wa kuatele ukamba lomanu valua. (Mat. 15:29-37) Pole, wa kapele ongave poku nõla akamba. Ndaño wa solele omanu, eye ka kuatele ukamba lomanu vosi. Poku sapela lolondonge viaye 11 vakuekolelo, wa va sapuila hati: “Ene wakamba vange nda vu linga ovina ndu handeleki.” (Yoa. 15:14; 13:27, 30; talavo Yoano 13:27, 30) Omo liaco, Yesu wa kuata lika ukamba lolondonge viaye, kuenda vana va kala oku vumba Yehova.

15 Poku kũlĩhĩsa omunu umue oco a kale ekamba liove, o sukila oku ivaluka elungulo lia Yesu. Kuenje, lipula ndoco: ‘Olondaka viomunu waco lovilinga viaye vi lekisa okuti o kasi oku pokola kolonumbi via Yehova, levi via Yesu? Anga hẽ, wa velisapo olonumbi Viembimbiliya, kuenda o kuete ovituwa ndevi viange? Nda omunu waco, wa linga ekamba liange, o ka ndi vetiya hẽ oku sandiliya tete Usoma, kuenda o ka ndi vetiya oku amamako oku vumba Yehova?’ Nda wa tambulula hati oco, kapulilo a lingiwa ndeti, ci lekisa okuti o kuete ekamba o pondola oku linga lalio ovitalukilo vapuluvi epuyuko.​—Tanga Osamo 119:63; 2 Va Kor. 6:14; 2 Tim. 2:22.

Anga hẽ Ovitalukilo Viange vi Taviwa la Yehova?

16. Ovina vipi tu sukila oku kũlĩhĩsa viatiamẽla kovitalukilo?

16 Tua konomuisa ovina vitatu via kongela voku linga ovitalukilo ndeci: Evi viwa, ale vievi vĩvi, otembo tu pesila kovitalukilo viaco, kuenda akamba tu nõla. Oco tu kuatisiwe lovitalukilo, tu sukila oku yuvula oku linga ovitalukilo vina vi pisiwa lolonumbi Viembimbiliya. Omo liaco, osimbu ka tua fetikile oku linga ovitalukilo, tu kũlĩhĩsi lutate ovina via kongeliwa vovitalukilo viaco. Catiamẽla kovitalukilo tu yongola oku linga, tu sukilavo oku lipula ndoco: ‘Nye ca kongeliwa vovitalukilo viaco?’ ‘Anga hẽ vi pamisa ekolelo lietu ale vi nyõla ukamba wetu la Yehova?’ (Olosap. 4:20-27) Catiamẽla kotembo, tu sukila oku lipula ndoco: ‘Olowola viñami nda siata oku pesila kovitalukilo?’ ‘Nda siata hẽ oku pesela otembo yalua ale sio?’ (1 Tim. 4:8) Catiamẽla koku nõla akamba, tu sukila oku lipula ndoco: ‘Velie akamba nda siata oku linga lavo ovitalukilo?’ Akamba vaco vawa, ale vãvi?’​—Uku. 9:18; 1 Va Kor. 15:33.

17, 18. (a) Nye ci tu kuatisa oku limbuka okuti ovitalukilo tua siata oku linga ka vi pisiwa lolonumbi Viembimbiliya? (b) Ocina cipi wa likuminya oku linga catiamẽla koku nõla ovitalukilo?

17 Nda pokati kovina vitatu tua konomuisa ndeti pali omapalo yimue tua siata oku linga okuti yi pisiwa lolonumbi Viembimbiliya, ci lekisa okuti, ekalo lietu ka li taviwa la Suku. Pole, nda ovina tua siata oku linga kolowola viepuyuko, vi likuata lolonumbi Viembimbiliya, ci lekisa okuti, ovitalukilo vietu via sunguluka, kuenda vi eca esivayo ku Yehova.​—Osa. 119:33-35.

18 Poku linga ovitalukilo, tu nõli lika vina via sunguluka, loku kũlĩhĩsa lutate otembo tu yongola oku pesela, kuenda oku nõla omanu vawa. Omo liaco, tu amamiko oku pokola konumbi Yembimbiliya yi popia ndoco: “Ndaño wu lia, ndaño wu nyua, cosi wu linga ci lingili ulamba wa Suku.”​—1 Va Kor. 10:31.

[Etosi pombuelo yamẽla]

a Vocipama cilo, olondaka “ovitalukilo,” kuenda “olomapalo,” vi lomboloka ovina tu linga vepuluvi liepuyuko, okuti vi nena esanju.

Tẽla Oku Lombolola?

Catiamẽla koku nõla ovitalukilo, ndamupi o kuatisiwa lolonumbi vi sangiwa kelivulu lia . . .

Va Filipoi 4:8?

Mateo 6:33?

Olosapo 13:20?

[Apulilo Elilongiso]

[Ulandu wociluvialuvia kemẽla 9]

Tala vorevista ociluvialuvia caco

Nye

[Ulandu wociluvialuvia 10]

Tala vorevista ociluvialuvia caco

Vepuluvi lipi

[Ulandu wociluvialuvia kemẽla 12]

Tala vorevista ociluvialuvia caco

Velie

[Elitalatu kemẽla 10]

Tu kuama ndati ongangu ya Yesu poku nõla akamba, kuenda ovitalukilo?