Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

“Ungumanesa Aveho Vekahi Nokulila”

“Ungumanesa Aveho Vekahi Nokulila”

“Ungumanesa Aveho Vekahi Nokulila”

“Jeova wandembula opo . . . ndyiungumanese aveho vekahi nokulila.” —ISAÍAS 61:1, 2.

1. Oityi Jesus alingile vana valila? Omokonda yati?

 JESUS KRISTU wati: “Okulia kuange okulinga ehando lia una wanthuma, nokumanuhula ovilinga viae.” (João 4:34) Jeova wapele Jesus ovilinga. Pokulinga ovilinga ovio, Jesus walekesa okuti una oluembia novanthu nga Tate yae. (1 João 4:7-10) Apostolu Paulu wapopia onkhalelo imwe Jeova alekesa oluembia, etyi emuihana okuti o “Huku weungumaneso aliho.” (2 Coríntios 1:3) Jesus walekesa oluembia ngolo movilinga viae viokuivisa pano pohi, ngetyi Isaia aulile. (Tanga Isaías 61:1, 2.) Jesus wati eulo lia Isaia oe lipopia. (Lucas 4:16-21) Mokueenda kuovilinga viae viokuivisa, Jesus waungumanesa vana ankho valila, nokuvepa epameko nombembwa.

2, 3. Oityi ovalanduli va Jesus vesukisila okuungumanesa vakuavo?

2 Ovalanduli va Jesus aveho vesukisa okuungumanesa vana valila. (1 Coríntios 11:1) Paulu wati: “Tualeiko okuliungumanesa pokati nokulipameka pokati.” (1 Tessalonicenses 5:11) Ovanthu vesukisa okuungumaneswa mokonda tukahi ‘momuvo wepuiya.’ (2 Timóteo 3:1) Ovanthu ovanyingi ovawa mouye auho vakala pokati ka vana vapopia nokulinga ovipuka vieta emone nokuungisa.

3 Omaulo Ombimbiliya etupopila okuti, mononthiki ombu mbahulilila mbouye ou wovivi, ovanyingi “mavakakala vokulihole ovo muene, vokuhole onombongo, vokulipanda, vomalityindailo, vehena onthilo na Huku, vehetavela kovohe no voina, vehena olupandu, ononkhembi. Vehena oluembia, vokuna omphata, vokutendeleya, vehetyivili okulikondola omutima, ovakalavi, no kuhehole otyiwa. Ovapakuli, vomphata, vokuna omalityindailo, vehole vali omalia-alia tyipona Huku.” Nawa-nawa ngetyi Ombimbiliya yapopia, onkhalelo onondingavivi vasoka nokulinga ovipuka, ikahi ‘nokuvilapo unene’.—2 Timóteo 3:2-4, 13.

4. Oñgeni ovivi kombanda yoohi vikahi hono?

4 Otyo katyituhuvisa, mokonda Ondaka ya Huku itutolela okuti “ouye auho ukahi pomaoko ondingavivi.” (1 João 5:19) “Ouye auho” wapopiua apa, opulitika, no nongeleya, novitanda viouye, nononkhalelo Satanasi aundapesa pala okuyandyanesa omalusoke ae. Tyotyili Satanasi Eliapu o “huku youye uno.” (João 14:30; 2 Coríntios 4:4) Ovivi kombanda yoohi vitualako okuvilapo mokonda Satanasi pahe wanumana unene. Oe utyii okuti una vala omuvo uhehi. (Revelação 12:12) Tyipameka okunoñgonoka okuti Huku kamayeke Satanasi nouye wae vatualeko vali omuvo omunyingi, nokuti onondaka mbakatulilwa ouhamba wavilapo wa Jeova mambutetululwa!—Genesis, kapitulu 3; Job, kapitulu 2.

Onondaka Onongwa Mbukahi Nokuiviswa Kombanda Yoohi Aiho

5. Oñgeni eulo konthele yokuivisa onondaka onongwa mbukahi nokufuisuapo?

5 Jesus waula okuti: “Onondaka ombu onongwa mbouhamba wa Huku, mambukaiviswa kombanda yoohi aiho, pala oumbangi movilongo aviho, iya konyima onthyulilo aiya.” (Mateus 24:14) Ngetyi Jesus apopia ovanthu va Jeova mouye auho vekahi nokuivisa onondaka ombo ongwa. Hono, Onombangi mba Jeova valamba po 7.500.000, momawaneno alamba po 107.000 valinga ovilinga ovio. Jesus waivisa nokulongesa konthele youhamba wa Huku, no Nombangi mba Jeova otyo valinga. (Mateus 4:17) Novilinga ovio, vekahi nokupameka ovanyingi valila. Momanima evali okualamba, kuambatisalwa 570.601 Onombangi mba Jeova ovape!

6. Oityi usoka konthele yovilinga viokuivisa vikahi nokuliyawisa?

6 Onombangi mba Jeova pahe vakahi nokupitiya nokuava omikanda momalaka alamba po 500. Nawike unelinge ovilinga ngovio! Alo umwe mouye uno utuminwa na Satanasi, ovanthu va Jeova vaundapa nombili movilinga Viae nokutualako okuliyawisa. Otyo tyivilwa vala nombatelo nehongolelo liononkhono mba Huku. Mokonda onondaka onongwa mbukahi nokuiviswa ouye auho, vana vetavela onondaka Mbouhamba wa Huku navo vakala nepameko ovanthu va Jeova vena.

Vakuetu Mewaneno Vetuungumanesa

7. (a) Katukevelela Jeova etupole aviho vitupola ehambu mokonda yatyi? (b) Oñgeni tutyii okuti matyivili okukoleleya tyina tulolwa nokumoneswa emone?

7 Mokonda tukahi mouye weyula ovivi, atuho matumono emone monkhalelo yelifwa. Katukevelela Huku etupole aviho vitupola ehambu, tyina nkhele ehenehanyeko ouye uno. Putyina tukevelela onthiki oyo, nkhele matulolwa okutala inkha tuakolela mu Jeova no mouhamba wae wavilapo. (2 Timóteo 3:12) Mahi nombatelo ya Tate yetu keulu nepameko liae, tupondola okukala ngo Vakristau ovalembulwa mo Tesalonika, vatuaileko ‘okukoleleya nekolelo’ etyi ankho valolwa nokumoneswa emone.—Tanga 2 Tessalonicenses 1:3-5.

8. Oñgeni Ombimbiliya ilekesa okuti Jeova uungumanesa ovanthu vae?

8 Jeova tyotyili wavela ovaumbili vae eungumaneso vesukisa. Etyi Onkhai-hamba Jezabele ahandele okuipaa omuuli Elia, wakalele nowoma aende nkholo. Wahandele alo umwe okunkhia. Mahi Jeova kapopile Elia, anthi wemupamekele nokumukolesa omutima opo atualako novilinga viae viokuula. (1 Reis 19:1-21) Ongeleka onkhuavo ilekesa okuti Jeova upameka ovanthu vae, o yetyi akuatesako ewaneno pomuwo wo no apostolu. Ombimbiliya yati “ewaneno aliho mo Judeia no mo Galileia no mo Samaria alikala nombembwa, nokuapama.” Iya “mokonda ankho liendela monthilo ya Jeova no meungumaneso liospilitu sandu, alitualako okuliyawisa.” (Atos 9:31) Nonthue “tupamekwa unene nospilitu sandu”!

9. Okulilongesa konthele ya Jesus tyitupameka mokonda yatyi?

9 Onthue Vakristau, tupamekwa mokulilongesa konthele ya Jesus Kristu nokumuhetekela. Jesus wati: “Endyuei kuame amuho mukahi nokututumba komafa, nokualemenwa, iya ame mandyimupameka. Lipakei okanga yange, nokulilongesila kuame, mokonda omutima wange wapoleya nokueliola, iya mamuvasi epameko pala omienyo vienyi. Mokonda okanga yange ongwa iya omutengi wange wapepuka.” (Mateus 11:28-30) Okulilongesa onkhalelo yokankhenda noluembia Jesus atekula ovanthu, iya atulingi ngetyi alinga, matyitepulula ovitateka vietu.

10, 11. Ovalie mewaneno vapondola okuava epameko?

10 Tupu tupondola okupamekwa navakuetu mewaneno. Nkhele soka, oñgeni ovakulu vewaneno vakuatesako vana vekahi nokusoya. Tiago wahoneka okuti: “Okuti pokati kenyi pena umwe uvela [mopaspilitu]? Aihane ovakulu vewaneno, iya avemuitilako melikuambelo.” Iya oityi ombatelo yavo yeta? “Iya elikuambelo liekolelo malikuatesako una uvela okukala nawa, iya Jeova emukatula. Tupu, inkha alinga ononkhali, membuevelwa.” (Tiago 5:14, 15) Mahi havakulu vewaneno vala vapondola okupameka vakuavo.

11 Ovakai haunene tyivepepukila vali okupopia ovitateka viavo novakai vakuavo. Haunene onomphange ovakulu nokuna vali onondunge, vapondola okuavela ovahikuena onondonga onongwa. Onomphange ovo Ovakristau ovakulu, pamwe vali notyitateka ovahikuena vena. Mokutehelela nawa nokuesuka, vapondola okukuatesako unene onomphange ovahikuena. (Tanga Tito 2:3-5.) Anthi, ovakulu vewaneno na vakuavo vesukisa “okupia onondaka mbuungumanesa vana vasoya” pokati ketu. (1 Tessalonicenses 5:14, 15) Otyiwa okuhinangela okuti Huku ‘utuungumanesa memone lietu aliho, opo nonthue tuungumanese vana vamona emone.’—2 Coríntios 1:4.

12. Okukala pomaliongiyo tyakolela mokonda yatyi?

12 Onkhalelo yakolela unene yokuvasa epameko, okukala pomaliongiyo Ovakristau. Onondaka mbo Mbimbiliya tutehelela momaliongiyo mbutupameka. Tutangamo okuti Juda na Sila ‘vapamekele ovakuatate nokuvelunda nomalongomona omanyingi.’ (Atos 15:32) Tyina omaliongiyo ehenehimbike na tyina amapu, ovakuatate vakala nomatompho evepameka. Moluotyo, na tyina tumona emone mokonda yotyitateka tyimwe, otyiwa tukale novakuatate Ovakristau. Okukala atuike tyiyawisa vala ononkhumbi. (Provérbios 18:1) Tupu, tuna okulinga etyi apostolu Paulu apopia okuti: “Tutalei nawa oñgeni matulipameka pokati, nokukala nohole novilinga oviwa. Tuhayekeipo okuenda komaliongiyo, ngetyi vamwe vetyiliya okulinga. Anthi, tuliavelei ondundo kese umwe na mukuavo, haunene tyina mutala okuti onthiki ikahi popepi.”—Hebreus 10:24, 25.

Ombimbiliya Ituavela Eungumaneso

13, 14. Oñgeni Ovihonekwa vitupameka?

13 Tyilinge tuambatisalwa ine tuahimbika pahetyino okulilongesa konthele Huku nehando liae, tupondola okuvasa epameko enene Mombimbiliya. Paulu wahoneka okuti: “Ovipuka aviho viahonekwa kohale, viahonekwa pala okutulonga, opo tukale nekevelelo, mokonda yekoleleyo lietu neungumaneso lio Vihonekwa.” (Romanos 15:4) Ombimbiliya ipondola okutupameka “nokutukalesa tyafuapo nawa, nokuamaneka nawa pala ovilinga aviho oviwa.” (2 Timóteo 3:16, 17) Matunoñgonoka otyili konthele yehando lia Huku nekevelelo liotyotyili komutwe, mokutanga nokulilongesa Ombimbiliya nomikanda viomupika. Inkha tulinga ngotyo, matuvasi epameko nouwa omukuavo utunda kekevelelo tupewa Nombimbiliya.

14 Jesus wetuavela ongeleka ongwa yokuundapesa Ovihonekwa pala okulongesa nokupameka vakuetu. Etyi Jesus atutila, wamonekela ovalongwa vae vevali. Evehangununina nawa Ovihonekwa, otyo atyivepameka. (Lucas 24:32) Apostolu Paulu walandulile ongeleka ongwa ya Jesus, okuundapesa Ovihonekwa pokulongesa ovanthu. Mo Bereia, vana vemutehelela, “vetavela ondaka nehando enene, avakaovolola nawa mo Vihonekwa kese nthiki.” (Atos 17:2, 10, 11) Moluotyo, tyakolela unene tutange Ombimbiliya kese nthiki kumwe nomikanda viomupika opo itukuateseko! Vituavela epameko nekevelelo mononthiki ombu mbemone.

Ononkhalelo Ononkhuavo Mbokupameka Vakuetu

15, 16. Ovipuka patyi vimwe tupondola okulinga opo tukuateseko nokupameka ovakuatate?

15 Kuna ovipuka ovinyingi tupondola okulinga opo tukuateseko nokupameka ovakuatate vetu. Tupondola okukuatesako vokuakulupa ine vana vavela okuvelandelako ovipuka viavo, nokuvelingilako ovilinga viavo meumbo. Otyo tyilekesa okuti tuasuka navo. (Filipenses 2:4) Tupondola okupopila ovakuatate vetu okuti tuapanda unene ounongo wavo novituwa viavo oviwa, ohole, nomutima wakola, nekolelo liavo.

16 Otyipuka otyikuavo tyipameka vokuakulupa, okuvetalelapo nokuvetehelela tyina vetupopila evi viaenda momuenyo wavo kohale nouwa vena movilinga via Jeova. Ngotyo, vapondola okutupameka nokutuungumanesa! Tupondola okutanga Ombimbiliya ine omikanda viomupika na vana tutalelapo. Pamwe tupondola okupongiya navo Omutala Womulavi ine Omukanda Welilongeso Liombimbiliya, pala eliongiyo lio simano oyo. Tupondola okutala navo ono DVDs mbetu, nokuvetangela ine okuvepopila onongeleka momikanda viomupika.

17, 18. Onthumbi patyi tuna yokuti Jeova makuatesako nokupameka ovaumbili vae ovakuatyili?

17 Inkha twii omukuatate umwe ine omphange wesukisa okupamekwa, tulikuambela konthele yavo. (Romanos 15:30; Colossenses 4:12) Tyina tumona emone mokonda yovitateka viepuiya na tyina tupameka vakuetu, matukala nekolelo ngo lia David wati: “Pakula omulemo wove ku Jeova, iya oe mekuvatela. Kamayeke omuviuki atengaulwe.” (Salmo 55:22) Jeova metupameka apeho nokutukuatesako, kamayekepo nalumwe ovaumbili vae ovakuatyili.

18 Huku wapopilile ovafendi vae kohale okuti: “Ame, ame Una umuungumanesa.” (Isaías 51:12) Jeova nonthue metulingi ngotyo nokutukanena nawa muaviho tulinga pala okupameka vakuetu. Kese umwe puonthue upondola okupamekwa no nondaka Paulu ahonekela Ovakristau ovalembulwa pomuvo wae, mbati: “Tatekulu yetu Jesus Kristu, na Huku Tate yetu, wokuna oluembia nonthwe, nokuetuavela eungumaneso lihapu nekevelelo ewa menyina liokankhenda tuhatokalele, aungumanese omitima vienyi nokumupameka muaviho oviwa mulinga nevi mupopia.”—2 Tessalonicenses 2:16, 17.

Okuti Ove Utyihinangela?

• Oñgeni ovilinga vietu viokuivisa viayandyana?

• Ovipuka patyi vimwe tupondola okulinga opo tupameke vakuetu?

• Oñgeni Ombimbiliya ilekesa okuti Jeova upameka ovanthu vae?

[Omapuko Elongeso]

[Olutalatu pefo 26]

Okuti ukahi nokuungumanesa vana valila?

[Olutalatu pefo 28]

Tyilinge ovakulu ine ovana vapondola okupameka vakuavo