Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

“Lungula vundu ti azo kue so atoto na vundu”

“Lungula vundu ti azo kue so atoto na vundu”

“Lungula vundu ti azo kue so atoto na vundu”

“L’Éternel asa mafuta na li ti Mbi . . . ti lungula vundu ti azo kue so atoto na vundu.”​—ÉS. 61:1, 2.

1. Jésus asara lani nyen ndali ti azo so ayeke na yâ ti vundu? Ngbanga ti nyen?

 JÉSUS CHRIST atene: “Kobe ti mbi ayeke ti sara ye so bê ti lo so atokua mbi aye nga ti hunzi kusala ti lo.” (Jean 4:34). Na ngoi so Jésus ayeke sara lani kusala so Nzapa amû na lo, lo sara si na lege ti asarango ye ti lo, azo abâ apendere sarango ye ti tere ti Babâ ti lo. Mbeni oko ayeke kota ndoye so Jéhovah ayeke na ni na mbage ti azo (1 Jean 4:7-10). Bazengele Paul afa mbeni ye so afa ndoye ti Jéhovah na ngoi so lo tene Jéhovah ayeke “Nzapa ti dengo bê kue”. (2 aCor. 1:3). Jésus afa lani mara ti ndoye so na ngoi so lo sara ye so a fa tënë ni kozoni awe na yâ ti prophétie ti Ésaïe. (Diko Ésaïe 61:1, 2.) Jésus adiko lani prophétie so na yâ ti synagogue na Nazareth na lo tene so lo la a sara tënë ti lo so (Luc 4:16-21). Na ngoi kue so lo sara kusala ti lo lani, na nzoni bê Jésus adë bê ti azo so ayeke na yâ ti vundu, lo kpengba ala nga lo sara si ala wara siriri ti bê.

2, 3. Ngbanga ti nyen a lingbi adisciple ti Christ amû tapande ti lo ti dë bê ti azo?

2 A lingbi adisciple ti Jésus kue amû tapande ti lo ti dë bê ti azo so ayeke na yâ ti vundu (1 aCor. 11:1). Paul atene: “Ala ngbâ ti dë bê ti mba nga ti kpengba mba.” (1 aThes. 5:11). A lingbi e dë bê ti amba ti e mingi laso ndali ti so e yeke na yâ ti “angoi ti akpale so ayeke ngangu na zo ti kanga bê na yâ ni”. (2 Tim. 3:1). Na yâ ti dunia kue, azo so bê ti ala ayeke nzoni ayeke tingbi mingi na ambeni zo so atënë nga na asarango ye ti ala amû vundu na zo.

3 Bible afa kozoni awe so na alango ti nda ni ti sioni dunia so, azo mingi ayeke duti “azo so andoye gi tere ti ala wani, azo so andoye nginza, azo so abâ tere ti ala kota na ndo ti amba ti ala, azo ti baba, azo ti zongango ndo, azo so ake yanga ti ababâ na amama ti ala, azo so ahinga ti kiri singila pëpe, azo so ayeke abe-ta-zo pëpe, azo so aye amba ti ala zo pëpe, azo so aye oko pëpe ti mä tere na amba ti ala, azo ti pango amba ti ala, azo so akanga nzara ti bê ti ala pëpe, azo so ayeke asioni zo, azo so andoye nzoni ye pëpe, azo ti kango amba ti ala, azo so li ti ala akpengba, azo so wuma ti ala ahon ndo ni, azo so andoye angia ahon ti ndoye Nzapa”. Laso, asarango ye so akiri aga sioni mingi ahon ti kozo, ndali ti so ‘azo ti sioni na azo ti handango azo angbâ gi ti sara sioni ti gue na ni’.​—2 Tim. 3:2-4, 13.

4. Dutingo ti aye na yâ ti dunia na ngoi ti e ayeke tongana nyen?

4 Bê ti e adö pëpe ti bâ mara ti aye tongaso, teti so Mbeti ti Nzapa afa na e polele so “dunia so kue ayeke na gbe ti Zo ti sioni.” (1 Jean 5:19). Tongana a sara tënë ti ‘dunia kue’, a ye ti sara tënë ti aye ti poroso, abungbi ti vorongo nzapa, aye ti dengo-buze nga na aye so Satan ayeke sara na kusala ti fa atënë ti bê ti lo. A yeke na lege ni so a tene Satan Zabolo ayeke “mokonzi ti dunia so” nga “nzapa ti aye ti ngoi so”. (Jean 14:30; 2 aCor. 4:4). Dutingo ti aye na yâ ti dunia kue angbâ gi ti buba ti gue na ni ndali ti so laso Satan ayeke na kota ngonzo mingi, nga lo hinga so a ngbâ ngoi mingi pëpe ti tene Jéhovah afuti lo (Apoc. 12:12). Bê ti e adë mingi ti hinga so ngoi so Nzapa azia na Satan nga na sioni dunia ti lo aga nduru ti hunzi awe, nga so Jéhovah ayeke leke ande tënë so Satan abi lani na sese so andu droit ti Jéhovah ti komande dunia kue!​—Gen., chap. 3; Job, chap. 2.

A yeke fa nzoni tënë na ndo ti sese kue

5. Tongana nyen la prophétie so asara tënë na ndo ti kusala ti fango tënë aga tâ tënë na alango ti nda ni so?

5 Na yâ ti ngoi so, so ayeke ngangu na zo so, tënë so Jésus atene lani aga tâ tënë. Lo tene: “A yeke fa ande nzoni tënë ti royaume so na ndo ti sese kue so azo ayeke dä tongana mbeni tënë ti témoin ndali ti amara kue. Na pekoni, nda ni ayeke ga.” (Mat. 24:14). Awakua ti Jéhovah na yâ ti dunia kue ayeke fa nzoni tënë ti Royaume ti Nzapa. Laso, aTémoin ti Jéhovah so wungo ti ala ahon 7500000 so ayeke na yâ ti acongrégation so wungo ni ahon 107000 na yâ ti dunia ayeke fa tënë na ndo ti Royaume ti Nzapa, tongana ti so Jésus asara lani (Mat. 4:17). Na lege ti kusala so ala dë bê ti azo mingi so ayeke na yâ ti vundu. Na yâ ti angu use so ahon, azo 570601 awara batême na ala ga aTémoin ti Jéhovah!

6. Mo tene ti mo nyen na ndo ti guengo na li ni ti kusala ti e ti fango tënë?

6 Kusala ti fango tënë so ague na li ni tongaso ndali ti so aTémoin ti Jéhovah asigigi na ambeti ti Nzapa na ayanga ti kodoro ahon 500 na ala kangbi ni na azo. Mara ti ye tongaso ade ti si lâ oko pëpe na yâ ti mbaï ti azo. Atâa so ala yeke na yâ ti mbeni dunia so Satan la ayeke komande na ndo ni, awakua ti Jéhovah angbâ lakue ti sara kua ti Jéhovah na wungo ti ala angbâ ti gue na li ni. Tongana yingo vulu ti Nzapa afa lege na ala pëpe nga amû maboko na ala pëpe ka ye ni ayeke duti tongaso pëpe. Teti so a fa nzoni tënë na sese kue so azo ayeke dä, a sara si laso aita ti e nga na ambeni zo so ayeke na yâ ti vundu na so ayeda na tënë ti Royaume awara dengo bê na lege ti Mbeti ti Nzapa.

E dë bê ti aita ti e

7. (a) Ngbanga ti nyen e lingbi pëpe ti ku ti tene Nzapa azi laso aye kue so ayeke sara e vundu? (b) E hinga tongana nyen so e lingbi ti gbu ngangu na yâ ti aye ti ngangu nga na aye ti vundu?

7 Na yâ ti dunia so, so aye ti sioni nga na pasi ahon ndo ni, e yeke tingbi na ambeni ye so ayeke sara e vundu. E lingbi pëpe ti ku ti tene Nzapa azi aye kue so ayeke sara si e duti na ngia pëpe wala na vundu kozoni si lo futi ande sioni dunia so. Ti ku na ngoi ni so, e yeke tingbi na sarango ye ti ngangu so a fa tënë ni kozoni awe, me dutingo be-ta-zo ti e na Jéhovah ayeke fa so e mû mbage ti komandema ti lo (2 Tim. 3:12). Ye oko, na lege ti mungo maboko nga na ngangu so e wara na mbage ti Babâ ti e ti yayu, e lingbi ti duti tongana aChrétien ti Thessalonique ti giriri so a soro ala ti gue na yayu, ala so agbu lani ngangu nga ala duti na mabe na yâ ti aye ti ngangu so a sara na ala nga na yâ ti aye ti vundu.​—Diko 2 aThessalonicien 1:3-5.

8. Na yâ ti Bible, ye wa afa polele so Jéhovah ayeke dë bê ti awakua ti lo?

8 Kite ayeke dä pëpe so Jéhovah ayeke dë bê ti awakua ti lo. Na tapande, na ngoi so sioni Gbia-wali Jézabel aye ti sara sioni na prophète Élie, mbeto asara prophète ni na lo kpe. Lo tene même so lo ye ti kui. Me ahon ti tene Jéhovah asuku na Élie, lo dë bê ti lo na lo kpengba lo ti sara kusala ti lo ti prophète (1 aGbia 19:1-21). Ye so asi lani na congrégation ti akozo Chrétien afa so Jéhovah ayeke dë bê ti azo ti lo. Na tapande, Bible atene so na mbeni ngoi “congrégation so ayeke na Judée, na Galilée na Samarie kue alï na yâ ti mbeni ngoi ti siriri, na a yeke kpengba.” Nga “teti so congrégation ni ayeke tambela na yâ ti kpengo mbeto ti Jéhovah nga na yâ ti dengo bê so alondo na yingo vulu, congrégation ni angbâ gi ti wu.” (Kus. 9:31). E kiri singila mingi so e nga kue e wara “dengo bê so alondo na yingo vulu”!

9. Ngbanga ti nyen mandango ye na ndo ti Jésus alingbi ti dë bê ti e?

9 Bê ti e aChrétien ayeke dë tongana e manda ye na ndo ti Jésus Christ nga e mû tapande ti lo. Jésus atene: “Ala ga na mbi, ala kue so asara ngangu kua na kungba ane ala, na fade mbi dë bê ti ala. Ala yô joug ti mbi na ala manda ye na tere ti mbi, teti mbi yeke sara ye na ngangu pëpe na mbi yeke na tâ be-ti-molenge, na fade ala wara dengo bê ngbanga ti âme ti ala. Teti a yeke ngangu pëpe ti yô joug ti mbi na kungba ti mbi ayapu.” (Mat. 11:28-30). Tongana e manda ye na ndo ti lege so Jésus asara ye na azo na nzoni bê nga na ndoye na e mû tapande ti lo, e lingbi ti wara dengo bê na yâ ti aye ti vundu so alingbi ti si na e.

10, 11. Azo wa na yâ ti congrégation alingbi ti dë bê ti zo?

10 Amba ti e aChrétien alingbi nga ti dë bê ti e. Na tapande, bâ tongana nyen la a-ancien na yâ ti congrégation ayeke mû maboko na azo so ayeke na yâ ti aye ti vundu. Disciple Jacques atene: “Mbeni zo na popo ti ala ayeke na kobela [na lege ti yingo]? Zia lo iri a-ancien ti congrégation ti ga na tere ti lo, na zia a-ancien ni asambela ndali ti lo.” Ye ti pekoni ayeke so wa? “Sambela so a sara na mabe ayeke sara si zo ti kobela ni awara sava, na Jéhovah ayeke mû lo na nduzu. Nga, tongana lo sara asiokpari, fade a yeke pardone lo ndali ni.” (Jacq. 5:14, 15). Ambeni membre ti congrégation alingbi nga ti dë bê ti zo.

11 A yeke ka ngangu pëpe na awali ti sara tënë na amba ti ala wali na ndo ti akpale nde nde. Mingi ni aita-wali so aga mbakoro awe nga so ayeke na kode mingi alingbi ti mû anzoni wango na aita-wali so ade maseka. Peut-être akpale so aita-wali so ade maseka ayeke wara ni, a yeke aye so aita mbakoro so atingbi na ni ândö awe. Na mango amaseka so nga na bingo bê na ala, ambakoro so alingbi ti mû maboko mingi na ala. (Diko Tite 2:3-5.) Biani, a-ancien nga na tanga ti aita alingbi ti “sara tënë so adë bê ti a-âme so vundu asara ala mingi” so ayeke na popo ti e, nga a yeke nzoni ala sara ni (1 aThes. 5:14, 15). Nga, a yeke nzoni ti bata na li ti e so Nzapa ayeke ‘dë bê ti e na yâ ti ye ti vundu kue so e wara, si e lingbi ti dë bê ti ala so ayeke na yâ ti ye ti vundu nde nde kue’.​—2 aCor. 1:4.

12. Ngbanga ti nyen a yeke kota ye mingi ti gue na abungbi ti congrégation?

12 Mbeni kpengba ye so na lege ni e yeke wara dengo bê ayeke ti duti dä na ngoi ti abungbi. Atënë ti Bible so e yeke mä na angoi ni so ayeke kpengba e. Bible atene so Judas na Silas ‘atene atënë mingi ti wa aita nga ti kpengba ala.’ (Kus. 15:32). Kozoni na abungbi nga na pekoni, amembre ti congrégation ayeke sara alisoro so akpengba mba. Tongaso, même tongana e yeke bâ pasi ndali ti ambeni ye ti vundu, zia si e gi ti duti gi e oko pëpe, ngbanga ti so sarango tongaso ayeke leke kpale ti e ni pëpe (aProv. 18:1). Me a yeke nzoni ti sara ye alingbi na wango ti bazengele Paul so atene: “Zia e bi lê na ndo ti mba ti pusu mba ti duti na ndoye na ti sara apendere kusala, e kpe bungbi ti e pëpe, tongana ti so ambeni zo ayeke sara ka, me e wa tere na popo ti e nga e ngbâ ti sara ni mingi ahon ti kozo, so ala bâ lango ni ayeke pusu nduru.”​—aHéb. 10:24, 25.

Bible alingbi ti dë bê ti e

13, 14. Fa tongana nyen Mbeti ti Nzapa alingbi ti dë bê ti e.

13 Atâa e wara batême awe wala e to nda ti manda ye na ndo ti Nzapa nga na aye so lo leke ti sara ade ti ninga pëpe, e lingbi ti wara dengo bê mingi na lege ti Mbeti ti Nzapa. Paul atene: “Aye kue so a sû ândö giriri na yâ ti Mbeti ti Nzapa, a sû ni ti tene a fa ye na e, si na lege ti gbungo ngangu ti e nga na lege ti dengo bê so alondo na yâ ti Mbeti ti Nzapa e duti na beku.” (aRom. 15:4). Mbeti ti Nzapa alingbi ti dë bê ti e nga ti sara si e ‘lingbi na yâ ti ye kue, na a mû na e aye kue so e yeke na bezoin ni ti tene e sara nzoni kusala kue.’ (2 Tim. 3:16, 17). Hingango tâ tënë na ndo ti aye so Nzapa aleke ti sara nga dutingo na mbeni nzoni beku teti kekereke ayeke dë biani bê ti e mingi. Ni la, zia e sara kusala nzoni na Bible nga na ambeti ti e, ye so alingbi ti dë bê ti e nga ti ga na ye ti nzoni na e na yâ ti aye mingi.

14 Jésus azia na e nzoni tapande na lege so lo sara kusala lani na Mbeti ti Nzapa ti fa ye na azo nga ti dë bê ti ala. Na tapande, na mbeni ngoi so lo fa tere ti lo lani na adisciple ti lo na pekoni so a zingo lo na kuâ, lo “zi nda ti Mbeti ti Nzapa kue” na adisciple ti lo. Na ngoi so lo yeke sara tënë na ala, tënë ti lo andu bê ti ala ngangu (Luc 24:32). Na mungo nzoni tapande ti Jésus, bazengele Paul ‘amû Mbeti ti Nzapa si lo pika na patara’. Na Bérée, azo so amä lo ‘ayeke tâ nduru ti yeda na tënë ni na ngoi so ala wara ni, na lâ na lâ ala yeke gi nda ti Mbeti ti Nzapa nzoni’. (Kus. 17:2, 10, 11). A yeke tâ nzoni mingi ti tene e diko Bible lâ oko oko, e bâ nzoni na lege ni nga na lege ti ambeti ti e so a leke ni ti dë bê ti e nga ti mû na e beku na yâ ti ngoi so aye aga kirikiri so!

Ambeni lege ti dë bê ti amba ti e

15, 16. Ambeni ye wa e lingbi ti sara ti mû maboko nga ti dë bê ti aita ti e?

15 E lingbi ti mû maboko na amba ti e aChrétien nga ti dë bê ti ala na alege nde nde. Na tapande, ti aita ti e so aga mbakoro wala ala so tere ti ala ason, e lingbi ti gue ti vo ambeni ye na ala. E lingbi ti mû maboko na ambeni zo na yâ ti akua ti yâ ti da ti ala, na sarango tongaso e yeke fa so e bi bê ti e na ala (aPhil. 2:4). E lingbi nga ti gonda aita ti e ndali akode ti ala nga na apendere sarango ye ti ala, asarango ye tongana ndoye, sarango ye na mbeto pëpe, nga na mabe so ala yeke na ni.

16 Ti gi ti dë bê ti aita ti e so aga mbakoro awe, e lingbi ti gue ti bâ ala nga ti dengi mê nzoni ti mä aye so ala yeke tene na e na ndo ti aye so asi na ala ândö nga na aye ti nzoni so ala wara na yâ ti kusala ti Jéhovah. Ye so a lingbi biani ti kpengba e nga ti dë bê ti e! E lingbi ti diko Bible wala ambeti ti e na azo so e gue ti bâ ala. E lingbi peut-être ti manda legeoko na ala article ti Tour ti Ba Ndo so a yeke manda na yâ ti yenga ni wala mbage so a yeke manda na ngoi ti Mandango Bible ti Congrégation. E lingbi ti bâ legeoko na ala mbeni vidéo so bungbi ti Jéhovah asigigi na ni. E nga kue e lingbi ti diko wala ti fa na ala ambeni ye so a sara tënë ni na yâ ti ambeti ti e na so akpengba zo.

17, 18. Ngbanga ti nyen e awakua be-ta-zo ti Jéhovah e hinga na bê ti e kue so Jéhovah ayeke mû maboko na e nga lo yeke dë bê ti e?

17 Tongana e bâ so mbeni mba ti e wakua ti Jéhovah ayeke na bezoin ti dengo bê, e lingbi ti sambela ndali ti lo (aRom. 15:30; aCol. 4:12). Na ngoi so e yeke tirika na akpale nga e yeke gi ti dë bê ti amba ti e, e yeke duti na mara ti mabe so zo ti sungo psaume ayeke na ni. Lo he bia lo tene: “Mo zia kungba ti mo na ndo L’Éternel, na fade Lo bata mo. Fade Lo zia ye ayengi azo ti mbilimbili lâ oko pëpe.” (Ps. 55:23). Jéhovah ayeke dä lakue ti dë bê nga ti mû maboko na e. Lo yeke zia awakua be-ta-zo ti lo lâ oko pëpe.

18 Nzapa atene giriri na azo so ayeke voro lo, lo tene: “Mbi, Mbi yeke Lo so alungula vundu ti i.” (És. 51:12). Jéhovah ayeke sara oko ye so na e nga lo yeke iri tënë nzoni na ndo ti anzoni ye so e yeke sara nga na anzoni tënë so e yeke tene na ngoi so e yeke dë bê ti azo so ayeke na yâ ti vundu. Atâa e yeke na beku ti wara fini na yayu wala na sese, e oko oko kue e lingbi ti wara dengo bê na lege ti tënë so Paul atene na amba ti lo aChrétien so a soro ala ti gue na yayu. Lo tene: “Zia Seigneur ti e Jésus Christ na Nzapa Babâ ti e so andoye e nga so amû na e dengo bê ti lakue lakue nga na nzoni beku na lege ti kota nzobe ti lo adë bê ti ala na asara si ala luti ngangu na yâ ti nzoni kusala nga na nzoni tënë kue.”​—2 aThes. 2:16, 17.

Mo dabe ti mo na ni?

• Na lege wa kusala ti e so ayeke dë bê ti azo amû ndo kue?

• Ambeni ye wa e lingbi ti sara ti dë bê ti azo?

• Tongana nyen Bible afa so Jéhovah ayeke dë bê ti azo ti lo?

[Ahundango tënë ti manda na ye]

[Foto na lembeti 26]

Mo yeke dë bê ti azo so ayeke na yâ ti vundu?

[Foto na lembeti 28]

Amaseka nga na ambakoro alingbi ti dë bê ti azo