Skip to content

Skip to table of contents

“Fakafiemalie‘i Akinautolu Kotoabe Oku Mamahi”

“Fakafiemalie‘i Akinautolu Kotoabe Oku Mamahi”

“Fakafiemalie‘i Akinautolu Kotoabe Oku Mamahi”

“Kuo fakanofo au e Jihova . . . ke fakafiemalie‘i akinautolu kotoabe oku mamahi.”—AI. 61:1, 2, PM.

1. Ko e hā na‘e fai ‘e Sīsū kia kinautolu na‘e mamahí, pea ko e hā hono ‘uhingá?

NA‘E pehē ‘e Sīsū Kalaisi: “Ko ‘eku me‘akai e, ko e tuli ke fai ‘a e finangalo ‘o ia na‘a ne fekau mai au, pea ke faka‘osi ha‘ána ngaue.” (Sione 4:34) ‘I hono fakahoko ‘ene ngāue kuo ‘oange ‘e he ‘Otuá, na‘e tapua mai ai ‘e Sīsū e ngaahi ‘ulungaanga fisifisimu‘a ‘ene Tamaí. ‘Oku kau heni e ‘ofa lahi ‘a Sihova ki he kakaí. (1 Sione 4:7-10) Na‘e lave ‘a e ‘apositolo ko Paulá ki hono fakahāhā ‘e taha ‘o e ‘ofa ko iá he‘ene fakamatala‘i ‘a Sihova ko e “Otua oe fiemalie kotoabe.” (2 Kol. 1:3PM) Na‘e fakahāhā ‘e Sīsū e ‘ofa peheé ‘i he‘ene fai ‘a e me‘a na‘e tomu‘a tala he kikite ‘a ‘Aiseá. (Lau ‘a e Aisea 61:1, 2, “PM.”) Na‘e lau ‘e Sīsū mei he kikite ko iá ‘i he sinakoke ‘i Nasaletí pea ngāue‘aki kiate ia hono ngaahi leá. (Luke 4:16-21) Lolotonga ‘a e kotoa ‘ene ngāue fakafaifekaú, na‘e fakafiemālie‘i anga-‘ofa ‘e Sīsū ‘a kinautolu na‘e mamahí, ‘o ‘omi kiate kinautolu ‘a e fakalototo‘a mo e nonga ‘o e ‘atamaí.

2, 3. Ko e hā ‘oku fiema‘u ai ki he kau muimui ‘o Kalaisí ke nau fa‘ifa‘itaki kiate ia ‘i hono ‘oatu e fakafiemālié?

2 Ko e kau muimui kotoa ‘o Sīsuú ‘oku fiema‘u ke nau fa‘ifa‘itaki kiate ia ‘aki hono fakafiemālie‘i e fa‘ahinga ‘oku mamahí. (1 Kol. 10:34 [1Ko 11:1PM]) Na‘e pehē ‘e Paula: “Mou fefakafiemalieaki akimoutolu, o felagaaki hake akimoutolu.” (1 Tes. 5:11PM) ‘Oku tautefito e fiema‘u ke tau fakafiemālie‘i ‘a e ni‘ihi kehé, koe‘uhi ‘oku fehangahangai e fa‘ahinga ‘o e tangatá he taimí ni mo e “ngaahi taimi faingata‘a.” (2 Tim. 3:1) ‘Oku lahi mo toe lahi ange, ‘a e kakai loto-totonu he māmaní kotoa ‘oku nau fehangahangai mo e ni‘ihi ko ‘enau ngaahi leá mo ‘enau ngaahi ngāué ‘okú ne fakatupunga e mamahi, fakamamahi, mo e loto-mamahi.

3 Hangē ko ia na‘e tomu‘a tala ‘e he Tohi Tapú, ‘i he kuonga fakamui ‘o e fokotu‘utu‘u fulikivanu ko ení, ko e tokolahi “te nau ‘ofa kiate kinautolu pe, te nau ‘ofa ki he pa‘anga, te nau fielahi, te nau angata‘etoka‘i, te nau lea fie‘otua, te nau talangata‘a ki he matu‘a; ko e kau ta‘ehounga, ko e kau angata‘emolumalu, ko e kau tae‘ofa-ki-ho‘ota, ko e kau ta‘e fakamolemole, ko e kau fakakovi, ko e kau ta‘efakama‘uma‘u, ko e kau angafakamanu, ko e kau tae‘ofa ki he lelei, ko e kau lavaki, ko e kau ‘ohonoa, ko e kau loto ‘ao‘aofia ‘i he ‘afungi, ko e kau ‘ofa ki he malie ‘o ‘ikai ‘ofa ki he ‘Otua.” Ko e ngaahi fakakaukau peheé kuo kovi ange ia he taimí ni ‘i ha toe taimi, he ko e ‘kakai kovi mo fakahekeheké kuo nau fakaa‘au atu mei he kovi ki he kovi.’—2 Tim. 3:2-4, 13.

4. Ko e hā kuo hoko ki he ngaahi tu‘unga e māmaní ‘i hotau taimí?

4 ‘Oku ‘ikai totonu ke tau ‘ohovale ‘i he ngaahi me‘a kotoa ko ení, koe‘uhi ‘oku fakahā mahino ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá ko e “kotoa ‘o mamani ‘oku ‘i he nima ‘o e Fili.” (1 Sione 5:19) Ko e “kotoa ‘o mamani” ‘oku kau ai e ngaahi ‘elemēniti fakapolitikale, fakalotu, mo fakakomēsiale, pea pehē ki he ngaahi founga fakamatala fakangalileleí. ‘Oku ‘ikai toe fehu‘ia, ‘a e totonu hono ui ‘a Sētane ko e Tēvoló ko e “‘eiki ‘o māmani” mo e “‘otua ‘o e tu‘u ko eni.” (Sione 14:30; 2 Kol. 4:4) Ko e ngaahi tu‘unga he kotoa ‘o e māmaní ‘oku hokohoko atu ke toe kovi ange koe‘uhi kuo ‘ita lahi he taimí ni ‘a Sētane, ‘i hono ‘ilo kuo toe si‘i pē hono taimí ki mu‘a ke to‘o atu ia ‘e Sihová. (Fkh. 12:12) He fakafiemālie ē ke ‘ilo ko hono kātaki‘i ‘e he ‘Otuá ‘a Sētane mo ‘ene fokotu‘utu‘u koví ‘oku vavé ni ke ngata, pea ko e ‘īsiu ne langa‘i hake ‘e Sētane ‘o kau ki he tu‘unga-hau ‘o Sihová ‘e fakalelei‘i!—Sen., vahe 3; Siope, vahe 2.

‘Oku Malanga‘i ‘i Māmani Lahi ‘a e Ongoongo Leleí

5. ‘Oku fakahoko fēfē ‘a e kikite fekau‘aki mo e ngāue fakamalangá ‘i he kuonga fakamuí ni?

5 Lolotonga e vaha‘a taimi faingata‘a ko eni ‘o e hisitōlia ‘o e tangatá, ko e me‘a na‘e tomu‘a tala ‘e Sīsuú ‘oku lolotonga fakahoko ia. Na‘á ne pehē: “Pea ‘e ‘oua ke fanongonongo ki mamani katoa ‘a e ongoongolelei ko eni ‘o e pule‘anga, ke ai ha fakamatala ki he ngāhi kakai kotoa pe, pea toki hoko ‘a e ngata‘anga.” (Mt. 24:14) Ko e ngāue fakamo‘oni ko eni ‘i māmani lahi fekau‘aki mo e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá ‘oku fakahoko ia ‘i ha tu‘unga fakautuutu ma‘u pē. ‘I he ‘ahó ni, ‘oku laka hake he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihova ‘e toko 7,500,000, fakataha mo e fakataha‘anga laka hake he 107,000 ‘i he māmaní kotoa, ‘oku nau malanga fekau‘aki mo e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá, hangē pē ko hono ‘ai ia ‘e Sīsū ko e kaveinga ia ‘ene malangá mo ‘ene faiakó. (Mt. 4:17) Ko ha ola ‘etau ngāue fakamalanga he ‘aho ní, ‘oku ‘oatu ai e fakafiemālie lahi ki he kau mamahí. He ko ē, ‘i he ta‘u ‘e ua ki mui ní, ko e fa‘ahinga fakakātoa ‘e toko 570,601 na‘e papitaiso ko e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihova!

6. Ko e hā ho‘o fakakaukau fekau‘aki mo e lahi ‘etau ngāue fakamalangá?

6 Ko e lahi fau e ngāue fakamalanga ko ení ‘e lava ke mātu‘aki mahino‘i lelei ia ‘i hono fakatokanga‘i ‘oku liliu mo tufaki he taimí ni ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘a e ‘ū tohi Fakatohitapu ‘i he ngaahi lea ‘e 500 tupu. Kuo te‘eki ha me‘a peheni kuo faifai ange pea mātā ‘i he kotoa ‘o e hisitōlia ‘o e tangatá! Ko e ‘i ai, ngāue, mo e tupu ‘a e konga ‘i māmani ‘o e kautaha ‘a Sihová ‘oku anga-kehe mo‘oni. Ka ne ‘ikai e tataki mo e tokoni ‘a e laumālie mā‘oni‘oni mālohi ‘o e ‘Otuá, ne mei ta‘emalava ke hoko ha me‘a pehē ‘i he māmani ko eni ‘a ia ‘oku ‘i he malumalu ‘o e pule ‘a Sētané. Koe‘uhi ‘oku malanga‘i e ongoongo leleí ‘i he kotoa ‘o e māmani kuo nofo‘í, ko e fakafiemālie mei he Tohi Tapú ‘oku fiefia ai he taimí ni ‘o ‘ikai ngata pē ‘i hotau ngaahi kaungātuí kae pehē foki kia kinautolu ‘oku mamahí ‘a ia ‘oku nau tali e pōpoaki ‘o e Pule‘angá.

Fakafiemālie‘i ‘a e Ngaahi Kaungālotú

7. (a) Ko e hā he‘ikai lava ai ke tau ‘amanekina ‘e to‘o atu ‘e Sihova ‘a e ngaahi tu‘unga fakamamahi kotoa pē he taimi ní? (e) ‘Oku tau ‘ilo fēfē ‘oku malava kiate kitautolu ke kātekina ‘a e fakatangá mo e mamahí?

7 ‘I he māmani ko eni ‘oku fonu he fulikivanú mo e faingata‘á, ‘oku pau mo‘oni ke tau fetaulaki mo e ngaahi tu‘unga ‘e ni‘ihi ‘oku fakatupunga ai ‘a e loto-mamahi. He‘ikai lava ke tau ‘amanekina ‘a e ‘Otuá ke ne to‘o atu e tupu‘anga kotoa ‘o e ta‘efiefiá pe mamahí kae ‘oua kuó ne faka‘auha ‘a e fokotu‘utu‘u ko ení. Lolotonga iá, ‘i he‘etau fehangahangai mo e fakatanga ne tomu‘a talá, ko ‘etau anga-tonu kia Sihová ‘oku ‘i he tu‘unga fakatu‘utāmaki ko e kau poupou ki hono tu‘unga-hau fakalevelevá. (2 Tim. 3:12) Kae kehe, ‘i hono tokoni‘i mo fakafiemālie‘i he‘etau Tamai fakahēvaní, ‘e lava ke tau hangē ai ko e kau Kalisitiane pani ‘i Tesalonaika ‘o e kuonga mu‘á, ‘a ia na‘a nau fuesia ‘a e ngaahi fakatanga mo e ngaahi mamahi ‘i he kātaki mo e tui.—Lau ‘a e 2 Tesalonaika 1:3-5.

8. Ko e hā e fakamo‘oni Fakatohitapu ‘oku ‘i ai ‘oku fakafiemālie‘i ‘e Sihova ‘ene kau sevānití?

8 ‘Oku ‘ikai ha veiveiua ‘oku tokonaki ‘e Sihova ‘a e fakafiemālie ‘oku fiema‘ú ki he‘ene kau sevānití. Hangē ko ení, he taimi na‘e fakamanamana‘i ai ‘e Kuini Sisipeli fulikivanu ‘a e mo‘ui ‘a e palōfita ko ‘Ilaisiaá, na‘e mole e loto-to‘a ‘a e palōfitá peá ne hola, ‘o a‘u ‘o ne pehē ‘okú ne loto ke mate. Ka ‘i he ‘ikai ke valoki‘i ‘a ‘Ilaisiaá, na‘e fakafiemālie‘i ia ‘e Sihova pea ‘oange kiate ia e loto-to‘a ke fakahoko‘aki ‘ene ngāue ko ha palōfitá. (1 Tu‘i 19:1-21) ‘E lava ke toe mātā ‘a e fakafiemālie‘i ‘e Sihova hono kakaí ‘i he me‘a na‘e hoko ki he fakataha‘anga Kalisitiane ‘o e ‘uluaki senitulí. Hangē ko ení, ‘oku tau lau fekau‘aki mo ha vaha‘a taimi ‘a ia “nae toki ma‘u ae fiemalie e he gaahi jiaji i Jutea kotoabe mo Kaleli mo Samelia, bea nae laga hake akinautolu.” ‘Ikai ngata aí, “naa nau aeva i he manavahe ki he Eiki, moe fiemalie oe Laumalie Maonioni, bea tubu o toko lahi.” (Ng. 9:31PM) He hounga‘ia ē ko kitautolu he‘etau ma‘u foki ‘a e ‘fakafiemalie oe Laumalie Maonioní’!

9. Ko e hā ‘oku lava ai ‘e he ako fekau‘aki mo Sīsuú ‘o fakafiemālie‘i kitautolú?

9 ‘I he tu‘unga ko e kau Kalisitiané, kuo fakafiemālie‘i kitautolu ‘i he ako fekau‘aki mo Sīsū Kalaisi pea ‘a‘eva ‘i hono topuva‘é. Na‘e pehē ‘e Sīsū: “Ha‘u kiate au, ‘a kimoutolu kotoa pe ‘oku fakaongosia mo māfasia, pea te u fakamālōlō kimoutolu. ‘Ai ‘eku ioke kiate kimoutolu, pea mou ako ‘iate au: he ‘oku ou fa‘a kataki mo angafākatu‘a, pea te mou ‘ilo ha mālōlō ‘i homou laumalie. He ko e ioke a‘aku ‘oku molū, pea ko e kavenga a‘aku ‘oku ma‘ama‘a.” (Mt. 11:28-30) Ko e ako fekau‘aki mo e founga fakatupu langa hake ‘a Sīsū he‘ene feangainga mo e kakaí pea muimui leva ‘i he‘ene fa‘ifa‘itaki‘anga leleí ko ha tokoni lahi ia ‘iate ia pē ‘i hono to‘o atu e mafasia ‘oku tau hokosia nai.

10, 11. ‘I he fakataha‘angá, ko hai te ne lava nai ke fai ‘a e fakafiemālié?

10 ‘E lava ke toe fakafiemālie‘i kitautolu ‘e he ngaahi kaungā-Kalisitiané. Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he anga hono tokoni‘i ‘e he kau mātu‘a he fakataha‘angá ‘a e fa‘ahinga ‘oku nau fehangahangai mo e ngaahi tu‘unga fakamamahí. Na‘e tohi ‘e he ākonga ko Sēmisí: “‘Oku ‘i ai hamou taha ‘oku mahaki [fakalaumālie]? ke ne ui ange ‘a e kau matu‘a ‘o e siasi; pea te nau lotua ia.” Ko e hā ‘a e olá? “Ko e lotu ‘a tui te ne fakamo‘ui ‘a e mahaki, pea ‘e fokotu‘u ia ‘e he ‘Eiki; pea neongo kuo ne fai ha angahala, ka ‘e fakamolemole ia.” (Sem. 5:14, 15) Ko e ngaahi mēmipa kehe ‘o e fakataha‘angá ‘e lava foki ke nau tokonaki ‘a e fakafiemālie.

11 ‘Oku fa‘a ‘ilo ‘e he kau fefiné ‘oku faingofua ange ke talanoa ki he kau fefine kehé fekau‘aki mo e ngaahi palopalema kehekehe. ‘Oku tautautefito ki he fanga tuofāfine ta‘umotu‘a ange mo taukei angé ‘a e malava ke nau ‘oatu ‘a e fale‘i lelei lahi ki he fanga tuofāfine kei si‘i angé. Ko e kau fefine Kalisitiane matu‘otu‘a mo ta‘umotu‘a ange ko ení kuo nau ‘osi fou mai nai he ngaahi tu‘unga meimei tatau he‘enau mo‘uí. Ko honau ngaahi ‘ulungaanga feongo‘i‘aki mo fakaefefiné ‘e lava ke hoko ia ko e tokoni lahi. (Lau ‘a e Taitusi 2:3-5.) Ko e mo‘oni, ko e kau mātu‘á mo e ni‘ihi kehé ‘e lava pea ‘oku totonu ke nau “fakafiemalie ki he kau loto foi” ‘i hotau lotolotongá. (1 Tes. 5:14, 15PM) Pea ‘oku lelei ke manatu‘i ko e ‘Otuá ‘oku ne ‘fakafiemalie‘i akitautolu i heetau mamahi kotoabe, koeuhi ke tau faa fai ai ke fakafiemalie‘i akinautolu oku mamahiiá.’—2 Kol. 1:4PM.

12. Ko e hā ‘oku mātu‘aki mahu‘inga ai ke tau ma‘u e ngaahi fakataha ‘a e fakataha‘angá?

12 Ko ha founga mātu‘aki mahu‘inga ‘o e hoko ‘o fakafiemālie‘í ko e ‘i ai ‘i he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, ‘a ia ‘oku fakalototo‘a‘i ai kitautolu ‘e he ngaahi lāulea Fakatohitapú. ‘Oku tau lau ko Siutasi mo Sailosí na‘á na ‘fakalototo‘a‘i ‘a e fanga tokouá ‘aki ha ngaahi malanga lahi mo fakaivimālohi‘i kinautolu.’ (Ng. 15:32NW) Ki mu‘a mo e hili ‘etau ngaahi fakatahá, ‘oku ‘i ai e fetalanoa‘aki fakatupu langa hake he vaha‘a ‘o e ngaahi mēmipa ‘o e fakataha‘angá. Ko ia neongo kapau ‘oku tau faingata‘a‘ia koe‘uhi ko e tu‘unga fakamamahi ‘e ni‘ihi, ‘ai ke ‘oua te tau fakamavahe‘i kitautolú, he ko e fai peheé he‘ikai fakalelei‘i ai e ngaahi me‘á. (Pal. 18:1) Ka, ‘oku lelei ke tau muimui he akonaki fakamānava‘i ‘a e ‘apositolo ko Paulá: “Ke tau fetokanga‘aki, ke fefaka‘ai‘ai‘aki ‘a kitautolu ki he fe‘ofa‘aki mo e ngaue lelei: ‘o ‘oua na‘a tau li‘aki ‘etau ngaahi fakataha, ‘o hange ko e anga ‘o e ni‘ihi; ka mou feenginaki‘aki, pea ‘asili he ‘oku mou sio ki he fakaofiofi mai ‘a e ‘aho.”—Hep. 10:24, 25.

Ma‘u e Fakafiemālie mei he Folofola ‘a e ‘Otuá

13, 14. Fakahaa‘i e anga hono lava ‘e he Tohi Tapú ‘o fakafiemālie‘i kitautolú.

13 Tatau ai pē pe ko e kau Kalisitiane papitaiso kitautolu pe ko ha fa‘ahinga ‘oku toki kamata ke ako fekau‘aki mo e ‘Otuá mo ‘ene ngaahi taumu‘á, ‘e lava ke tau ma‘u e fakafiemālie lahi ‘i he Folofola tohi ‘a e ‘Otuá. Na‘e tohi ‘e Paula: “‘Ilonga ha me‘a na‘e tohi mu‘a na‘e tohi mo‘otau akonekina; koe‘uhi ko e me‘a ‘i he fakakataki mo e poupou ‘oku fai ‘e he folofola ke tau ma‘u ai ‘a e ‘amanaki lelei.” (Lom 15:4) ‘E lava ke fakafiemālie‘i kitautolu ‘e he Tohi Tapú pea ‘ai ke tau ‘tu‘u kakato kuo ‘osi sāuni ki he ngāue lelei fulipe.’ (2 Tim. 3:16, 17) Ko hono ‘ilo‘i e mo‘oni fekau‘aki mo e ngaahi taumu‘a ‘a e ‘Otuá pea ma‘u ha ‘amanaki mo‘oni ki he kaha‘ú ‘e tokonaki mo‘oni mai ai e fakafiemālie lahi. Ko ia ai, tau ngāue‘aki kakato e Folofola ‘a e ‘Otuá mo e ‘ū tohi makatu‘unga he Tohi Tapú ‘a ia ‘e lava ke fakafiemālie‘i ai kitautolu pea tau ma‘u ‘aonga ai he ngaahi founga lahi.

14 Na‘e fokotu‘u ‘e Sīsū ha fa‘ifa‘itaki‘anga lelei kiate kitautolu ‘aki hono ngāue‘aki e Tohi Tapú ke fakahinohino‘i mo fakafiemālie‘i ‘a e ni‘ihi kehé. Hangē ko ení, lolotonga e taha ‘ene ‘ū hā holo hili ‘ene toetu‘ú, na‘á ne ‘vete ‘a e Tohi tapú’ ki he toko ua ‘ene kau ākongá. ‘I he‘ene lea kiate kinauá, na‘e maongo lahi ki hona lotó. (Luke 24:32) ‘I he fehoanaki mo e fa‘ifa‘itaki‘anga lelei ‘aupito ‘a Sīsuú, ko e ‘apositolo ko Paulá ‘na‘á ne faka‘uhinga mei he Folofolá.’ ‘I Pēleá, ko ‘ene kau fanongó ‘na‘a nau tali ‘a e pōpoakí ‘aki ‘a e ‘atamai mātu‘aki vēkeveke ‘aupito, ‘o nau vakai‘i fakalelei faka‘aho ‘a e Folofolá.’ (Ng. 17:2, 10, 11NW) He fe‘ungamālie ē ke tau lau faka‘aho ‘a e Tohi Tapú, ma‘u ‘aonga mei ai pea mei he ‘ū tohi faka-Kalisitiane kuo fakataumu‘a ke ‘omai kia kitautolu e fiemālie mo e ‘amanaki ‘i he ngaahi taimi faingata‘á ni!

Ngaahi Toe Founga ke Fakafiemālie‘i ‘a e Ni‘ihi Kehé

15, 16. Ko e hā e ngaahi me‘a ‘e ni‘ihi ‘e lava ke tau fai ke tokoni‘i mo fakafiemālie‘i ai e ngaahi kaungā-Kalisitiané?

15 ‘E lava ke tau tokoni‘i pea fakafiemālie‘i e ngaahi kaungā-Kalisitiané ‘i he ngaahi founga ‘aonga kehekehe. Hangē ko ení, te tau fai nai ha fakatau me‘akai ma‘á e kau ta‘umotu‘á pe ngaahi kaungātui ‘oku puké. Te tau tokoni nai ki he ni‘ihi kehé ‘i he‘enau ngaahi ngāué, ‘o fakahaa‘i ai ‘a e mahu‘inga‘ia fakafo‘ituitui ‘iate kinautolu. (Fili. 2:4) Mahalo ‘e lava ke tau fakaongoongolelei‘i ‘a e ngaahi kaungālotú ‘i honau ngaahi ‘ulungaanga leleí, hangē ko ‘enau ‘ofá, mohu fakakaukaú, loto-to‘á mo e tuí.

16 ‘I ha feinga ke fakafiemālie‘i e kau ta‘umotu‘á, ‘e lava ke tau ‘a‘ahi kia kinautolu ‘o fanongo lelei ki he me‘a ‘oku nau tala mai fekau‘aki mo ‘enau ngaahi hokosia he kuohilí mo e ngaahi tāpuaki hā mahino ‘i he ngāue ‘a Sihová. He ko ē, ‘e lava ke fakalototo‘a‘i mo fakafiemālie‘i mo‘oni ai kitautolu! Te tau lau nai e Tohi Tapú pe ko ‘etau ‘ū tohi makatu‘unga he Tohi Tapú ki he fa‘ahinga ‘oku tau ‘a‘ahi ki aí. Mahalo ‘e lava ke tau lāulea ki ha kupu lolotonga ki he Ako Taua Le‘o fakauiké pe ko e fakamatala te tau lāulea ki ai lolotonga e Ako Tohi Tapu ‘a e Fakataha‘angá ki he uiké. Te tau kau nai mo kinautolu ‘i he mamata ‘i ha DVD ‘i ha kaveinga Fakatohitapu. Pehē foki, te tau lau pe fakamatala nai ki he ngaahi hokosia fakalototo‘a ‘e ni‘ihi ‘oku ‘i he‘etau ‘ū tohí.

17, 18. ‘I he tu‘unga ko e kau sevāniti mateaki ‘a Sihová, ko e hā ‘oku lava ai ke tau fakapapau‘i te ne poupou‘i mo fakafiemālie‘i kitautolú?

17 Kapau ‘oku tau fakatokanga‘i ha kaungālotu kia Sihova ‘oku fiema‘u ki ai ha fakafiemālie, ‘e lava ke tau lave kiate ia ‘i he‘etau ngaahi lotu fakafo‘ituituí. (Loma 15:30; Kol. 4:12) ‘I he‘etau fekuki fakafo‘ituitui mo e ngaahi palopalema e mo‘uí pea feinga tōtōivi ke fakafiemālie‘i e ni‘ihi kehé, ‘e lava ke tau ma‘u e tui mo e falala-pau tatau hangē ko ia na‘e ma‘u ‘e he tokotaha-tohi-sāmé ‘a ia na‘á ne hiva: “Li ho‘o kavenga kia Sihova, he te ne poupou koe ‘e ia: ‘E ‘ikai te ne tuku ‘a e ma‘oni‘oni ke ue‘ia ‘o ta‘engata.” (Sāme 55:22) Ko e mo‘oni, ‘e ‘i ai ma‘u pē ‘a Sihova ke fakafiemālie‘i mo poupou‘i kitautolu ‘i he tu‘unga ko ‘ene kau sevāniti mateakí.

18 Na‘e tala ‘e he ‘Otuá ki he‘ene kau lotu ‘o e kuonga mu‘á: “Ko au, io ko au ia, oku fakafiemalie‘i koe.” (Ai. 51:12PM) ‘E fai ‘e Sihova e me‘a tatau ma‘atautolu pea te ne tāpuaki‘i ‘etau ngaahi ngāué mo ‘etau ngaahi lea leleí ‘i he‘etau fakafiemālie‘i ‘a kinautolu ‘oku mamahí. Tatau ai pē pe ko ‘etau ‘amanakí ‘oku fakahēvani pe fakamāmani, ko kitautolu taki taha ‘e lava ke fakafiemālie‘i ‘e he ngaahi lea ‘a Paula ki hono ngaahi kaungā-Kalisitiane pani ‘e he laumālié: “Ko ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi be, moe Otua, koe tau Tamai, aia naa ne ofeina akitautolu, o ne foaki mai ae fiemalie taegata moe amanaki lelei i he aloofa, ke ne fakafiemalie ki ho mou loto, bea fakatuu mau akimoutolu i he gaahi lea moe gaue lelei kotoabe.”—2 Tes. 2:16, 17PM.

‘Okú Ke Manatu‘i?

• ‘Oku mafolalahia fēfē ‘etau ngāue ko hono fakafiemālie‘i kinautolu ‘oku mamahí?

• Ko e hā e ngaahi me‘a ‘e ni‘ihi ‘e lava ke tau fai ke fakafiemālie‘i e ni‘ihi kehé?

• Ko e hā e fakamo‘oni Fakatohitapu ‘oku ‘i ai ‘oku fakafiemālie‘i ‘e Sihova hono kakaí?

[Fehu‘i ki he Ako]

[Fakatātā ‘i he peesi 28]

‘Okú ke kau hono fakafiemālie‘i ‘a kinautolu ‘oku mamahí?

[Fakatātā ‘i he peesi 30]

Fakatou‘osi ‘a e kei si‘i mo e ta‘umotu‘a ‘e lava ke hoko ko e fakalototo‘a