Skip to content

Skip to table of contents

Olohueli vi Sukila Oku Kuata Ekalo Liwa Kespiritu

Olohueli vi Sukila Oku Kuata Ekalo Liwa Kespiritu

Ceci Ci Kuatisa Apata Oku Kala Lesanju

Olohueli vi Sukila Oku Kuata Ekalo Liwa Kespiritu

Frederick * wa popia hati: “Eci tua likuela ndopo, nda enda oku kisika ukãi wange oku lilongisa kumuamue Embimbiliya. Nda yonguile okuti, eci tu lilongisa, o tiamisila utima waye kelilongiso. Pole, Leanne ka kapeleko elilongiso liaco. Eci ndi linga apulilo, eye o tambulula lika hati, oco ale ka tambulula. Eye ka ecaile atambululo a sesamẽla oku eciwa vokuenda kuelilongiso Liembimbiliya.”

Leanne wa popia hati: “Eci nda likuela la Frederick, nda kuata lika ci soka 18 kanyamo. Tua enda oku lilongisa kumuamue Embimbiliya, pole kelilongiso Frederick wa enda oku situlula akulueya ange kuenda ovina ndi sukila oku mioñolola oco ndi tẽlise ocikele cange cukãi. Eci ca enda oku ndi sumuisa calua!”

NYE ove o sima okuti oco ca kala ocitangi ca Frederick la Leanne? Ovo va kuatele ovisimĩlo viwa. Kavali kavo va solele Suku. Kuenda va kũlĩhĩle esilivilo lioku lilongisa kumosi Embimbiliya. Pole, ocina ci va kuatisa oku likuata omunga ca kala oku molẽha okuti ci kasi oku nyõla ukamba wavo. Ovo va enda oku lilongisa kumosi Embimbiliya, pole kavali kavo ka va kuatele ekalo liwa kespiritu.

Ekalo liwa kespiritu li lomboloka nye? Momo lie olohueli vi sukilila oku likolisilako oku kuata ekalo liaco? Ovitangi vipi va pondola oku liyaka lavio, kuenda va vi yula ndati?

Ekalo Liwa Kespiritu li Lomboloka Nye?

Ondaka “ekalo liwa kespiritu” ndomo ya tukuiwa Vembimbiliya, yi tiamisiwila kocituwa ale kocimãho cimue. (Yuda 18, 19) Paulu umue pokati kasonehi Vembimbiliya, wa lombolola oku litepa ku kasi pokati komunu ukuespiritu kuenda ukuetimba. Eye wa lombolola okuti, vana va tiamisila utima kovina vietimba, va li sokolola lika ovo muẽle okuti vakuavo ci sule. Ovo va linga lika eci ca va sungulukila okuti ka va pokola kolonumbi via Suku.—1 Va Korindo 2:14; Va Galatia 5:19, 20.

Pole vana va tiamisila utima kovina viespiritu va velisapo olonumbi via Suku. Ovo va tenda Yehova ndekamba liavo kuenda va likolisilako oku setukula ovituwa viaye. (Va Efeso 5:1) Ovo vakuacisola, vakuahenda, haivo va sunguluka poku linalisa la vakuavo. (Etundilo 34:6) Handi vali, va likolisilako oku pokola ku Suku ndaño ka ca lelukile oku ci linga. (Osamo 15:1, 4) Darren, ulume umue ko Kanada okuti tunde eci a kuela papita ale 35 kanyamo wa popia hati: “Ndi sima okuti omunu ukuespiritu, olonjanja viosi o sokolola ndomo olondaka kuenda ovilinga viaye vi pamisa ale vi pondola oku tiamisiwila kukamba waye la Suku.” Ukãi waye Jane wamisako hati: “Ndi sima siti, ukãi ukuespiritu o lomboloka una okuti eteke leteke o likolisilako oku lekisa ovituwa viepako liespiritu lia Suku.”—Va Galatia 5:22, 23.

Ocili okuti omunu ka sukila lika oku kuela oco a kale ukuespiritu. Embimbiliya li lekisa okuti omunu lomunu o kuete ocikele coku lilongisa eci catiamẽla ku Suku kuenda oku setukula ovituwa viaye.—Ovilinga 17:26, 27.

Momo Lie Olohueli vi Sukilila Oku Kala Vakuespiritu?

Momo lie olohueli vi sukilila oku likolisilako oku kala vakuespiritu? Kũlihĩsa ocindekaise eci: Alume vamue vavali va likongela ocumbo cimue kuenje va yongola oku kũlamo oloneleho. Umue o yongola okuti ombuto yaco yi wayiwa vokuenda kuotembo yimue yunyamo, pole, ukuavo o yongola okuti yi wayiwa noke. Umue o yongola okuti ku kapiwa ombolela yimue, pole ukuavo ka yongola kuenda o popia hati, oloneleho ka vi sukila ombolela. Umue o yongola okuti vocumbo caco va kũlamo oloneke viosi. Pole, ukuavo ka tava kocimĩlo caco, o yongola lika oku kũlãhãisamo. Pokati kolonamãlala viaco, oloneleho citava okuti vi kula, pole ka vi posoka ndeci nda via kala nda pokati kavo pa kalele oku litava tava loku talavayela kumosi oco va tẽlise ocimãho cavo.

Ulume lukãi waye, va kasi ndalume vakuacumbo colonelẽho va tukuiwa ndeti. Ndaño okuti umue pokati kavo eye lika o kuete ekalo liwa kespiritu, ci pamisa ukamba wavo. (1 Petulu 3:1, 2) Omo liaco, ci kuatisa vali calua nda kavali kavo va pokola kolonumbi via Suku kuenda va likolisilako oku likuatisa pokati osimbu vamamako oku vumba Suku! Soma Salomone wa soneha hati: “Vavali kumuamue va velapo.” Momo lie? “Momo va mola onima yupange wavo. [Kuenje] nda va kupuka ukuavo o pindula ukuavo.”—Ukundi 4:9, 10.

Ove citava okuti o yongola oku kala ukuespiritu kumosi la hueli yove. Pole ndeci ca pita lalume vavali vakuakutata oloneleho, oku kuata lika onjongole yaco ka ci nena onima yiwa. Kũlĩhĩsa ovitangi o pondola oku liyaka lavio, kuenda ndomo o vi yula.

OCITANGI 1: Ka tu kuete otembo. Sue ukãi umue okuti ndopo a kuela, wa popia hati: “Ulume wange o ndi upilila kupange kowola 7 koñolosi. Eci tu pitila konjo, tu sanga upange walua. Ca siata oku kala ocitangi cinene. Momo utima u yongola okuti tu pesela otembo loku lilongisa kumuamue catiamẽla ku Suku, pole etimba li yongola oku puyuka.”

Onjila yimue yoku ci potolola: Lekisa esunguluko kuenda ocituwa coku li kuatisa pokati. Sue, wa popia hati: “Ame kuenda ulume wange tua nõlapo oku enda enda oku pasuka selo kuenda oku tanga loku konomuisa kumuamue ocinimbu cimue Cembimbiliya osimbu ka tua endele kupange. Eye wa siata oku ndi kuatisa kovopange amue oco ndi kuate otembo yoku kala laye.” Onima yipi yeyilila kalikolisilo avo? Ed, ulume wa Sue wa popia hati: “Nda limbuka okuti eci ame la Sue tu konomuisila kumosi ovina viespiritu, tu tẽla oku potolola ciwa ovitangi tu liyaka lavio kuenda oku pandikisa lasakalalo.”

Ove ku sukila lika oku sanda otembo yoku sapela la hueli yove, pole o sukilavo oku likutilila kumuamue laye eteke leteke. Ocituwa eci ci kuatisa ndati? Ryan una okuti tunde eci a kuela papita ale 16 kanyamo, wa popia hati: “Kanyamo a pita, ame lukãi wange tua enda oku li tatamisa calua. Noke tua nõlapo oku likutilila kumosi eteke leteke osimbu ka tua pekelele, loku sapuilako Suku ovitangi vietu. Nda limbuka okuti oku likutilila kumuamue kua tu kuatisa oku tetulula ciwa ovitangi vietu kuenda oku kuata esanju volohuela.”

SETEKA NDOCO: Eteke leteke koñolosi sokiyi otembo yoku sapela ovina viwa wa piti lavio vokuenda kueteke, loku eca olopandu ku Suku. Sapelivo catiamẽla kovitangi vu kasi oku liyaka lavio vina vi sukila ekuatiso lia Suku. Elungulo: Epuluvi liaco ka li ka kale lioku situlula akulueya ohueli yove. Pole, eci vu likutilila tukula lika ovitangi vina vu sukila oku likolisilako oku vi potolola kumuamue. Keteke likuavo, sandiliyi onjila yoku linga ovina wa pingi vohutililo.

OCITANGI 2: Oku loñoloha kuetu kua litepa. Tony wa popia hati: “Si kuete ocituwa coku tumala loku tanga elivulu limue.” Ukãi waye Natalia wa popia hati: “Ndi sole calua oku tanga kuenda oku sapela catiamẽla kovina nda tanga. Olonjanja vimue nda siata oku limbuka okuti eci ndi vangula ovina viatiamẽla Kembimbiliya, Tony o kuata ohele yoku kala lame.”

Onjila yimue yoku ci potolola: Lekisa epandi, yuvula oku lipanda loku pisa ohueli yove. Kuatisa ohueli yove kuenda u kolisa. Tony, wa popia hati: “Esanju liukãi wange koku vangula catiamẽla kovinimbu Viembimbiliya, olonjanja vimue lia enda oku kala ndocilemo kokuange. Kosimbu nda enda oku kuata ohele yoku vangula laye ovina viespiritu. Pole, Natalia wa ñuatisa calua. Cilo tua siata oku sapela kumuamue catiamẽla kovina viespiritu, kuenda nda limbuka okuti sia sukilile oku kuata ohele laye. Oku sapela laye ovina viespiritu ca siata oku ndi sanjuisa. Eci ca siata oku tu kuatisa oku tula utima loku kuata ombembua pokati ketu.”

Olohueli vialua via siata oku limbuka okuti omo lioku sanda otembo yoku tanga kuenda oku lilongisa Embimbiliya kumuamue osemana losemana, ukamba wavo wa pamisiwa. Elungulo: Elungulo liosi vu lilongisa, li tiamisila kokuove, ku ka li tiamisile kohueli yove. (Va Galatia 6:4) Vokuenda kuelilongiso ko ka sapeli catiamẽla kovitangi viene, pole, ovitangi viaco vi sapeli noke. Momo lie?

Kũlĩhĩsa ndoco: Nda o kasi oku lia kumosi lepata liove, anga hẽ vepuluvi liaco o popia eci catiamẽla kepute limue li lẽha lãvi? Sio, ku ci lingi. Momo ci tepulula onjongole yoku lia. Yesu wa sokisa oku lilongisa loku linga ocipango ca suku ndokulia. (Mateo 4:4; Yoano 4:34) Nda olonjanja viosi eci o tuvula Embimbiliya o situlula lika ovituwa vĩvi via hueli yove, eye o sumua kuenda ka kuata vali ombili yovina viespiritu. Ocili okuti vu sukila oku sapela catiamẽla kovitangi viene. Pole, sokiyi otembo yikuavo yoku sapela ovina viaco.—Olosapo 10:19; 15:23.

SETEKA NDOCO: Soneha ovituwa vivali ale vitatu o sole kohueli yove. Onjanja yikuavo eci vu sapela ovina viespiritu viatiamẽla kovituwa viaco, sapuila ohueli yove ndomo ove wa siata oku sola ovituwa viaco kokuaye.

O Pondola Oku Lombola Eci wa Kũla

Nda pokati kene wa kũli, ale wa kuati ekalo liwa kespiritu, vu pondola oku lombola ombembua kuenda esumũlũho volohuela. Ondaka ya Suku yi popia hati: “Eci omunu a kũla haico a lombola.”—Va Galatia 6:7.

Frederick la Leanne va tukuiwa kefetikilo liocipama cilo, va limbuka ocili colondaka evi Viembimbiliya. Cilo tunde eci va likuela, papita ale 45 kanyamo, kuenda va limbuka okuti epandi li kuete esilivilo. Frederick wa popia hati: “Nda enda oku kapa eko kukãi wange momo ka tua kuatele ocituwa coku sapela. Vokuenda kuotembo nda limbuka okuti nda sukilile oku likolisilako calua.” Leanne wa popia hati: “Ocisola tua kuatela Yehova Suku, oco ca tu kuatisa oku pandikisa lovitangi viaco. Vokuenda kuanyamo tua siata oku lilongisa kuenda oku likutilila kumuamue. Eci ndi mola ndomo Frederick a likolisilako oku lekisa ovituwa Viakristão, ocisola cange kokuaye ci livokiya.”

[Etosi Pombuelo Yemẽla]

^ Ovinimbu 3 Olonduko vimue via pongoluiwa.

[Elomboluilo lielitalatu kemẽla 31]

LIPULA NDOCO . . .

Eteke lipi tua lisula oku likutilila kumuamue la hueli yange?

Nye ndi sukila oku linga oco ndi vetiye ohueli yange oku lianja lame poku sapela catiamẽla kovina viespiritu?