Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E nafea te papa e hoa noa ˈi e ta ˈna tamaiti?

E nafea te papa e hoa noa ˈi e ta ˈna tamaiti?

E nafea te papa e hoa noa ˈi e ta ˈna tamaiti?

“PAPA, mea ite mai oe!” Eita e ore e tera ta ta oe tamaroa iti i parau ia oe, to ˈna papa. Ua haapeu rii paha oe ia ˈna. E oaoa roa râ oe ia faaohipa oia i ta oe mau aˈoraa paari, a maitai atu ai. *Maseli 23:15, 24.

A taurearea mai ai ta oe tamaiti, te faahiahia noa ra anei oia ia oe aore ra ua iti mai to ˈna faatura ia oe? E nafea orua e piri noa ˈi a paari mai ai oia? E hiˈopoa anaˈe i te tahi mau fifi ta te mau papa e faaruru.

E toru fifi

1. ERERAA I TE TAIME: I te fenua e rave rahi, na te papa e rave i te ohipa no te faatamaa i te utuafare. E pinepine, tei te ohipa oia i te mahana taatoa. I te tahi mau fenua, mea poto roa te taime ia haapao te papa i ta ˈna mau tamarii. Ia au i te hoê uiuiraa i Farani, ua iti mai i te 12 minuti i te mahana hoê.

A FERURI NA: Ehia rahiraa hora ta oe e faataa ra no ta oe tamaiti? A tamata na i te tapao i te reira i te mahana taitahi o teie aore ra na toopiti hebedoma i mua. E maere paha oe.

2. ERERAA I TE HIˈORAA MAITAI: E ere te tahi mau tane i te mea piri roa i to ratou papa, mai ia Jean-Marie e faaea ra i Farani. Eaha te faahopearaa? Te parau ra oia e e fifi manaˈo-ore-roa-hia tei tupu mai. E ere i te mea ohie no ˈna ia paraparau e ta ˈna mau tamaroa no nia i te mau mea faufaa o te oraraa. Area te tahi atu mau tane, mea matau maitai ïa i to ratou papa, aita râ to ratou e taairaa piri. Te faatia ra Philippe, e 43 matahiti, e eita to ˈna papa e faaite hanoa i to ˈna here ia ˈna. No reira oia e tutava ˈi i te faaite atu â i to ˈna here i ta ˈna tamaiti.

A FERURI NA: Ta to oe papa i rave i nia ia oe, te na reira atoa ra anei oe i nia i ta oe tamaiti? Te rave atoa ra anei oe i te mau peu maitatai a to oe papa aore ra ta ˈna mau peu ino? Eaha te tumu?

3. ERERAA I TE ARATAIRAA E AU: Te haafaufaa ore ra te tahi mau taˈere i te hopoia a te papa e aratai i ta ˈna mau tamarii. Te parau ra Luca tei paari i te hoê fenua i Europa Tooa o te râ e na te mama e haapao i te tamarii. Te manaˈo ïa o te taata i reira. I roto i te tahi atu mau taˈere, e titauhia ia aˈo etaeta te papa i ta ˈna mau tamarii. No reira oia e ore ai e hauti e o ratou no to ˈna taiâ ia ore ratou e faatura faahou i to ratou papa. Te peu ïa i te hoê fenua no Afirika, i reira George i paari ai. No reira oia i fifi noa ˈi ia faahoa i ta ˈna tamaiti.

A FERURI NA: I ǒ oe, eaha te hopoia a te papa? Te haapiihia ra anei ratou e na te vahine e haapao i te tamarii? Te faaitoitohia ra anei te papa ia faaite i to ˈna here i ta ˈna mau tamaroa? E huru ê anei te taata ia na reira oia?

Te faaruru nei paha oe, te papa, i teie mau fifi aore ra te tahi atu. E nafea ïa? Teie te tahi mau manaˈo tauturu.

I te tamarii-rii-raa iho â

E au ra e e fanauhia mai te tamaroa ma te hinaaro e riro mai to ˈna papa. A atuatu ïa i taua hinaaro ra i te tamarii-rii-raa iho â. E nafea? E eaha te taime e vata ˈi oe no ta oe tamaiti?

Ia nehenehe, a faarave i ta oe tamaiti i te ohipa no te tauturu ia oe. Mai te peu e te paraˈu ra oe i te pehu, a horoa ˈtu i te purumu niau, aore ra te ǒ ra oe i te apoo, a horoa ˈtu i te ope nainai. E oaoa oia i te rave i te ohipa e to ˈna papa to ˈna ïa aito! Eita paha te ohipa e oti oioi, tera râ e piri atu â orua. E haapii atoa oe ia ˈna ia rave i te ohipa. I faaitoito na te Bibilia i te papa ia faaô mai i ta ˈna mau tamarii i roto i ta ˈna mau ohipa o te mau mahana atoa e ia haafaufaa i taua taime ra no te paraparau e no te haapii ia ratou. (Deuteronomi 6:6-9) E aˈoraa maitai atoa ïa no teie tau.

A faataa atoa i te taime no te hauti e ta oe tamaroa. E faaanaanataeraa ïa na orua. E ia au i te tahi maimiraa, ia hauti te papa e ta ˈna mau tamarii rii, te haapii ra ïa oia ia ratou ia ore e taiâ hanoa.

E faufaaraa ê atu â ia hauti te hoê papa e ta ˈna tamaiti. Ia au i te hoê taata maimi, ia hauti te hoê tamaroa e matara noa ˈi ta ˈna parau. E nehenehe ïa te papa e faaite atu i to ˈna here ma te tahi mau raveraa e ma te parau roa ˈtu. E haapii ïa ta ˈna tamaiti i te na reira atoa. Ta André ïa, te hoê papa e faaea ra i Heremani, i rave. Te faatia ra oia: “I te nainairaa ta ˈu tamaiti, e pinepine mâua i te hauti. E tauahi au ia ˈna, e ua haapii oia i te faaite mai i to ˈna here.”

Hou a taoto atoa ˈi, e nehenehe te papa e taio i te tahi aamu i ta ˈna tamaiti e e faaroo ia ˈna ia faatia mai i to ˈna oaoa e haapeapearaa i taua mahana ra. E piri atu â ïa raua, a matau atu ai ta ˈna tamaiti i te paraparau i to ˈna papa ia paari mai oia.

A faatano i nia i ta oe tamaiti

Eita paha te tahi mau taurearea e tâuˈa i te mau tutavaraa a to ratou papa e paraparau ia ratou. Ia ore ta oe tamaiti e pahono i ta oe mau uiraa, eiaha e manaˈo e e mamû noa o ˈna. E faaite paha ïa oia i to ˈna manaˈo ia faatano oe i ta oe huru paraparau.

Na mua ˈˈe, mea fifi no Jacques e ora ra i Farani ia paraparau i ta ˈna tamaiti o Jérôme. Aita oia i faahepo ia ˈna, ua faatano râ i ta ˈna huru raveraa ma te tue i te popo e o Jérôme. Te faatia ra Jacques: “Ia oti ta mâua hautiraa, e parahirahi mâua i nia i te aihere no te faafaaea rii. I reira ta ˈu tamaiti e haamahora ˈi i to ˈna aau.” No te mea paha o raua anaˈe i taua taime ra i piri roa ˈi raua. Te manaˈo ïa o te papa.

Eita paha ta oe tamaiti e au i te tuaro. E nafea ïa? Te haamanaˈo ra André i te mau taime a mataitai ai raua ta ˈna tamaiti i te mau fetia. E parahi raua i rapaeau i te rui ma te puohu maitai ia raua no te toetoe e ta raua auˈa ti, a mataitai atu ai i te raˈi. E paraparau raua no nia i te Atua tei poiete i te mau fetia, no nia ia raua e te mau mea atoa.—Isaia 40:25, 26.

Eita paha oe e au i te tahi mau ohipa mea au na ta oe tamaiti. E titauhia ïa ia anaanatae atu oe. (Philipi 2:4) Te faatia ra Ian e ora ra i Afirika Apatoa e mea au na ˈna te tuaro. Ta ˈna râ tamaiti o Vaughan, te manureva ïa e te matini roro uira. Ua tutava te papa i te anaanatae i tera mau mea, ma te afai ia Vaughan e mataitai i te manureva e tere ra e ma te faahoro i te manureva i roto i te roro uira. Te na ô ra oia: “No te mea hoê â ta mâua hautiraa i paraparau noa mai ai Vaughan, to ˈu ïa manaˈo.”

A haapopou i ta oe tamaiti

“Papa, a hiˈo na!” Mea au roa na te tamaroa ia hiˈo to ˈna papa i te ohipa apî ta ˈna e rave ra. I teie nei ua taurearea oia, aita paha oia e tâuˈa faahou ra i to ˈna papa. Mea faufaa râ ia imi oia i ta ˈna aratairaa no te riro ei taata feruriraa paari.

A tapao na i te huru o te Atua ra o Iehova i nia i te hoê o ta ˈna mau tamaiti. I te omuaraa o ta Iesu taviniraa i te fenua, ua faaite roa te Atua i to ˈna here ia ˈna, ma te parau: “Tau Tamaiti here teie, ua mauruuru roa vau ia ˈna.” (Mataio 3:17; 5:48) E hopoia iho â na oe ia aˈo e ia haapii i ta oe tamaiti. (Ephesia 6:4) Teie râ, te haapopou atoa ra anei oe ia ˈna no ta ˈna mau parau e ohipa maitatai?

Mea fifi no te tahi mau tane ia faaite i to ratou mauruuru e here. Ua paari paha ratou i roto i te mau utuafare e faahapahapa te metua, eita râ e haapopou. Mai tera atoa anei no oe? A tutava noa ïa i te haapopou i ta oe tamaiti no ta ˈna e nehenehe e rave. Ia rave Luca, tei faahitihia na, i te mau ohipa fare, o raua noa ïa Manuel ta ˈna tamaiti 15 matahiti. I te tahi taime, e faaue te papa ia ˈna ia haamata i te tahi ohipa e ia hinaaro oia, e tauturu atu oia. E pinepine, e oti iho â te ohipa e e haapopou te papa ia ˈna. E oaoa ïa Manuel. Noa ˈtu e aita i oti mai ta ˈna i manaˈo, e haafaufaa noa iho â te papa i ta ˈna mau tutavaraa.

E nehenehe atoa oe e tauturu i ta oe tamaiti ia haamau i te mau fa no a muri aˈe. Eita râ paha e naea oioi ia ˈna aore ra mea taa ê roa ta ˈna mau fa maitatai hoi i ta oe i hinaaro no ˈna. E nafea ïa? A faatano i ta oe mau tiairaa. Te na ô ra Jacques, tei faahitihia na: “E tauturu iho â vau i ta ˈu tamaiti ia haamau i te mau fa e raea ia ˈna. E ara atoa râ vau e na ˈna tera mau fa, e ere na ˈu. E haamanaˈo ïa vau e mea faufaa ia tapi oia i ta ˈna mau fa ia au i te maraa ia ˈna.” Ia faaroo oe i ta oe tamaiti ia faaite i to ˈna manaˈo, ia haapopou oe ia ˈna no to ˈna aravihi e ia faaitoito oe ia ˈna ia faaruru i te fifi, e tauturu ïa oe ia ˈna ia raea ta ˈna mau fa.

E tupu iho â te umeumeraa e te fifi i rotopu ia orua. A muri aˈe râ, e hinaaro ta oe tamaiti ia hoa noa orua. O vai hoi o te ore e hinaaro e faahoa i te hoê taata o te tauturu ra ia ˈna ia maitai?

[Nota i raro i te api]

^ Te faataa ra teie tumu parau i te taairaa papa e tamaiti. E tano atoa râ te aratairaa i roto no te taairaa papa e tamahine.