Skip to content

Skip to table of contents

Ndamupi Olonjali Vialume vi Kuata Ukamba Lomãla Vavo Valume?

Ndamupi Olonjali Vialume vi Kuata Ukamba Lomãla Vavo Valume?

Ndamupi Olonjali Vialume vi Kuata Ukamba Lomãla Vavo Valume?

“ATATE, wa kũlĩha ndati ovina vialua?” Anga hẽ eteke limue omõlove ulume wa ku lingile ale epulilo ndeli? Ocili okuti, ove wa siata oku kuata esanju omo lioku kala onjali. Pole, nda omõlove o kasi oku kula lolondunge loku kapako alungulo ove, esanju liove lia livokiya. *Olosapo 23:15, 24.

Vokuenda kuanyamo, anga hẽ omõlove ulume wa siata oku sanjukila ukamba wove laye, ndeci wa kali kosimbu? Ale ukamba waco u kasi oku tepuluka? Ndamupi o pondola oku pamisa ukamba wove lomõlove ulume osimbu a tunda vumalẽhe oku enda kovokulu? Catete tu kũlĩhĩsi ovitangi vimue olonjali vialume via siata oku liyaka lavio.

Ovitangi Vitatu Via Siata

1. EKAMBO LIOTEMBO: Kolofeka vialua, olonjali vialume vi sakalala calua loku talavaya oco vi tekule epata liavo. Olonjanja vimue, upange wavo u va kisika oku talavaya kupãla lepata vokuenda kuolowola vialua veteke. Kolofeka vimue olonjali vialume ka vi kuete otembo yalua yoku kala lomãla vavo. Ekonomuiso limue lia lingiwa kofeka yo França, lia lekisa okuti olonjali vialume via siata lika oku pesela 12 kakukutu veteke voku kala lomãla vavo.

ONDAKA YOKU SOKOLOLA: Olowola viñami wa siata oku kala lomõlove ulume? Kolosemana vi kuãimo, momo lie ku sonehela etendelo liolowola wa pesela oku kala lomõlove eteke leteke? Nda wa ci linga, o ka komõha otembo yaco wa pesela.

2. EKAMBO LIOKU ECA ONGANGU YIWA: Alume vamue eci va kala omãla, ka va lingaile ovina vialua lolonjali viavo vialume. Jean-Marie, ulume umue kofeka yo França, wa popia hati: “Sia kuatele ocituwa coku sapela la isiange.” Ocituwa eci ca nena ekalo lipi ku Jean-Marie? Eye wa popia hati: “Ocituwa caco ca ndi nenela ovitangi vimue sia lavokaile. Ndeya oku kuatavo ocitangi coku sapela ciwa lomãla vange valume.” Olonjanja vimue, alume va kũlĩha ciwa olonjali viavo vialume, pole, pokati kavo ka pali ukamba. Filipe ulume umue o kuete 43 kanyamo, wa popia hati: “Ca tĩlile calua ku isiange oku lekisa ocikembe caye kokuange. Omo liaco, nda sukilile oku likolisilako calua oku lekisa ocikembe komõlange ulume.”

ONDAKA YOKU SOKOLOLA: Ove hẽ o sima okuti ocituwa onjali yove yulume a lekisa kokuove eci wa kala umalẽhe, oco o kasivo oku lekisa komõlove? Wa limbuka hẽ okuti o kasi oku kuama ovituwa viwa ale vĩvĩ via isiove? Ndamupi?

3. EKAMBO LIALUNGULO A SUNGULUKA: Kolofeka vimue ka va kapeleko ocikele conjali yulume coku tata omãla. Luka ulume umue wa kulila kofeka yimue yi kasi Kombuelo yo Europa wa popia hati: “Kofeka nda kulila omanu va sima okuti oku tata omãla ocikele conjali yukãi.” Kovitumãlo vikuavo, olonjali vialume vi vetiyiwa oku kala lika vakuakulonga omãla. Ulume umue o tukuiwa hati, George, wa kulila kofeka yimue yo Afrika wa popia hati: “Pocitumãlo nda citiwila, olonjali vialume ka citava okuti vi papala lomãla vavo, momo va kuete ohele yokuti oku ci linga ci tepulula esumbilo va va kuetele. Omo liaco ndi kuete ocitangi coku kuata ukamba lomõlange ulume.”

ONDAKA YOKU SOKOLOLA: Pocitumãlo cove cipi ocikele colonjali vialume? Anga hẽ va longisiwa okuti oku tata omãla ocikele cakãi? Alume va siata hẽ oku vetiyiwa oku lekisa ocisola kuenda ocikembe komãla vavo valume ale va popia hati, ulume ka citava okuti o lekisa ovituwa viaco?

Nda ove unjali kuenda o kasi oku liyaka lovitangi evi, nye ci ku kuatisa oku vi yula? Kũlĩhĩsa olonumbi vi kuãimo.

Fetikila Vutila Waye

Omãla va citiwa lonjongole yoku setukula ovituwa violonjali viavo. Omo liaco, osimbu omõlove a kasi vutila, pamisa onjongole yaco. O ci linga ndati? Vepuluvi lipi o sukila oku sanda otembo yoku kala laye?

Olonjanja viosi nda ci tava, kongela omõlove kovopange eteke leteke. Nda o kasi oku linga upange umue konjo, pinga oco a ku kuatise. U wĩha olueyo ale o pa. Eye o ka sola calua oku talavaya la isiaye una a sumbila haeye a yongola oku setukula! Citava okuti pamue cambata otembo yalua oku malusula upange waco. Pole, ci ka pamisa ukamba wene kuenda o ka longisa omõlove oku kuata uloño woku talavaya. Tunde kosimbu, Embimbiliya lia siata oku vetiya olonjali vialume oku kongela omãla vavo kovopange eteke leteke, kuenda oku sapela lavo loku va longisa vapuluvi aco. (Esinumuĩlo 6:6-9) Onumbi eyi, yi kuetevo esilivilo koloneke vilo.

Ku ka linge lika upange kumue lomõlove, pole sandiliyavo otembo yoku linga laye olomapalo. Olomapalo ka vi eci lika epuluvi liwa lioku kala kumuamue. Akonomuiso a siata oku lekisa okuti, nda omãla va papala lolonjali viavo, ci va kuatisa oku loñoloha kuenda oku kuata utõi.

Olonjali oku papala lomõla ci kuete esilivilo lialua. Michel Fize, onoño yimue wa popia hati: “Poku papala oco omõla a sapela ciwa la isiaye.” Vokuenda kuolomapalo, onjali yi pondola oku lekisa ocikembe a kuetele omõlaye ulume, ci kale kolondaka ale kovilinga. Poku ci linga o longisa omõlaye ndomo a pondola oku lekisavo ocikembe. André, isia umue o kasi kofeka yo Alemanya, wa popia hati: “Eci omõlange ulume a kala utito, olonjanja vimue tua enda oku papala kumosi. Nda enda oku u kuata kapepe, kuenda eye wa lilongisavo oku lekisa ocisola kokuange.”

Epuluvi likuavo onjali yulume a kuete lioku pamisa ukamba waye lomõlaye, kowola yoku pekela. Osimbu ka pekelele, u tangela ulandu umue loku yevelela ovina a lipita lavio vokuenda kueteke kuenda evi vi u sakalaisa. Nda wa ci linga, ci ka leluka kokuaye oku amamako locituwa coku sapela love osimbu a kula.

Amamako Oku Kapako Olonjongole Viaye

Amalẽhe vamue eci olonjali viavo vi seteka oku sapela lavo, va molẽha ndu okuti ka va yongola oku sapela lavo. Nda omõlove ulume o molẽha ndu okuti ka kuete onjongole yoku tambulula apulilo ove, ku ka sime okuti ka yongola oku sapela love ovina vikuavo. Nda wa pongolola ocituwa cove coku sapela laye, citava okuti o situlula eci ci kasi vutima waye.

Jacques isia umue o kasi ko França, olonjanja vimue ka tẽla oku sapela la Jérôme omõlaye ulume. Eye ka kisika omõla oku vangula, pole o sokiya omapalo yoku imba kumuamue ombunje. Jacques wa popia hati: “Noke yolomapalo vietu, tu tumãla powangu oku puyukapo. Vepuluvi liaco, omõlange wa siata oku situlula eci ci kasi vutima waye. Ndi sima okuti omo lioku kala kumuamue vepuluvi liaco, kuenda eye oku kolela okuti ñasi ponele yaye, ca pamisa ukamba wetu.”

Nye o sukila oku linga nda omõlove ka sole olomapalo viaco? André ivaluka apuluvi a enda oku kala kumuamue lomõlaye ulume oku tala olombungululu. Eye wa popia hati: “Luteke tua enda oku wala ovikutu omo liombambi kuenje tu tumãla kosamua, lokopo yocha peka, oku tala olombungululu. Tu sapela eci catiamẽla ku Una wa lulika olombungululu viaco. Tu sapelavo catiamẽla kovitangi vietu, kuenda ovina vikuavo.”—Isaya 40:25, 26.

Nye o sukila oku linga nda ove ku sole ovina vi sole omõlove? Nda oco, yuvula oku pitisa kovaso olonjongole viove muẽle. (Va Filipoi 2:4) Ian, ulume umue o kasi kofeka yo Afrika do Sul, wa popia hati: “Ame nda solele calua olomapalo, pole omõlange Vaughan, ka vi solale. Eye wa solele olombalãu kuenda o komputador. Omo liaco, nda likolisilako oku solavo ovina viaco, loku wambata kovitumãlo kuli olombalãu kuenda oku papala loviluvialuvia violombalãu vo komputador. Omo lioku lingila kumuamue ovina viaco, ca kuatisa Vaughan oku lianja koku sapela lame.”

Pamisila Ekolelo Liaye Kokuove

“A Tate tala!” Eteke limue wa yevele ale olondaka evi komõlove, noke yoku panga ocina cimue co sanjuisa? Citava okuti cilo wa kula. Anga hẽ lopo wa siata oku lavoka kokuove olondaka violopandu? Pamue sio. Pole, oco a kule lolondunge viwa, o sukila oku yeva olopandu viove.

Kũlĩhĩsa ndomo Yehova Suku a eca ongangu yiwa poku linalisa la umue pokati komãla vaye. Eci Yesu a kala oku lavoka oku fetika omuenyo umue u likasi palo posi, Suku wa situlula ocisola caye kokuaye poku popia hati: “U, Eye Omõlange wa soliwa, ndo sanjukila.” (Mateo 3:17; 5:48) Ocili okuti, ove o kuetevo ocikele coku pindisa kuenda oku longisa omõlove. (Va Efeso 6:4) Ove hẽ, wa siata oku sandiliya apuluvi oku eca olopandu kovina viwa omõlove a popia levi a linga?

Alume vamue ka va tẽla oku lekisa olopandu kuenda ocisola komãla vavo. Ovo citava okuti va kulila vapata ana okuti olonjali viavo via tiamisilile lika utima kakulueya okuti kovina viwa omunu a linga ci sule. Nda oco ci kasi oku pita love, o sukila oku likolisilako oku pamisa ekolelo omõlove a ku kuetele. O pondola oku ci linga ndati? Luka, una wa tukuiwa kefetikilo, wa siata oku talavaya lomõlaye Manuel o kuete 15 kanyamo kovopange o konjo. Luka wa popia hati: “Olonjanja vimue ndi sapuila Manuel oco a fetike upange waco kuenda ndu u kuatisa lika nda wa ndi pinga. Olonjanja vimue o linga upange waco lika liaye. Eci a linga ciwa upange waco o sanjuka calua kuenda o kuata utõi woku likolela. Noke ndi eca olopandu kokuaye. Ndaño okuti upange waco ka wa tundile ciwa ndeci a yonguile, ndu u sapuila okuti nda sola calua elikolisilo liove.”

Ove o pondolavo oku sanjukila ekolelo omõlove a ku kuetele poku u kuatisa oku tẽlisa ovimãho viaye komuenyo. Nye o sukila oku linga nda omõlove ka tẽlisa lonjanga ovimãho viaye ndeci o yongola? Ale nda ovimãho viaco ku vi sole kuenda via litepa lonjongole yove? Konepa eyi, o sukila oku pongolola ovisimĩlo viove. Jacques, una wa tukuiwa kefetikilo, wa popia hati: “Nda seteka oku kuatisa omõlange oku tumbika ovimãho viaye. Pole, nda likolisilako oku ivaluka okuti ovimãho viaco, viaye, haviangeko. Noke nda sokolola okuti eye o sukila oku kuata elianjo poku vi tẽlisa.” Nda ove wa kapako ovisimĩlo viomõlove, loku u pandiya, kuenda oku u vetiya oco a yule akulueya aye, o ko kuatisa oku tẽlisa ovimãho viaye.

Ocili okuti, poku seteka oku kuata ukamba lomõlove, o ka liyaka lovitangi. Pole, alikolisilo ove a ko vetiya oku kuata ukamba love. Helie pokati ketu ka sole oku kuata ukamba lomunu una o pondola oku u kuatisa?

[Etosi Pombuelo Yemẽla]

^ Ovinimbu 2 Ndaño okuti ocipama cilo ci lombolola ukamba olonjali vialume vi sukila oku kuata lomãla vavo valume, pole, olonumbi viaco vi tiamisiwilavo kukamba wavo lomãla vavo vakãi.