Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Anafea na Faaumatia ai Ierusalema Anamua?—Vaega Lua

O Anafea na Faaumatia ai Ierusalema Anamua?—Vaega Lua

O Anafea na Faaumatia ai Ierusalema Anamua?—Vaega Lua

O mea Moni o loo Faaalia mai i Papamaa ʻele

O le mataupu lona lua lenei o se faasologa o mataupu e lua o loo i lomiga o Le Olomatamata, lea o loo talanoaina ai fesili faaleaʻoaʻoga, e uiga i le tausaga tonu na faaumatia ai Ierusalema anamua. O lenei faasologa o mataupu e lua, o loo faaalia ai ni tali na faia i ai saʻiliʻiliga māeʻaeʻa, ma e faavae mai i le Tusi Paia, e tali ai fesili ua lē mautonu ai nisi o le ʻaufaitau.

O manatu nei na faamautinoa mai i le vaega muamua:

▪ E manatu tusitala o talafaasolopito e ese mai i le Tusi Paia e faapea, na faaumatia Ierusalema i le 587 T.L.M. *

▪ Ua faaalia mai i faasologa o taimi i le Tusi Paia e faapea, na faaumatia Ierusalema i le 607 T.L.M.

▪ Na faavae faaiʻuga a tusitala o talafaasolopito e ese mai i le Tusi Paia, mai i tusitusiga a tusitala o talafaasolopito anamua ma le lisi o tupu a Ptolemy.

▪ E lē o taimi uma e tutusa ai tusitusiga a tusitala o talafaasolopito anamua, ma faamaumauga o loo i papamaa ʻele. *

UA FAAPEA mai le Tusi Paia na puʻea faapagota tagata Iutaia ma faaaunuua i latou i Papelonia, “ina ia taunuu le afioga a le ALII na fai mai e Ieremia . . . e faaatoatoaina o tausaga e fitugafulu.” O anafea na faasaʻolotoina ai i latou? I “le tausaga muamua [o le nofoaiga] o Kuresa le tupu o Peresia.” (2 Nofoaiga a Tupu 36:21, 22, New International Version) E talitonu tusitala o talafaasolopito o le Tusi Paia ma tusitala e ese mai i le Tusi Paia, na māeʻa le faaaunuua o tagata Iutaia i Papelonia ina ua mavae le faatoʻilaloina o Papelonia e Kuresa, ma faasaʻoloto ai i latou ma toe foʻi i Ierusalema i le 537 T.L.M. Talu ai o loo taʻua manino mai i le Tusi Paia e 70 tausaga na faaaunuua ai, o lona uiga la na amata lenā vaitaimi i le 607 T.L.M.

Peitaʻi, e manatu le toʻatele o tagata atamamai na faaumatia Ierusalema i le 587 T.L.M. O lona uiga la, e na o le 50 tausaga na faaaunuua ai. Aiseā ua latou manatu ai faapea? E faavae mai a latou suʻesuʻega i tusitusiga o loo i papamaa anamua, lea e taʻua ai faamatalaga e uiga iā Nepukanesa II, ma ē na soloaʻi ane e avea ma tupu ina ua mavae o ia.1 O le tele o nei tusitusiga na tusia e ni tane na soifua a o faagasolo le faaumatiaga o Ierusalema, po o le lata foʻi i lenā taimi. Ae pe e saʻo nei suʻesuʻega e faasino atu i le tausaga 587 T.L.M? O le ā moni lava o loo faaalia mai i nei tusitusiga?

Ina ia taliina na fesili, seʻi mātau ni tusitusiga se tolu e masani ona faalagolago i ai tagata atamamai: (1) O faamaumauga o nofoaiga a tupu a Papelonia, (2) papamaa o loo iai faamaumauga e iloa ai le tulaga tamaoaiga, ma (3) papamaa o loo iai faamaumauga e uiga i suʻesuʻega o mea i le vateatea.

O faamaumauga o nofoaiga a tupu a Papelonia.

O ā nei mea? O faamaumauga o nofoaiga a tupu a Papelonia, o se faasologa o papamaa o loo faamaumau ai ni mea iloga na tutupu i le talafaasolopito o Papelonia.2

O ā faamatalaga a tagata atamamai? Na taʻua e R. H. Sack, o se tagata lauiloa i le suʻesuʻeina o tusitusiga i papamaa e faapea, e lē o faamaumauina i le faamaumauga o nofoaiga a tupu mea tāua uma na tutupu. * Na tusi o ia e faapea, e tatau i tusitala o talafaasolopito ona matuā iloilo nei “faamaumauga . . . lea atonu e mafai ona iloa tonu ai le mea na tupu.”

O le ā ua faaalia mai i nei faamaumauga? O loo iai vaega o le talafaasolopito e lē o faamauina i faamaumauga o nofoaiga a tupu a Papelonia.3 (Tagaʻi i le pusa o loo i lalo.) O lea la ua tulaʻi mai ai se fesili, O le ā le tele e faatuatuaina ai iʻuga o suʻesuʻega o loo faavae mai i ni faamaumauga e lē o atoatoa?

Papamaa o loo iai faamaumauga e iloa ai le tulaga tamaoaiga.

O ā nei mea? O le tele o papamaa mai i le vaitaimi o le pulega o le Emepaea Lona Lua a Papelonia e faaletulafono. O loo iai i nei papamaa le aso, masina, ma le tausaga o le nofoaiga a se tupu. O se faataʻitaʻiga, o loo taʻua i se tasi o papamaa se fefaatauaʻiga na faia iā “Nisani i le aso 27, o le tausaga lona 11 o le nofoaiga a Nepukanesa [lea e iloa foʻi iā Nepukanesa II] le tupu o Papelonia.”4

Pe a maliu le tupu pe aveesea lona tulaga ma ua iai se tupu fou, ona avea lea o masina o loo totoe o le nofoaiga a le tupu ua mavae atu, o le uluaʻi tausaga o le nofoaiga a le tupu fou. *5 I nisi faaupuga, o le suiga o se tupu agaʻi i le isi tupu i le tausaga lava e tasi i le kalena faa-Papelonia. E tusa ai ma faamaumauga o loo i papamaa e faatatau i le nofoaiga a se tupu fou, sa tatau ona amata mai i masina lea e sosoo ma le masina mulimuli na pule ai le tupu ua mavae atu.

O ā faamatalaga a tagata atamamai? Na iloiloina e R. H. Sack le tele o papamaa o loo iai faamaumauga e iloa ai le tulaga tamaoaiga mai i le vaitaimi o le pulega o le Emepaea Lona Lua a Papelonia. Na tusi Sack i le 1972 e faapea, o faamaumauga ia faatoʻā maua mai i le British Museum lea na ia faaaogāina, sa “matuā feteenaʻi” ma iʻuga o suʻesuʻega sa iai, e faatatau i le taimi na suia ai le pule a Nepukanesa II i le nofoaiga a lona atalii o Amel-Marduk (lea e igoa foʻi iā Evile-marota).6 E faapefea? Sa iloa e Sack, na taʻua i papamaa e faapea na pule pea Nepukanesa II i le masina lona ono o le tausaga mulimuli (lona 43) o lana nofoaiga. Peitaʻi i nei faamaumauga fou lea e mai i le taimi o le nofoaiga a le tupu na sosoo ai o Amel-Marduk, o loo taʻua ai na tulaʻi mai o ia i le masina lona ma le lima o lenā lava tausaga.7 E manino mai la, e feteenaʻi nei faamatalaga.

O le ā ua faaalia mai i nei faamaumauga? E tele isi manatu feteenaʻi e faatatau i le suiga mai o le isi tupu i le isi. O se faataʻitaʻiga, o loo faaalia i faamaumauga le avea pea o Nepukanesa II ma tupu seʻia oo i le masina lona sefulu o lana nofoaiga—e tusa lenā ma le ono masina talu ona amata le pulega a le tupu na sosoo atu iā te ia, e pei ona manatu i ai isi.8 O se isi feteenaʻiga e talitutusa o le suiga lea i le va o Amel-Marduk ma le tupu na sosoo atu iā te ia, o Neriglissar.9

Aiseā e tāua ai nei manatu o loo feteenaʻi? E pei ona taʻua muamua, ona e lē o faamauina nisi o mea iloga o le talafaasolopito i le faamaumauga o nofoaiga a tupu a Papelonia, ua tatou iloa ai la e lē mafai ona maua se faasologa saʻo aʻiaʻi o nofoaiga a tupu.10 Pe na iai nisi na ono tulaʻi mai e avea ma pule i le va o nei tupu? Pe afai na iai, e ao la ona faaopoopo nisi tausaga i le vaitaimi o le pulega o le Emepaea Lona Lua a Papelonia. O lea, e lē o saunia mai e le faamaumauga o nofoaiga a tupu a Papelonia, po o papamaa foʻi o loo iai faamaumauga e iloa ai le tulaga tamaoaiga, ni faavae e mautinoa ai na faaumatia Ierusalema i le 587 T.L.M. *

Papamaa o loo iai faamaumauga e uiga i suʻesuʻega o mea i le vateatea.

O ā nei mea? O papamaa o loo iai faamaumauga o le tulaga o le lā, le masina, o paneta ma fetu, faapea ma faamatalaga o talafaasolopito o tausaga na amata ai nofoaiga a tupu taʻitasi. O se faataʻitaʻiga, i le pusa i lalo o loo iai faamaumauga e uiga i mea i le vateatea, lea e taʻua ai le gasetoto o le masina, i le masina muamua o le uluaʻi tausaga o le nofoaiga a le tupu o Mukin-zeri.11

O ā faamatalaga a tagata atamamai? E talitonu tagata atamamai, sa iai i tagata Papelonia ni siata po o ni faasologa e iloa ai taimi o le a gasetoto ai le masina.12

Ae pe e mafai la e tagata Papelonia ona toe faitau i tua le taimi, ma maua ai le tausaga sa tutupu ai nei mea? Ua faapea mai le polofesa o John Steele: “Na mafai ona latou iloaina le tausaga na gasetoto ai le masina i taimi ua teʻa, e ala i le faaaogā o a latou faamaumauga ua tuufaatasia e toe faitau ai i tua le taimi.” (O upu faasisipa e ā matou.)13 O le polofesa o David Brown, o lē e talitonu o siata e faatatau i suʻesuʻega o mea i le vateatea lea e aofia ai valovaloga na faia a o leʻi tutupu mea na faamaumauina, sa ia faailoa mai e faapea, o nisi o “tausaga ia na faapea na valoiaina, o ni tausaga na fuafuaina e le ʻautusiupu i le senituri lona fā T.L.M. ma isi senituri mulimuli ane.”14 Pe e mafai la ona maufaatuatuaina nei tausaga lea na faapea na valoiaina, seʻi vaganā e iai nisi faamaoniga e lagolagoina ai?

E tusa lava foʻi pe na gasetoto le masina i le aso na valoiaina, ae po o le a saʻo aʻiaʻi ai la faamatalaga o talafaasolopito lea na tusia i le papamaa e le tusitala e faatatau i lenā aso? E leai. Ua faamatala mai e se tagata atamai o R. J. van der Spek e faapea: “O ē na tuufaatasia nei tusitusiga o ni tagata e saʻiliʻili i fetu, ae e lē o ni tusitala o talafaasolopito.” Ua ia faamatalaina vaega o le papamaa lea e iai faamaumauga o talafaasolopito, “o ni faamaumauga e lē saʻo aʻiaʻi,” ma na ia lapataʻi mai e tatau ona “faaaogā ma le faaeteete” na faamatalaga o talafaasolopito.15

O le ā ua faaalia mai i nei faamaumauga? Seʻi mātau le faataʻitaʻiga o loo i le VAT 4956. O loo faapea mai le faamatalaga amata o lenā papamaa: “Tausaga lona 37 o Nepukanesa le tupu o Papelonia.”16 Mulimuli ane, o loo iai nisi faamaumauga e faamatala ai le tulaga o le masina ma le paneta e tusa ai ma fetu eseese ma faaputuga o fetu. O loo taʻua ai foʻi faamatalaga e uiga i le gasetoto o le masina. Ua faapea mai tagata atamamai na tutupu nei mea i le 568/567 T.L.M., o lona uiga na faaumatia Ierusalema e Nepukanesa II i le tausaga lona 18 o lana nofoaiga, i le 587 T.L.M. Pe e na o le tausaga 568/567 T.L.M. na faasino atu ai ma le mautinoa nei faamaumauga o mea i le vateatea?

O loo taʻua i le papamaa le gasetoto o le masina, i le aso 15 o le masina lona tolu i le kalena faa-Papelonia, o Simanu. O le mea moni, na gasetoto le masina iā Iulai 4 (kalena faa-Iulio) i le 568 T.L.M. Peitaʻi, na gasetoto foʻi le masina i le 20 tausaga na muamua atu iā Iulai 15, i le 588 T.L.M.17

Pe afai o le 588 T.L.M. le tausaga lona 37 o le nofoaiga a Nepukanesa II, o lona uiga la, o le tausaga lona 18 o lana nofoaiga, e paʻū i le 607 T.L.M.—le tausaga tonu o loo faaalia i le faasologa o taimi a le Tusi Paia na faaumatia ai Ierusalema! (Tagaʻi i le faasologa o taimi o loo i le pusa i lalo.) Ae po o iai nisi faamaoniga e lagolagoina ai le manatu o loo i le VAT 4956, e faatatau i le tausaga 607 T.L.M.?

E lē gata i mea na taʻua muamua e faatatau i le gasetoto o le masina, o loo taʻua i le papamaa e 13 taimi na vaaia ai le masina ua gasetoto, ma e 15 taimi na vaaia ai isi paneta. Ua faamatalaina e nei mea le tulaga o le masina po o paneta e tusa ai ma ni fetu patino po o faaputuga o fetu.18 E valu foʻi taimi na va aʻi le oso aʻe ma le goto ifo o le la, ma le oso aʻe ma le goto ifo o le masina.18a

Ona o le maufaatuatuaina o le tulaga o le masina, o lea la, na iloilo ai ma le māeʻaeʻa e le ʻausuʻesuʻe tulaga e 13 o le masina o loo i le VAT 4956. Na latou iloiloina nei faamaumauga e ala i le faaaogā o se polokalame o le komepiuta, lea o loo faailoa mai ai tulaga o mea i le lagi ma le aso patino sa iai nei tulaga i taimi ua tuanaʻi.19 O le ā le mea na iloa mai i nei iloiloga? O nei tulaga uma o le masina, e leʻi fetaui i le tausaga 568/567 T.L.M., ae e fetaui nei tulaga uma e 13 i le tausaga 588/587 T.L.M., e tusa lenā ma le 20 tausaga na muamua atu.

O se tasi o tulaga o le masina na vaaia, e fetaui lelei ma le tausaga 588 T.L.M., nai lo o le tausaga 568 T.L.M. e pei ona faaalia i le papamaa o le VAT 4956 lea o loo iai i nei itulau. I le laina lona tolu o lenā papamaa, o loo taʻua ai na iai le masina i se tulaga patino i le “pō o le aso 9 [o Nisanu].” Peitaʻi, ua faailoa mai e tagata atamamai, o ē e manatu na tupu lenei mea i le 568 T.L.M. (o le tausaga 567 T.L.M., e tusa ma a latou suʻesuʻega o mea i le vateatea) e faapea, sa iai le masina i lenā tulaga patino iā “Nisanu 8 ae e lē o le aso 9.” Ina ia lagolagoina le tausaga 568 T.L.M., na latou faapea mai ai na sesē ona tusi e le tusiupu le numera “9” nai lo o le “8.”20 Peitaʻi, e fetaui lelei le tulaga o le masina lea o loo taʻua i le laina lona 3 ma le aso 9 o Nisanu i le 588 T.L.M.21

O le mea moni, o le tele o faamaumauga e faatatau i mea o le vateatea o loo i le VAT 4956 e fetaui lelei i le tausaga 588 T.L.M., o le tausaga lona 37 lenā o le nofoaiga a Nepukanesa II. O lea la, ua lagolagoina ai le manatu na faaumatia Ierusalema i le 607 T.L.M., e pei ona faaalia mai i le Tusi Paia.

Aiseā e Maufaatuatuaina ai le Tusi Paia?

I le taimi nei, e toʻatele tusitala o le talafaasolopito e ese mai i le Tusi Paia e talitonu na faaumatia Ierusalema i le 587 T.L.M. Peitaʻi, ua faaalia manino mai e tusitala o le Tusi Paia o Ieremia ma Tanielu e faapea, na faaaunuua tagata Iutaia mo le 70 tausaga, ae lē 50 tausaga. (Ieremia 25:1, 2, 11; 29:10; Tanielu 9:2) Ua matuā faamautinoa mai e na faamatalaga na faaumatia Ierusalema i le 607 T.L.M. E pei ona faaalia mai i faamaoniga o loo taʻua i luga, o loo lagolagoina lenā faaiʻuga e faamaumauga e ese mai i le Tusi Paia.

O loo fesiligia pea e tagata atamamai e ese mai i le Tusi Paia le saʻo aʻiaʻi o le Tusi Paia. Peitaʻi, o le tele lava o faamaoniga e iloa, o le tele foʻi lenā o le faamaonia o le tonu o faamaumauga o le Tusi Paia. * Ua iai i ē e talitonu i le Tusi Paia māfuaaga lelei o le faia faapea. Ua faavae lo latou talitonuga i le saʻo aʻiaʻi o talafaasolopito, o le faasaienisi, ma valoaga o loo i le Tusi Paia. O na faamaoniga ua latou talitonu ai o le Tusi Paia o le Afioga faagaeeina a le Atua. (2 Timoteo 3:16) Aiseā e te lē iloiloina ai nei faamaoniga e oe lava ia? Atonu o lau faaiʻuga foʻi lenā o le a iai.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 5 E iai auala eseese e faamatala ai tausaga. I lenei mataupu, o le uiga o le T.L.M., o le “Tausaga a o Lumanaʻi le Mesia.”

^ pala. 14 Ia mātau: E leai ma se tasi o tagata atamamai e ese mai i le Tusi Paia o loo taʻua i lenei mataupu, e manatu na faaumatia Ierusalema i le 607 T.L.M.

^ pala. 18 O lenei uluaʻi tausaga, e lē aofia i le aofaʻiga o tausaga na pule ai se tupu; ae e faasino atu i ni masina na totoe seʻia oo ina faanofotupu aloaʻia le tupu fou.

^ pala. 21 Na iai papamaa o faamaumauga e iloa ai le tulaga tamaoaiga, i tausaga uma o tupu o le vaitaimi o le pulega o le Emepaea Lona Lua a Papelonia. Pe a faaopoopo faatasi tausaga na pule ai nei tupu, ma faitau mai i le tausaga o le tupu mulimuli o le pulega o le Emepaea Lona Lua a Papelonia o Naponita, ona taunuu lea i le tausaga 587 T.L.M., lea e manatu na faaumatia ai Ierusalema. Peitaʻi, e faatoʻā saʻo lenā metotia pe afai na sosoo nofoaiga a tupu.

^ pala. 36 Mo ni faataʻitaʻiga patino, tagaʻi i le mataupu e 4 ma le 5 o le tusi The Bible—God’s Word or Man’s? lomia e Molimau a Ieova.

[Pusa/Siata i le itulau 23]

FAAMAUMAUGA O NOFOAIGA A TUPU A PAPELONIA—SE TALAFAASOLOPITO E LĒ O ATOATOA

E manatu le toʻatele e 88 tausaga le umi o le pulega o le Emepaea Lona Lua a Papelonia, ae e na o mea na tutupu i le 35 tausaga o lenā vaitaimi o loo taʻua i faamaumauga o nofoaiga a tupu a Papelonia.

O SE TAUSAGA E LEAI SE FAAMAUMAUGA O NOFOAIGA A TUPU

O SE TAUSAGA O LOO IAI SE FAAMAUMAUGA O NOFOAIGA A TUPU

BM 21901

BM 21946

BM 35382

VAITAIMI O LE PULEGA A LE EMEPAEA LONA LUA A PAPELONIA

LE ʻAU PERESIA

Napopolasa

Nebuchadnezzar II

Amel-Marduk

Naponita

Neriglissar

Labashi-Marduk

BM 25127

BM 22047

BM 25124

[Ē Ana le Ata]

BM 21901 ma le BM 35382: Photograph taken by courtesy of the British Museum; BM 21946: Copyright British Museum; BM 22047, 25124, 25127: © The Trustees of the British Museum

[Pusa/Ata i le itulau 24]

FAAMAUMAUGA BM 32238, E UIGA I SUʻESUʻEGA O MEA I LE VATEATEA

O loo i lenei papamaa faamaumauga o taimi na gasetoto ai le masina, ae na faatoʻā tuufaatasia nei faamaumauga ina ua mavae le taimi mulimuli na gasetoto ai le masina, lea e 400 tausaga e va aʻi ma le taimi muamua na gasetoto ai. Talu ai e leʻi vaai le tusiupu i taimi uma na gasetoto ai le masina, atonu la na ia faaaogā auala faamatematika ina ia iloa ai taimi muamua na gasetoto ai le masina. Ona la o nei auala na ia faaaogāina, ua lē mafai ai ona maufaatuatuaina ana faamatalaga e faatatau i le faasologa o taimi, seʻi vagana e iai nisi faamaoniga e lagolago ai iʻuga o ana suʻesuʻega.

[Ē Ana le Ata]

© The Trustees of the British Museum

[Pusa/Ata i le itulau 26]

O LE Ā TONU O LOO TUSIA I LE VAT 4956?

Aiseā e tāua ai? I le laina lona tolu o lenei papamaa, o loo tusia ai, i le “pō o le aso 9” o le masina muamua (Nisanu/Nisani), “e 1 le kupita le mamao o le masina mai i luma o le fetu o ß Virginis.” Peitaʻi, i le 1915 na tusi ai Neugebauer ma Weidner e tusa o le tausaga e 568 T.L.M. (lea atonu e faasino atu i le faaumatiaina o Ierusalema i le 587 T.L.M.) e faapea, “e 1 le kupita le mamao o le masina mai i luma o le fetu i le aso 8 o Nisani, ae e lē o Nisani 9.” (O upu faasisipa e ā matou.) Peitaʻi, na fetaui lelei le tulaga o le masina ma le tausaga e 588 T.L.M. iā Nisani 9, lea e faasino atu i le tausaga e 607 T.L.M.

O lē fea o le aso 9 ma le aso 8 e saʻo?

(1) O loo faailoa manino mai i le ata o loo i inei le faailoga faa-Akaia mo le numera 9.

(2) Ina ua faaliliu tuusaʻo e Neugebauer ma Weidner tusitusiga o loo i papamaa, na la suia ai le numera “9” i le numera “8.”

(3) E na o le faaopoopoga lava o loo faaalia ai sa iai le numera “9” i le uluaʻi tusitusiga.

(4) Na la tusia foʻi le numera “8” i le la faaliliuga faa-Siamani.

(5) I le 1988, na lolomiina ai e Sachs ma Hunger le tusitusiga i le auala tonu lava na tusia ai, lea e iai le numera “9.”

(6) Peitaʻi, i le la faaliliuga faa-Peretania, na la faapea mai ai “sa sesē ona tusia le numera 9 mo le numera 8.”

[Ē Ana le Ata]

bpk/Vorderasiatisches Museum, SMB/Olaf M. Teßmer

[Pusa i le itulau 28]

Faamatalaga mo le mataupu “O Anafea na Faaumatia ai Ierusalema Anamua?—Vaega Lua”

1. O le cuneiform, o se ituaiga o auala e tusitusi ai lea e faaaogā e se tusiupu se peni e faia mai i le laau po o le uʻamea, e oomi ai ni faailoga faatafa tolu i papa ʻele susū.

2. Assyrian and Babylonian Chronicles, tusia e A. K. Grayson, lomia i le 1975, ma toe lomiaina i le 2000, itulau e 8.

3. Na amata le pulega o le Emepaea Lona Lua a Papelonia i le senituri lona fitu T.L.M., ina ua pulea le Emepaea o Papelonia e le augātupu o Kaletaia. Na avea Napopolasa le tamā o Nepukanesa II ma tupu muamua. Na iʻu lenei pulega ina ua aveesea faamalosi le tupu mulimuli o Naponita mai i lona tulaga, e le tupu Peresia o Kuresa i le 539 T.L.M.

4. Neo-Babylonian Business and Administrative Documents, tusia e Ellen Whitley Moore, lomia i le 1935, itulau e 33.

5. Archimedes, Volume 4, New Studies in the History and Philosophy of Science and Technology, “Observations and Predictions of Eclipse Times by Early Astronomers,” tusia e John M. Steele, lomia i le 2000, itulau e 36.

6. Amel-Marduk 562-560 B.C.—A Study Based on Cuneiform, Old Testament, Greek, Latin and Rabbinical Sources. With Plates, tusia e Ronald H. Sack, lomia i le 1972, itulau e 3.

7. Na tusia le papamaa BM 80920 ma le BM 58872 i le masina lona fa ma le lima o le uluaʻi nofoaiga a Evile-marota. Na tusia nei mea e Sack i le Amel-Marduk 562-560 B.C.—A Study Based on Cuneiform, Old Testament, Greek, Latin and Rabbinical Sources. With Plates, itulau e 3, 90 ma le 106.

8. Na tusiaina le papamaa o loo i le British Museum (BM 55806) i le masina lona sefulu o le tausaga lona 43.

9. Na tusiaina le papamaa BM 75106 ma le BM 61325, i le masina lona fitu ma le sefulu o le tausaga (lona lua) mulimuli o le pulega a le tupu o Evile-marota. Peitaʻi, o loo faapea mai na tusiaina le papamaa BM 75489 i le masina lona lua o le uluaʻi tausaga o le nofoaiga a Neriglissar, o lē na sosoo atu iā Evile-marota.—Catalogue of the Babylonian Tablets in the British Museum, Volume VIII, (Tablets From Sippar 3) tusia e Erle Leichty, J. J. Finkelstein, ma C.B.F. Walker, lomia i le 1988, itulau e 25 ma le 35.

Catalogue of the Babylonian Tablets in the British Museum, Volume VII, (Tablets From Sippar 2) tusia e Erle Leichty ma A. K. Grayson, lomia i le 1987, itulau e 36.

Neriglissar—King of Babylon, tusia e Ronald H. Sack, lomia i le 1994, itulau e 232. O loo iai i le papamaa le masina o Ajaru (masina lona lua).

10. Seʻi mātau le faataʻitaʻiga iā Neriglissar. I se tusitusiga a le aiga tupu e faatatau iā te ia, o loo taʻua ai o ia o “le atalii o Bêl-shum-ishkun,” le “tupu o Papelonia.” (O upu faasisipa e ā matou.) O loo taʻua i se isi tusitusiga o ia, o Bêl-shum-ishkun le “perenise atamai.” O le upu rubû lea ua faaliliuina i le “perenise,” e mafai foʻi ona uiga atu i le “tupu, po o le pule.” Ona o loo tele feeseeseaʻiga e faatatau i le va o le nofoaiga a Amel-Marduk ma Neriglissar o lē na la sosoo, pe na mafai la ona avea “lenei tupu o Papelonia” o Bêl-shum-ishkun, o se tupu i se vaitaimi i le va o na tupu e toʻalua? Ua faailoa mai e le polofesa o R. P. Dougherty e faapea: “E lē mafai ona faalēaogāina faamaoniga o le gafa tautupu o Neriglissar.”—Nabonidus and Belshazzar—A Study of the Closing Events of the Neo-Babylonian Empire, tusia e Raymond P. Dougherty, lomia i le 1929, itulau e 61.

11. Astronomical Diaries and Related Texts From Babylonia, Volume V, toe teuteuina e Hermann Hunger, lomia i le 2001, itulau e 2-3.

12. Journal of Cuneiform Studies, Volume 2, Nu. 4, 1948, “A Classification of the Babylonian Astronomical Tablets of the Seleucid Period,” tusia e A. Sachs, itulau e 282-283.

13. Astronomical Diaries and Related Texts From Babylonia, Volume V, itulau e 391.

14. Mesopotamian Planetary Astronomy-Astrology, tusia e David Brown, lomia i le 2000, itulau e 164 ma le 201-202.

15. Bibliotheca Orientalis, Volume 50, Nu. 1/2, Ianuari-Mati, 1993, “The Astronomical Diaries as a Source for Achaemenid and Seleucid History,” tusia e R. J. van der Spek, itulau e 94 ma le 102.

16. Astronomical Diaries and Related Texts From Babylonia, Volume I, tusia e Abraham J. Sachs, faamāeʻa ma toe teuteuina e Hermann Hunger, lomia i le 1988, itulau e 47.

17. Babylonian Eclipse Observations From 750 BC to 1 BC, tusia e Peter J. Huber ma Salvo De Meis, lomia i le 2004, itulau e 186. E tusa ai ma le VAT 4956, na gasetoto le masina i le aso 15 o le masina lona tolu i le kalena faa-Papelonia, o lona uiga e 15 aso na vave ai ona amata le masina o Simanu. Pe afai na gasetoto le masina iā Iulai 15, 588 T.L.M. e tusa ai ma le kalena faa-Iulio, o lona uiga la o le aso muamua o Simanu e paʻū iā Iuni 30/Iulai 1, 588 T.L.M. O lea la, o le masina muamua i le kalena faa-Papelonia (Nisanu), e lua masina e vave ai le tausaga fou lea e paʻū iā Me 2/3. I le tausaga na gasetoto ai le masina, sa tatau ona amata le tausaga iā Aperila 3/4, peitaʻi ua faaalia mai i le VAT 4956 e faapea e iai se masina na faaopoopo, ina ua mavae le masina lona sefulu lua (masina mulimuli o Addaru) o le tausaga ua mavae. (O le faamatalaga lenei o loo i le papamaa: “aso 8 o le masina XII2[masina 13].”) O lea la, na faatoʻā amata le tausaga fou iā Me 2/3. O lea, o le aso na gasetoto ai le masina i le 588 T.L.M., e fetaui lelei ma faamatalaga o loo i le papamaa.

18. E tusa ai ma le Berichte über die Verhandlungen der Königl. Sächsischen Gesellschaft der Wissenschaften zu Leipzig (Reports Regarding the Discussions of the Royal Saxonian Society of Sciences at Leipzig); Volume 67; Me 1, 1915; i le mataupu “Ein astronomischer Beobachtungstext aus dem 37. Jahre Nebukadnezars II” (An Astronomical Observer’s Text of the 37th Year Nebuchadnezzar II), tusia e Paul V. Neugebauer ma Ernst F. Weidner, itulau e 67-76, e 13 taimi na vaaia ai le masina e tusa ai ma se fetu patino po o se faaputuga o fetu. O loo taʻua ai foʻi taimi e 15 na vaaia ai paneta. (Itulau e 72-76) E ui o loo manino le faailoga mo le masina o loo i luga o le papamaa, ae e lē o manino nisi o faailoga mo igoa o paneta ma o latou tulaga. (Mesopotamian Planetary Astronomy—Astrology, tusia e David Brown, lomia i le 2000, itulau e 53-57) Ona o le lē manino o na faailoga, o loo mafai lava la e nisi ona faia ni a latou suʻesuʻega ma faaiʻuga e faatatau i le vaaia o nei paneta. Ona e faigofie ona iloa le tulaga o le masina, o lea, e mafai foʻi ona iloa ma le mautinoa le tulaga o mea o i le lagi lea e taʻua i le VAT 4956, ma isi mea e fesootaʻi atu i le masina.

18a. O nei taimi e va aʻi mea (“lunar threes”), o se auala e fua ai le taimi. O se faataʻitaʻiga, e mai i le taimi e goto ai le lā seʻia oo i le goto o le masina i le aso muamua o le masina, ma a o faagasolo isi taimi e lua e mulimuli ane i le masina lava lenā. Ua faaaogā e tagata atamamai lenei auala e fua ai le taimi ina ia faia ai siata e iloa ai aso patino na tutupu ai nei mea. (“The Earliest Datable Observation of the Aurora Borealis,” tusia e F. R. Stephenson ma David M. Willis, i le tusi Under One Sky—Astronomy and Mathematics in the Ancient Near East, toe teuteuina e John M. Steele ma Annette Imhausen, lomia i le 2002, itulau e 420-428) E iai se ituaiga o uati na faaaogāina e le ʻausuʻesuʻe anamua e mafai ai ona latou fuaina nei taimi. E lē maufaatuatuaina nisi o na fua. (Archimedes, Volume 4, New Studies in the History and Philosophy of Science and Technology, “Observations and Predictions of Eclipse Times by Early Astronomers,” tusia e John M. Steele, lomia i le 2000, itulau e 65-66) I le isi itu, na matuā mautinoa le auala na faia ai suʻesuʻega e faatatau i le tulaga o le masina e tusa ai ma isi mea o i le lagi.

19. Na faia lenei iloiloga e ala i se polokalame o le komepiuta e taʻua o le TheSky6™. E lē gata i lea, na toe faia nisi iloiloga atili e ala i le faaaogā o se isi polokalame o le komepiuta e taʻua o le Cartes du Ciel/Sky Charts (CDC), faapea ai ma se polokalame e mafai ona faaliliu ai aso, lea na saunia mai e le U.S. Naval Observatory. E ui o loo mafai e nisi ona faia ni a latou suʻesuʻega ma faaiʻuga e uiga i faailoga o loo i papamaa e faatatau i tulaga o paneta, ae sa leʻi faaaogāina nei tulaga na maua mai i suʻesuʻega, ina ia iloa patino ai le tausaga na taʻua i faamaumauga o mea i le vateatea.

20. Berichte über die Verhandlungen der Königl. Sächsischen Gesellschaft der Wissenschaften zu Leipzig (Reports Regarding the Discussions of the Royal Saxonian Society of Sciences at Leipzig); Volume 67; Me 1, 1915; “Ein astronomischer Beobachtungstext aus dem 37. Jahre Nebukadnezars II, (-567/66)(An Astronomical Observer’s Text of the 37th Year Nebuchadnezzar II), tusia e Paul V. Neugebauer ma Ernst F. Weidner, itulau e 41.

21. O le faamatalaga lea o loo i le laina lona 3 o le VAT 4956: “E tasi le kupita [po o le 2 tikeri] le mamao o le masina mai i luma o le fetu o le ß Virginis.” I iloiloga na taʻua muamua, o loo faaalia ai e faapea, i le aso 9 o Nisanu, e 2°04ʹ le mamao i luma ma e 0° le mamao i lalo o le masina mai i le fetu ß Virginis. Na matuā fetaui lelei.

[Siata i le itulau 25]

LE TAUSAGA O LOO TAʻUA I LE VAT 4956 NA FAAUMATIA AI IERUSALEMA—587 T.L.M. PO O LE 607 T.L.M.?

◼ O loo faamatalaina i le papamaa mea na tutupu i le vateatea, i le tausaga lona 37 o le pulega a le tupu o Nepukanesa II.

◼ Na faaumatia Ierusalema e Nepukanesa II i le tausaga lona 18 o lana nofoaiga.—Ieremia 32:1.

Pe afai o le 568 T.L.M. o le tausaga lona 37 o le nofoaiga a Nepukanesa II, o lona uiga la na faaumatia Ierusalema i le 587 T.L.M.

610 T.L.M.

600

590

580

570

560

Pe afai o le 588 T.L.M. le tausaga lona 37 o lana nofoaiga, o lona uiga la na faaumatia Ierusalema i le 607 T.L.M., e pei ona faailoa mai i le faasologa o taimi o le Tusi Paia.

◼ O loo faasino atu ma le mautinoa le VAT 4956 i le tausaga 607 T.L.M.

[Ē Ana le Ata]

Photograph taken by courtesy of the British Museum