Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

‘Kik Iketri Kuom Lony ma In-go Iwuon’

‘Kik Iketri Kuom Lony ma In-go Iwuon’

‘Kik Iketri Kuom Lony ma In-go Iwuon’

“Gen Jehova gi chunyi duto, kendo kik iketri kuom lony gi weche mayoreyore ma ingo iwoun.”—NGE. 3:5.

1, 2. (a) Wanyalo bedo e bwo chal mage? (b) Sama wan e bwo chal matek, wadwaro timo yiero madongo, kata kwedo tembe, onego wagen ng’a, to nikech ang’o?

KAMBI mondiko Cynthia * tich oseloro tije moko, kendo jotich mogwaro oselalo tijegi. Cynthia oluor ni en bende tije chiegni rumo. Obiro timo ang’o kapo ni olalo tije? Ere kaka obiro chulo chudo madwarore? Pamela ma en nyaminwa ma Jakristo dwaro dar dhi kuma jolendo mag Pinyruoth dwarore ahinya, kata kamano, be onego otim kamano? Rawera moro miluongo ni Samuel to nigi wach moro mopogore machando pache. Nochako neno ponografi kapod otin. Sani makoro en jahigini 20 gi wiye, Samuel yudo tem ahinya mar dok e timno. Ere kaka onyalo kwedo temno?

2 Sama in e bwo chal matek, sama idwaro timo yiero madongo, kata sama ikwedo tembe, imanyo kony kuom ng’a? Be iketri mana kuom lony ma in-go iwuon, koso ‘iketo ting’ mari kuom Jehova’? (Zab. 55:22) Muma wacho kama: “Wang’ Jehova omanyore gi jo matir, kendo ite oyawore ni ywakgi.” (Zab. 34:15) Omiyo, mano kaka dwarore ahinya ni wagen Jehova gi chunywa duto, kendo kik waketre kuom lony ma wan-go wawegi!—Nge. 3:5.

3. (a) Geno Jehova oriwo timo ang’o? (b) Ang’o momiyo jomoko geno kuomgi giwegi?

3 Geno Jehova gi chunywa duto oriwo timo gik moko kaluwore gi yorene, kod dwarone. Gimaduong’ manyalo konyowa e timo kamano en siko ka wakwaye e lamo mondo otawa. Kata kamano, geno Jehova chuth en gima tek ne ji mang’eny. Kuom ranyisi, nyaminwa moro ma Jakristo miluongo ni Lynn wacho niya, “Keto geno mara chuth kuom Jehova ok osebedona mayot.” Nikech ang’o? Owacho kama “Aonge winjruok moro amora gi wuonwa, to minwa bende ne ok pidha e yo maber. Omiyo, mapiyo nachako rito ngimana kenda.” Kit ngima ma Lynn ne oponie, nomiyo obedone matek keto geno kuom ng’at moro amora. Bende, ng’ato nyalo genre owuon nikech nyalo ma en-go, kata nikech yorene dhi maber. Nikech lony ma en-go, jaduong’-kanyakla nyalo chako rito weche mag kanyakla maok olamo Nyasaye mokwongo.

4. Wabiro nono ang’o e sulani?

4 Jehova dwaro ni watim kinda madier mondo wadag kaluwore gi kwayo magwa mag lamo, kendo timo gik moko kaluwore gi dwarone. Omiyo, ere kaka wanyalo keto ting’wa kuom Jehova, to koni bende watimo kinda mar kedo gi chandruoge matek? Kuom wach timo yiero, ang’o monego watang’go? Ang’o momiyo lamo dwarore ahinya sama wakedo gi tembe? Wabiro nono penjogi ka watiyo gi ranyisi mag jomoko manie Ndiko.

Sama Wan e Bwo Chal Matek

5, 6. Hezekia notimo ang’o kane ruodh Assuria dwaro monjo Jerusalem?

5 Muma wuoyo kuom Hezekia ruodh Juda kama: “Nopadore kuom Jehova chutho, ne ok oweyo luwe, to norito chikne ma ne Jehova ochiko Musa.” Ee, “nogeno Jehova Nyasach Israel.” (2 Ruo. 18:5, 6) Hezekia notimo ang’o kane Sennakerib ruodh Assuria ooro joge—moriwo nyaka Rabshake kaachiel gi jolweny mang’eny dhi kedo gi Jerusalem? Ne oyudo ka jolweny mag Assuria osemako mier mogwaro mag Juda ma nochiel gi ohingini, omiyo koro Sennakerib ne dwaro mako Jerusalem. Hezekia ne odhi e od Jehova mi ochako kwaye kama: “Yaye Jehova Nyasachwa, asayi, reswa e luete, mondo pinjeruodhi duto ong’e ni in e Jehova Nyasaye, mana in kendi.”—2 Ruo. 19:14-19.

6 Hezekia ne otimo kaluwore gi lamo mare. Kata kane pok odhi lemo e hekalu, ne ochiko ji mondo kik odwok weche ayany mag Rabshake. Hezekia bende nooro jomoko ir janabi Isaya, mondo gimany kony kuome. (2 Ruo. 18:36; 19:1, 2) Hezekia nokawo okenge mowinjore ma ne onyalo. Gie kindeni, ne ok otemo ketre kuom yorene owuon maok owinjore gi dwaro mar Jehova, kaka manyo kony kuom Misri kata kuom ogendini ma ne okiewo kodgi. Kar ketre kuom lony mare owuon, Hezekia ne ogeno Jehova. Bang’ ka malaika mar Jehova ne osenego jolweny 185,000 mag Sennakerib, Sennakerib “nodhiyo” modok Nineve.—2 Ruo. 19:35, 36.

7. Lamo mag Hanna kod Jona miyowa hoch mane?

7 Hanna, chi Elkana ma Ja-Lawi, bende ne ogeno Jehova kane en e bwo chal matek nikech ne ok onyal nyuol. (1 Sam. 1:9-11, 18) Ne ores janabi Jona a ei rech maduong’ bang’ kane oselemo kama: “Nayuak ni Jehova nikech masicha, kendo nodwokona wach; nayuak gi ei kar jo motho, to niwinjo dwonda.” (Jona 2:1, 2, 10) Mano kaka en hoch ng’eyo ni, kata bed ni wan e bwo chal matek manade, wanyalo dhi ir Jehova ka wakwaye owinj ‘sayowa’!—Som Zaburi 55:1, 16.

8, 9. Gin gik mage ma Hezekia, Hanna, kod Jona, noketo motelo e lamogi, to wapuonjore ang’o kuom mano?

8 Ranyisi Hezekia, Hanna, kod Jona bende puonjowa wach moro maduong’ ahinya ma wiwa ok onego owilgo sama wakwayo Jehova e lamo ka wan e bwo chal matek. Giduto ne gin gi lit kod kuyo e chunygi. Kata kamano, lamo maggi nyiso ni ne ok giketo pachgi mana kuom chal ma ne gintiere, kata kuom kaka ne inyalo gonygi e chandruokgi. Nying’ Nyasaye, lamo mare, koda timo dwaro mare ema ne gikawo kaka gik madongo. Hezekia ne winjo malit nikech ne iyanyo nying’ Jehova. Hanna ne osingore ni ne odhi chiwo wuode achielno ne tij tabanakel e Shilo. To Jona nowacho kama: “Anachul gi ma asesingorae.”—Jona 2:9.

9 Sama wakwayo e lamo mondo oreswa a e chandruok moro, ber nono gimomiyo watimo kamano. Be watimo kamano mana ni mondo ogolnwa chandruokno, koso en nikech waketo Jehova koda dwarone motelo? Chandruoge mag ngima nyalo miyo wapar mana kuom chal ma wantiere, mi wiwa wil gi weche motudore gi Jehova. Sama wakwayo Nyasaye e lamo mondo okonywa, weuru mondo waket pachwa kuom Jehova, wach miyo nyinge obed maler, koda ratiro mare mar bedo Jaloch. Timo kamano nyalo konyowa siko ka wan gi paro makare, kata kapo ni kony ma ne wageno yudo ok oneno. Nyalo bedo ni dwoko mag lamowa en mana dhi nyime nano e bwo chal ma wantiere kokalo kuom kony mar Nyasaye.—Som Isaiah 40:29; Jo Filipi 4:13.

Sama Watimo Yiero

10, 11. Jehoshafat notimo ang’o kane en e bwo chal ma ne okiya kaka dotim?

10 Ere kaka in iwuon itimo yiero madongo e ngima? Be ikwongo timo yiero kae to eka ikwayo Jehova e lamo mondo ogwedh yiero misetimono? Non ane gima Jehoshafat ruodh Juda notimo kane jolweny mag Moab gi Amon obiro monjogi. Jo-Juda ne onge teko mar kedo kodgi. Jehoshafat ne dhi timo ang’o?

11 Muma wacho kama: “Jehoshafat noluor, mi noketo chunye mar dwaro Jehova.” Nolando ni, Jo-Juda duto mondo otwe chiemo, kendo nochoko ji duto kaachiel “mondo gidwar konyruok moa kuom Jehova.” Kae to ne ochung’ e nyim oganda Juda gi Jerusalem, mi olemo. E lamono, nokwayo bende kama: ‘A Nyasachwa, ok ibi ng’adonigi bura koso? Nikech wan waonge teko kuom oganda mang’ongoni ma monjowa; kendo ok wang’eyo gima dwatim, to wachiko wang’wa kuomi.’ Nyasaye madier nowinjo lamo mar Jehoshafat mi ne oresogi e yor hono. (2 Weche 20:3-12, 17) Sama watimo yiero, to moloyo mago mamulo winjruokwa gi Jehova, donge onego wagen Jehova kar ketore kuom lony ma wan-go?

12, 13. Ruoth Daudi noketo ranyisi mane kuom wach timo yiero?

12 Ang’o monego watim ka wan e bwo chal manyalo nenore ni yot loyo, dibed ni, nikech gima ne wasekaloe miyo waparo mapiyo gima onego watim? Sigand Ruoth Daudi nyalo konyowa kuom wachni. Kane Jo-Amalek omonjo dala mar Ziklag, ne gikawo mond Daudi kaachiel gi nyithinde koda joge moko. Daudi nopenjo Jehova niya: “Kalawo ogandano, anajukgi koso?” Jehova ne odwoke niya: “Lawgi: niwira adiera inijukgi, kendo ma onge kiawa iniyud jogi duto mi iniresgi.” Daudi notimo kamano, kendo “noduogo gik moko duto ma ne Jo-Amalek okawo.”—1 Sam. 30:7-9, 18-20.

13 Kinde moko bang’ monj mar Jo-Amalek, Jo-Filistia bende ne obiro monjo Jo-Israel. Daudi kendo nopenjo Jehova wach, mi ne odwoke moriere. Nyasaye nowachone niya: “Idhi; niwira adieri anachiw Jo-Filistia e lueti.” (2 Sam. 5:18, 19) Matin bang’ mano, Jo-Filistia kendo nobiro kedo gi Daudi. Ne odhi timo ang’o gie kindeni? Ne onyalo paro kama: ‘Asekalo e bwo chal ma kama nyadiriyo e kinde mokalo. We adhi adhiya aked kod wasik Nyasaye kaka ne atimo e kinde mokalo.’ Koso Daudi ne dhi penjo Jehova gima dotim? Daudi ne ok oketore kuom lony ma nosebedogo motelo kuom wachno. Ne odhi ir Jehova kendo e lamo. Mano kaka nyaka bed ni ne omor ahinya ni notimo kamano! Mano en nikech gie kindeni to ne oyudo dwoko mopogore. (2 Sam. 5:22, 23) Ka wan e bwo chal ma wasekaloe chon, ber ka wahore mos maok warikni geno ahinya lony ma ne watiyogo chon.—Som Yeremia 10:23.

14. En puonj mane mwanyalo yudo kuom kaka Joshua kod jodongo mag Israel notimo ne Jo-Gibeon?

14 Nikech wan dhano morem, waduto—kata mana jodong-kanyakla molony—dwarore ni watang’ mondo kik wawe dhi ir Jehova sama watimo yiero. Non ane kaka Joshua, jal ma nokawo kar Musa, kaachiel gi jodongo mag Israel notimo kane Jo-Gibeon mariek owuondore ni ne gin joma oa e piny mabor. Joshua kod jodongogo notimo singruok gi Jo-Gibeon maok gipenjo Jehova wach. Kata obedo ni Jehova noriwo lwedo winjruokno, ne oweyo mondo oket siganano e Ndiko mondo okonywa.—Josh. 9:3-6, 14, 15.

Sama Wakedo Mondo Wakwed Tembe

15. Ler ane gimomiyo lamo dwarore ahinya e kwedo tembe.

15 Bedo ni “chik richo” ni e fuondewa, dwarore ni waked matek e kwedo paro kod gombo maricho. (Rumi 7:21-25) Mano en lweny mwanyalo loyo. E yo mane? Yesu nowacho ne jolupne ni, lamo en gima dwarore ahinya e kwedo tembe. (Som Luka 22:40.) Kata kapo ni gombo kata paro maricho pod siko kata bang’ lamo Nyasaye, dwarore ni wasiki ka ‘wakwayo Nyasaye’ rieko mar kedo gi temno. Muma singonwa ni ‘ochiwo gi ng’wono ni ji duto, maok ochayo ng’ato.’ (Jak. 1:5) Jakobo bende nondiko kama: “Ng’ato kuomu tuo [e yie] koso? Mondo oluong jodong kanisa, to gin mondo gilamne, kendo giwire gi mo e nying Ruoth. Lemo mar yie nores jatuo.”—Jak. 5:14, 15.

16, 17. Sama wamanyo kony mar kwedo tem, gin kinde mowinjore ni walemie?

16 Lamo dwarore e kwedo tembe, kata kamano nyaka wang’e ni dwarore ni walem e kinde mowinjore. Non ane wach rawera moro miwuoyoe e Ngeche 7:6-23. Sama piny chako yuso, owuotho e yo machiegni gi kama dhako moro ma ja andhaga odakie. Dhakono lombe gi wechene mamit, kendo wuowino luwo bang’e ka dhiang’ mitero kar yeng’o. Ang’o momiyo rawerano ne wuotho kanyo? Nikech ne ‘oonge gi rieko,’ nyalo bedo ni ne okedo gi gombo maricho. (Nge. 7:7) Wuoyo gi Nyasaye e lamo dine okonye ahinya gie kinde mane? En adier ni lamo mar kwedo temno dine okonye e sa asaya. Kata kamano, kinde maber moloyo ma ne dwarore ni olemie, en sechego ma ne ochako bedo gi paro mar wuotho e yorno.

17 Ndalogi, ng’ato nyalo temo matek kwedo tem mar rango ponografi. Kata kamano, nade kapo ni olimo kuonde moko e Intanet mong’eyo ni oting’o piche machiewo gombo mag terruok. Donge mano nyalo nyiso ni otimo kaka rawera miwuoyoe e Ngeche sula 7? Mano kaka chomo e yo ma kamano nyalo kelo hinyruok! Mondo wakwed tem mar rango ponografi, dwarore ni ng’ato omany kony kuom Jehova kapok ochako dhiyo e yo manyalo tere e gik ma kamago e Intanet.

18, 19. (a) Ang’o momiyo kwedo tembe nyalo bedo matek, to ere kaka wanyalo loyo pekno? (b) Ing’ado mar timo ang’o?

18 Ok en gima yot kwedo tembe kata loyo timbe maricho. Jaote Paulo nondiko kama: ‘Ringruok kod gombone kedo kod roho, kendo roho kedo kod ringruok.’ Omiyo, ‘ok watim gima wadwaro timo.’ (Gal. 5:17) Mondo wabed gi nyalo mar loyo pekno, onego walam gi kinda sama paro maricho kata tembe obiro e pachwa, kae to watim kaluwore gi lamowa. “Onge temruok ma osenwang’ou ma ok mano ma yudo dhano,” kendo kokalo kuom kony ma Jehova chiwo, wanyalo chung’ motegno.—1 Kor. 10:13.

19 Kata bed ni wakedo gi chal matek, watimo yiero madongo, kata watemo kwedo tembe, Jehova osemiyowa mich maber ahinya, ma en lamo. Kokalo kuom lamo, wanyiso ni wageno Jehova. Bende, onego wasiki ka wakwayo Nyasaye roho mare maler, matayowa kendo tegowa. (Luka 11:9-13) Omiyo, chutho chutho, weuru mondo wagen Jehova kendo kik waketre kuom lony ma wan-go wawegi.

[Weche moler piny]

^ par. 1 Nyingegi oseloki.

Be Iparo?

• Ang’o misepuonjori kuom Hezekia, Hanna, kod Jona e wi wach geno Jehova?

• Ere kaka ranyisi mar Daudi kod Joshua jiwo gimomiyo ber tang’ sama ng’ato timo yiero?

• En kinde mane monego walemie moloyo kuom wach tembe?

[Penjo mag Puonjruok]

[Picha manie ite mar 9]

E kwedo tembe, lamo konyo ahinya e kinde mane?