Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

“Uhakolele Menoñgonoko Liove Muene”

“Uhakolele Menoñgonoko Liove Muene”

“Uhakolele Menoñgonoko Liove Muene”

“Yumba onthumbi mu Jeova nomutima wove auho, uhakolele menoñgonoko liove muene.”—PROVÉRBIOS 3:5.

1, 2. (a) Ovitateka patyi tupondola okupita navio? (b) Tyina tupita movitateka, nokulinga omatokolo, ine okuanya omahongaiyo, omulie tuna okuyumba onthumbi? Omokonda yatyi?

 OMUHONA wa Cynthia a wapolale ovaundapi vae vamwe movilinga. Pahe Cynthia nae una owoma wokuti nthiki imwe mapolwa movilinga. Oityi malingi inkha apolwa movilinga? Oñgeni mafete ovihemba viomulume wae? Oñgeni mavafete onongele mbavo? Omphange Omukristau utiwa Pamela uhanda okuilukila kuna kuesukisa vali ovaivisi Vouhamba, mahi okuti metyivili? Omukuendye utiwa o Samuel wasukalala notyipuka otyikuavo. Kohale wali notyituwa tyokutala omikanda no nosinema mbovanthu vemuhoyo. Pahe una omanima 20, iya nkhele una eyembelo enene liokukondoka kotyituwa otyo. Oñgeni melityilika tyo?

2 Olie uyumba onthumbi tyina upita movitateka, no momahongaiyo, ine o pokulinga omatokolo akolela? Uliyumba onthumbi ove muene ine ‘upakula omulemo wove ku Jeova’? (Salmo 55:22) Ombimbiliya ipopia okuti “omaiho a Jeova atala ovaviuki. Iya omatwi ae atehelela tyina vaita ombatelo.” (Salmo 34:15) Ngotyo, tyakolela unene tuyumbe onthumbi mu Jeova nomutima wetu auho, atuhayumbu onthumbi menoñgonoko lietu muene!—Provérbios 3:5.

3. (a) Okuyumba onthumbi mu Jeova tyakutikinya tyi? (b) Oityi pamwe vamwe vakalela neyembelo liokuyumba onthumbi menoñgonoko liavo muene?

3 Okuyumba onthumbi mu Jeova nomutima auho, tyakutikinya okulinga ovipuka monkhalelo yae, nokuelikuata nehando liae. Moluotyo, tuna okulikuambela apeho kwe, nokuita nomutima auho ehongolelo liae. Mahi, vamwe tyivepuiya okuyumba onthumbi aiho mu Jeova. Nkhele tala, omphange utiwa o Lynn waimbuka okuti: “Okuyumba onthumbi mu Jeova tyihole okumphuilisa.” Omokonda yatyi? Oe wati: “Ame ndyitupu oupanga omuwa na tate, iya me kesukile naame. Moluotyo, nelilonga liwa okulitekula ame muene.” Mokonda yonkhalelo atekulwa, Lynn ankho ketyivili okuyumba onthumbi momunthu nawike. Tupu, omunthu upondola okuliyumba onthumbi mokonda younongo nomalumono ena. Mongeleka, omukulu weuaneno upondola okuyumba onthumbi mounongo wae muene, ahimbika okutetulula ovitateka viewaneno ehelikuambela tete ku Huku.

4. Oityi matulilongesa monthele ino?

4 Jeova ukevelela tulinge ononkhono mbokulinga etyi tuita momalikuambelo etu, monkhalelo yelikuata nehando liae. Mahi, oñgeni monoñgonoka inkha wesukisa okuyeka Jeova atetulule otyitateka tyove tyepuiya, ine ove muene una okutyitetulula? Tyina tuhanda okulinga omatokolo, oityi tuna okutala nawa? Okulikuambela tyina tuhongiliyua tyakolela mokonda yatyi? Matutale onongeleka mbo Vihonekwa mambutukuatesako okukumbulula omapulo oo.

Tyina Tumona Ononkhumbi

5, 6. Oityi Ezekia alinga etyi akatukilwa nohamba yo Asiria?

5 Ombimbiliya ipopia konthele ya Ezekia Ohamba yo Judaa okuti: “Oe watualako okukakatela mu Jeova. Kayekelepo okumulandula, watuaileko okuendela movitumino via Jeova atumine Moisesi.” Enga oe “wayumbile onthumbi mu Jeova, Huku yo Isilayeli.” (2 Reis 18:5, 6) Oityi Ezekia alinga etyi Senakelibe Ohamba yo Asiria atuma ovatumwa vae kumwe na Rabesake nomatolopa omanyingi ko Jelusalei? Omatolopa o Asiria ankho afindale omapundaumbo omanyingi apama o Judaa, iya pahe ankho Senakelibe uhanda okulwisa o Jelusalei. Ezekia wanyingila mondyuo ya Jeova elikuambela okuti: “Ove Jeova, Huku yetu, mbambavo tuyovole pomaoko avo, opo omautumini aeho kombanda yoohi etyiiwe okuti ove Jeova, ove vala Huku.”—2 Reis 19:14-19.

6 Ezekia walinga ngetyi aita melikuambelo liae. Alo umwe etyi eheneende Mondyuo ya Huku okukelikuambela, wapopila ovanthu opo vahasukalale nomukuele wa Rabesake. Tupu Ezekia watuma ovanthu komuuli Isaia, opo evelondole. (2 Reis 18:36; 19:1, 2) Ezekia alingi etyi ankho tyaviuka. Oe kaovolele okulinga ehando liae muene, lihelikuatele nehando lia Jeova, liokukaovola ombatelo ko Egitu ine ovilongo ovikuavo. Ezekia kayumbile onthumbi menoñgonoko liae muene, anthi wayumbile onthumbi mu Jeova. Etyi oandyu ya Jeova yaipaa omatolopa 185.000 a Senakelibe, Senakelibe akondoka akakala ko Ninive.—2 Reis 19:35, 36.

7. Epameko patyi tupola komalikuambelo a Ana na Jona?

7 Ana, omukai wo mu Levita Elkana, tupu wayumbile onthumbi mu Jeova etyi ali notyitateka tyokuhena olutyito. (1 Samuel 1:9-11, 18) Omuuli Jona wayovoka meimo liombisi onene etyi elikuambela okuti: “Mononkhumbi mbange neliyavela ku Jeova, iya oe ankhumbulula. Meimo Lielangalo neliyavela okuita ekuateso. Iya ove watehelela ondaka yange.” (Jonas 2:1, 2, 10) Tyitupameka unene okuimbuka okuti kese tyitateka tukala natyo, tupondola okulikuambela ku Jeova ‘okumuita ombatelo!’Tanga Salmo 55:1, 16.

8, 9. Etyi Ezekia na Ana na Jona velikuambela, oityi ankho tyakolela vali pala vo? Oityi tulilongesila kuvo?

8 Onongeleka mba Ezekia, na Ana, na Jona, nambo mbutulongesa otyipuka tyakolela konthele yetyi tuna okuhinangela tyina tulikuambela mononkhumbi. Aveho vetatu ankho vaihamenwa. Mahi, omalikuambelo avo alekesa okuti ankho kavasukalalele mokonda yavo muene, nokuyovolwa movitateka viavo. Pala vo, enyina lia Huku, nefendelo liae, nokulinga ehando liae, ankho ovipuka viakolela vali. Ezekia ankho wanumana mokonda enyina lia Jeova ankho likahi nokuundulwa. Ana walaa okuava omona wae ankho ahanda unene, movilinga viekaka liefendelo ko Siloo. Iya Jona wati: “Etyi nalaa okulinga, mandyilingi.”—Jonas 2:9.

9 Tyina tulikuambela opo tuyovolwe motyitateka tyimwe, otyiwa okusoka oityi tuhandela eyovo olio. Okuti tuasukalala vala nokuyovolwa motyitateka tyetu, ine tusoka ku Jeova nevangelo liae? Pamwe tupondola okusukalala unene novitateka vietu atulimbuako ovipuka viopaspilitu. Tyina tulikuambela okuita ombatelo ku Huku, tusokei kenyina liae, nokusukukisa enyina liae, nokuamena ouhamba wae. Okulinga ngotyo matyitukuatesako okukala nomalusoke aviuka namphila otyitateka tyetu tyihatetululwa liwa. Hamwe Huku makumbulula elikuambelo lietu mokutuavela ononkhono opo tukoleleye.—Tanga Isaías 40:29; Filipenses 4:13.

Tyina Tulinga Omatokolo

10, 11. Oityi Jeosafa alinga etyi avasiwa notyitateka oe ankho ehetyii oñgeni metyitetulula?

10 Oñgeni ulinga omatokolo epuiya? Pamwe tete utokola, konyima olikuambela opo Jeova aendese nawa etokolo liove? Soka kuetyi Jeosafa ohamba yo Judaa alinga etyi omatolopa o Moabe no va Amom veya okumuluisa. Ova Judaa ankho kavehi pala okuveluisa. Oityi Jeosafa alinga?

11 Ombimbiliya yati, “Jeosafa akala nowoma, ahimbika okuovola Jeova.” Apopila ovanthu aveho vo Judaa opo vahalie, aonganeka ovanthu aveho opo “vapopie na Jeova.” Iya akatuka mewaneno lio Judaa, no Jelusalei elikuambela. Oe welikuambela okuti: “Jeova Huku yetu, kumevekoyesa? Mokonda onthue tutupu ononkhono komaiho otyinyingi etyi atyiho tyovanthu veya okutuluisa. Iya onthue muene katutyii oityi matulingi, anthi omaiho etu apanena vala kuove.” Huku yotyotyili watehelela elikuambelo lia Jeosafa, eveyovola kehuviso. (2 Crônicas 20:3-12, 17) Tyina tulinga omatokolo, haunene ana elikuata nonkhalelo yetu yopaspilitu, tuesukisa okuyumba onthumbi mu Jeova tyipona menoñgonoko lietu muene.

12, 13. Ongeleka patyi Ohamba David aava konthele yokulinga omatokolo?

12 Oityi tuesukisa okulinga tyina otyipuka tyimoneka ngoti tyapepuka okutyitetulula? Hamwe omokonda ovipuka tuapita navio kohale vitusokesa okuti matutyivili okutetulula liwa otyitateka otyo. Ehipululo limwe konthele Yohamba David litukuatesako okukumbulula epulo olio. Etyi ova Amalekita vakatukila otyilongo tyo Ziklag, vatyinda ovakai va David, novana vae, novaundapi vae ovalume. David apulu Jeova okuti: “Ndyipondola okulandula ovifuanga evi?” Jeova emukumbulula okuti: “Enda velandula, mokonda movevasi, tupu moveyovolako.” David etavela iya “akayovola atyiho ova Amalekita vatyindile.”—1 Samuel 30:7-9, 18-20.

13 Etyi palamba vala katutu, ova Filisteu veya okulwisa ova Isilayeli. David apulu vali ku Jeova iya apewa ekumbululo liayandyuluka nawa. Huku wati: “Enda, mokonda tyotyili mandyiave ova Filisteu pomaoko ove.” (2 Samuel 5:18, 19) Etyi palamba vala katutu, ova Filisteu aveya vali okuluisa David. Oityi David malingi pahe? Oe upondola okusoka: ‘Naliale monkhalelo ngoyo ovikando vivali. Ndyende ndyikaluise onondyale mba Huku ngetyi nalingiliale.’ Ine David maovola ehongolelo lia Jeova? David kayumbile onthumbi muetyi alingile kohale. Oe welikuambela vali ku Jeova. Tyotyili David wapandulile unene mokualinga ngotyo! Otyikando etyi wapeua onondonga mbelikalela. (2 Samuel 5:22, 23) Tyina tupita movitateka mombunga ine ovikuavo, tuna okuliyunga opo tuheliyumbe onthumbi mokonda yovitateka tuatetuliliale kohale.—Tanga Jeremias 10:23.

14. Oityi tulilongesila konkhalelo Josue novalume ovakulu vo Isilayeli vatetulula otyitateka nova Gibionita?

14 Mokonda atuho tuvakuankhali, alo umwe ovakulu vewaneno ovanongo, tuesukisa okuovola ehongolelo lia Jeova tyina tuhanda okulinga omatokolo. Tala oñgeni Josue omupingi wa Moisesi, novalume ovakulu vo Isilayeli vakumbulula etyi ova Gibionita veya okupopia navo, okulilingisa ngatyina vatunda kotyilongo tyimwe tyokokule. Tyihapulu ku Jeova, Josue navakuavo vaya komutwe avakalinga ombembwa nova Gibionita, avalingi omphango navo. Namphila Jeova konyima evekuatesako, mahi watuma okuhoneka Movihonekwa otyiponyo tyavo tyokuhaovola ehongolelo lia Jeova opo tupoleko ouwa.—Josué 9:3-6, 14, 15.

Tyina Tulikuatehila Opo Tuanye Omakengelelo

15. Hangununa omokonda yatyi okulikuambela tyakolela opo tuanye omakengelelo?

15 Mokonda “otyitumino tyonkhali” tyikahi molutu luetu, tuesukisa okulwa nomahando onkhali. (Rom. 7:21-25) Ovilwa ovio vipondola okufindwa. Ñgeni? Jesus wapopila ovalanduli vae okuti tyakolela okulikuambela opo vaanye omakengelelo. (Tanga Lucas 22:40.) Konyima yokulikuambela ku Huku, inkha omahando nomalusoke omavi atualako, tuesukisa “okutualako okuita ku Huku” ounongo opo tufinde otyitateka otyo. Ondaka ya Huku itupopila okuti “oe wavela aveho otyali, ahakandukila.” (Tiago 1:5) Tiagu tupu wahoneka okuti: “Pokati kenyi pena umwe uvela [mopaspilitu]? Aihane ovakulu vewaneno, iya avemuitilako melikuambelo, no kumuwaeka omulela menyina lia Jeova. Iya elikuambelo liekolelo malikuatesako una uvela okukala nawa.”—Tiago 5:14, 15.

16, 17. Tyina tuita ombatelo opo tuanye omakengelelo, omuwo patyi waviuka wokulikuambela?

16 Okulikuambela tyakolela opo tuanye omakengelelo, mahi tuna okuimbuka okuti tuesukisa okulikuambela tyina tukahi motyitateka otyo. Tala ongeleka yomukuendye wapopiwa mu Provérbios 7:6-23. Kongulohi, wakuata petapalo liomukai ekunga wiiwe okuti ulinga omaumbalehi. Omukai oo emuiti aye keumbo liae, omukuendye emulandula ngongombe ikaipawa. Omokonda yatyi omukuendye akuatela petapalo olio? Mokonda ankho “utupu omutima,” wafindua nomahando omavi. (Provérbios 7:7) Oñgeni elikuambelo ñgeno liemukuatesako pomuwo opo? Tyotyili, okulikuambela kese muvo tyina tukahi nokupita nomakengelelo tyakolela unene. Mahi, omuvo waviuka omukuendye ankho ena okulikuambela opuetyi asoka okukuata petapalo olio.

17 Hono, ovalume vapondola okuhongiliyua unene okutala omikanda no nosinema mbovanthu vahavalele. Mahi, soka ñgeno wanyingila mo Internete mo site iiwe okuti muna omalutalatu oo. Otyo katyelifuile nomukuendye wapopiwa mokapitulu 7 ka Provérbios? Oyo ondyila ombi unene pala okukuatamo! Opo tulityilike okutala ovanthu vahavalele, tuesukisa okulikuambela okuita ombatelo ku Jeova tyina nkhele tuhenenyingile mo Internete.

18, 19. (a) Omokonda yatyi katyapepukile okuanya omakengelelo, mahi oñgeni matutyivili? (b) Ove watokola okulinga tyi?

18 Katyapepukile okuanya omakengelelo ine okufinda ovituwa ovivi. Apostolu Paulu wahoneka okuti: ‘Olutu lulwisa ospilitu momahando alo, iya ospilitu ilwisa olutu. Otyo tuhalingila ovipuka vina tuatokala okulinga.’ (Gálatas 5:17) Opo tutetulule otyitateka otyo, tuesukisa okulikuambela unene tyina omalusoke omavi ine omakengelelo ehika momutima wetu, nokulinga ngetyi tuaita melikuambelo. “Katuneyondyue monkhalelo yelikalela no yovanthu aveho,” iya nombatelo ya Jeova, tupondola okutualako okukolela mwe.—1 Coríntios 10:13.

19 Inkha tukahi motyitateka tyimwe tyepuiya, nokulinga etokolo liakolela ine okuanya omakengelelo, Jeova utuavela otyiawa otyiwa unene—elikuambelo. Nelikuambelo olio, tulekesa onthumbi yetu mu Huku. Tupu tuesukisa okutualako okuita ku Huku ospilitu sandu, ituhongolele nokutupameka. (Lucas 11:9-13) Apeho, tuyumbei onthumbi mu Jeova atuhayumbu onthumbi menoñgonoko lietu muene.

[Onondaka Poutoi]

a Omanyina apilululwa.

Okuti Ove Utyihinangela?

• Oityi ulilongesila ku Ezekia, na Ana, na Jona konthele yokuyumba onthumbi mu Jeova?

• Oñgeni onongeleka mba David na Josue mbulekesa okuti tuesukisa okutala nawa tyina tulinga omatokolo?

• Haunene onalupi tuesukisa okulikuambela konthele yomakengelelo?

[Omapuko Elongeso]

[Olutalatu pefo 13]

Opo tuhayondyue, onalupi elikuambelo liakolela?