Skip to content

Skip to table of contents

‘Ku Ka Kolele Kolondunge Viove Muẽle’

‘Ku Ka Kolele Kolondunge Viove Muẽle’

‘Ku Ka Kolele Kolondunge Viove Muẽle’

“Kolela Yehova lutima wove wosi. Ku ka tiamẽle kolondunge viove muẽle.” —OLOSAP. 3:5.

1, 2. (a) Ovitangi vipi pamue tu liyaka lavio? (b) Ongangu yelie tu sukila oku kuama eci tu liyaka lovitangi poku nõla onjila tu yongola oku kuama, kuenda momo lie?

 ETEKE limue eci cime ca manji Cynthia a, a tundisa olonalavayi vialua kupange, manji Cynthia wa simĩle okuti, o ka tundisiwavo. Nda wa tundisiwile kupange nda wa linga nye? Nda wa landa ndati ovina a sukila? Omo okuti manji umue ukãi o tukuiwa hati Pamela, wa yonguile oku ilukila kocikanjo cimue ka kuli akundi Vusoma, wa sukilile oku linga nye? Umalẽhe umue o tukuiwa hati Samuel, eci a kala omõla wa kuata ocitangi coku tala omanu va kasi epolõla haivo va linga ukahonga. Cilo, o kuete eci ci pitahãla 20 kanyamo, kuenje, wa siata oku yonjiwa lonjongole yoku tala vali ovina viaco. Eye o sukila oku tamalãla ndati leyonjo liaco?

2 Eci o kuata ovitangi, kuenda poku liyaka layonjo, kulie o sukila oku sandiliya ekuatiso? Anga hẽ, o kolela kolondunge viove muẽle, ale o “tuika ku Yehova ocitele cove”? (Osa. 55:22) Embimbiliya li popia ndoco: “Ovaso a Yehova a vanja vakuesunga, o vonguila ovatũi aye kevilikiyo liavo.” (Osa. 34:15) Oku kolela Yehova lutima wetu wosi loku pinga ekuatiso kokuaye okuti ka tu kolela kolondunge vietu muẽle, ci kuete esilivilo!—Olosap. 3:5.

3. (a) Nye ca kongela voku kolela Yehova? (b) Momo lie vamue va siatela oku kolela kolondunge viavo muẽle?

3 Voku kolela Yehova lutima wetu wosi, mua kongela oku linga ovina vi litava locipango caye. Tu sukila oku amamako oku likutilila ku Suku lutima wetu wosi, loku pinga oco a tu songuile. Pole, vamue ka va kuete ocituwa coku pinga ekuatiso ku Yehova. Manji umue ukãi o tukuiwa hati Lynn, wa popia hati: “Nda lilongisa oku kolela Yehova lutima wange wosi, eci ndi liyaka locitangi.” Momo lie? Eye wa amisako hati: “Sia kuatele ukamba la isia yange kuenda ina yange ka endele oku ndi tata ciwa. Kuenje, nda sandiliya onjila yoku litekula ame muẽle.” Omo liocitangi caco, Lynn ka kuatele ukamba lomanu. Citava okuti olonjanja vimue, oku kuata uloño woku linga ovina vimue, kua siata oku vetiya omanu oku likolela ovo muẽle. Akulu vamue vekongelo omo lioku loñoloha kuavo, pamue poku tetulula ovitangi via vamanji, ka va pingi vali ekuatiso ku Suku volohutililo.

4. Nye tu lilongisa vocipama cilo?

4 Yehova o yongola okuti, poku tẽlisa ocipango caye, tu likolisilako oku ambata omuenyo u litava lovina tua pinga volohutililo. Ecelela ndati okuti Yehova o tetulula ovitangi viove okuti ku seteka oku vi tetulula ove muẽle? Momo lie o sukilila oku lavulula poku nõla onjila o yongola oku kuama? Eci tu liyaka layonjo, momo lie oku likutilila ku kuetele esilivilo? Tu ka konomuisa apulilo ava, lekuatiso liovolandu a sangiwa Vovisonehua.

Ceci tu Liyaka Lovitangi

5, 6. Nye Hesekiya a linga, eci soma yo ko Asuria a kala oku va lingisa usumba?

5 Catiamẽla ku Hesekiya Soma yo ko Yuda, Embimbiliya li popia ndoco: “[Omo Hesekiya] wa kakatela Yehova, ka pambukile vonjila yaye puãi wa lava ovihandeleko viaye, vina Yehova a handelekele Mose.” Hesekiya ‘wa kolelele Yehova Suku ya Isareli.’ (2 Olos. 18:5, 6) Hesekiya wa tambulula ndati Ravesiake, una wa kala omunga ya Soma Senakeriva, eci eyile lolohoka vio ko Asuria ko Yerusalãi? Olohoka vio ko Asuria via tambuile ale alupale alua o ko Yuda, kuenda Senakeriva wa kala ocipepi lo Yerusalãi oco a yi tambulevo. Eci Hesekiya a ci mola, wa endele vonembele ya Yehova, kuenje wa fetika oku likutilila hati: “A Yehova Suku yetu, hu livondela, tu popele peka liaye, oco ovosoma osi o kilu lieve a limbuke okuti ove Yehova Suku, ove lika wove.”—2 Olos. 19:14-19.

6 Soma Hesekiya wa linga ovina vi likuata lohutililo yaye. Osimbu ka endele vonembele oku likutilila, wa handeleka omanu oco ka va ka tambulule Ravesiake, una wa kala oku va sanumũla. Soma Hesekiya wa tumĩlevo olomunga kuprofeto Isaya oku pinga olonumbi. (2 Olos. 18:36; 19:1, 2) Hesekiya wa linga ovina via sunguluka. Vepuluvi liaco, ka setekele oku linga ovina ka vi litava locipango ca Yehova, ndeci: Oku sandiliya ekuatiso Kegito, ale kolofeka vina via kala ocipepi lavo. Hesekiya ka kolelele kolondunge viaye muẽle, pole wa kolela lika ku Yehova. Eci ungelo wa Yehova a ponda 185.000 kasualali vo ko Asuria, Senakeriva lolohoka viaye va “tiukila” ko Ninivei.—2 Olos. 19:35, 36.

7. Ohutililo ya Hana leyi ya Yona vi tu lembeleka ndati?

7 Ndaño okuti, Hana ukãi wa Elikana wa sumuile calua omo lioku kala osiũle pole, wa lekisa ekolelo ku Yehova. (1 Sam. 1:9-11, 18) Uprofeto Yona noke yoku iniwa lombisi yimue yinene, wa likutilila hati: “Nda vilikiya ku Yehova, kuenje eye wa nambulula. Nda liyeyela valondo onjembo, kuenje wa njeva.” (Yona 2:1, 2, 10) Oku kũlĩha okuti, Yehova o ‘tu kuatisa’ poku liyaka lovitangi, ci tu lembeleka calua!—Tanga Osamo 55:1, 16.

8, 9. Ovina vipi Hesekiya, la Hana, kuenda Yona va tukula volohutililo viavo, kuenda vi tu longisa nye?

8 Ovolandu tua konomuisa ndeti, atiamẽla ku Hesekiya, la Hana, kuenda Yona, a tu kuatisa oku limbuka okuti eci tu liyaka lovitangi, tu sukila oku likutilila oco Yehova a tu kuatise. Omanu vatatu va tukuiwa ndeti, va liyaka lovitangi via va kokela esumuo. Pole, olohutililo viavo, vi lekisa okuti, ka va kolelele kolondunge viavo muẽle poku liyaka lovitangi. Momo va velisilepo onduko ya Suku, efendelo liaye, kuenda oku linga ocipango caye. Hesekiya wa sumuile calua omo liomanu va kala oku sepula onduko ya Yehova. Hana wa likuminyile okuti, omõlaye eciwa oku linga upange votavernakulu yo ko Silo. Yona wa popia hati: “Eci nda likuminya oco ndinga.”—Yona 2:9.

9 Poku likutilila oco tu yule ocitangi cimue, tu sukila oku sokolola esunga lieci tu lingila ohutililo yaco. Tua siata hẽ oku tukula lika ocitangi cetu, ale tu sokolola ovina viatiamẽla kocipango ca Yehova? Nda tu kasi oku tala ohali, ka tu ka sokololi lika ovitangi vietu okuti, tu ivalako ovina viespiritu. Poku pinga ekuatiso ku Suku volohutililo, tu sukila oku ivaluka oku kemãlisa onduko ya Yehova kuenda uviali waye. Oku ci linga, ci tu kuatisa oku amamako oku kuata ovisimĩlo via sunguluka, ndaño pamue ovina tu lavoka ka vi kasi oku tẽlisiwa lonjanga. Oco Suku a tambulule olohutililo vietu tu sukila oku lekisa epandi.—Tanga Isaya 40:29; Va Filipoi 4:13.

Poku Nõla Onjila tu Kuama

10, 11. Nye Yehosafata a linga eci a liyaka locitangi cimue ka ca lelukile oku ci tetulula?

10 O nõla ndati onjila o yongola oku kuama komuenyo wove? Anga hẽ tete o nõla onjila o kuama, noke o likutilila ku Yehova, oco a ku sumũlũise? Kũlĩhĩsa ovina Yehosafata, soma yo ko Yuda a linga eci olohoka via va Moavi la va Amoni vo katukila oco va linge laye uyaki. Va Yuda ka va kuatele ongusu yoku liyaka lavo. Nye Yehosafata a linga?

11 Embimbiliya li popia ndoco: “Yehosafata wa yokoka kuenje wa likapela oku sanda Yehova.” Eye wa sapuila owiñi wo ko Yuda oco va pinge ekuatiso ‘ku Yehova.’ Noke, wa talama kovaso yowiñi wo vo Yuda lo vo Yerusalãi kuenje, wa likutilila hati: “A Suku yetu, ku yongola hẽ oku va yambula? Momo layimue ongusu tu kuete kovaso owiñi wakahandangala u tu iyilila ndeti. Leci tu linga ka tu ci lete, puãi tu imba ovaso kokuove.” Suku yocili wa yeva ohutililo ya Yehosafata kuenje, wo yovola locikomo. (2 Asa. 20:3-12, 17) Poku nõla onjila tu yongola oku kuama oco ka tu ka nyole ekalo lietu kespiritu, ka tu sukila hẽ oku kolela ku Yehova okuti kolondunge vietu ci sule?

12, 13. Ongangu yipi Soma Daviti a tu sila poku nõla onjila tu yongola oku kuama?

12 Nye tu sukila oku linga nda ocitangi cimue ci moleha okuti ca leluka oku ci tetulula, omo kosimbu tua sangele onjila yoku ci tetulula lonjanga? Ocitangi Soma Daviti a liyaka laco, ci tu kuatisa oku limbuka eci tu sukila oku linga. Eci va Amaleke va tambula olupale luo Cikilage, va ambatele akãi va Daviti lomãla, kuenda akuenje vaye. Kuenje, Daviti wa pinga ku Yehova hati: “Ndandula olohoka viaco ale?” Yehova wo tambulula hati: ‘Vi landula muẽle. Ocili o vi sanga kuenda o ka vi yula.’ Daviti wa pokola ku Yehova, kuenje, “wa tambula vali cosi ca ambatiwile la va Amaleke.”—1 Sam. 30:7-9, 18-20.

13 Noke liuyaki wa lingiwa la va Amaleke, va Filisiti va liyakavo la va Isareli. Daviti wa pinga vali ekuatiso vohutililo. Kuenje, Yehova, wo tambulula hati: “Va Filisiti ndi va eca peka liove muẽle.” (2 Sam. 5:18, 19) Va Filisiti veya vali oku liyaka la Daviti. Nye Daviti a linga vepuluvi liaco? Pamue nda wa sima ndoco: ‘Nda pitile ale locitangi eci olonjanja vivali. Onjanja eyi, ndi ka yulavo ovanyãli va Suku ndeci nda lingile onjanja yatete.’ Anga hẽ, wa sandiliya ekuatiso lia Yehova? Daviti ka kolelele kolondunge viaye muẽle. Momo wa likutilila vali ku Yehova. Daviti wa sanjukila ovina a linga! Pole vepuluvi liaco, wa tambula olonumbi via litepa. (2 Sam. 5:22, 23) Nda tu liyaka locitangi cimue tua kũlĩha, tu sukila oku yuvula oku kolela kolondunge vietu muẽle.—Tanga Yeremiya 10:23.

14. Ocisila combembua Yehosua kumue lakulu vo ko Isareli va linga la va Giveone ci tu longisa nye?

14 Ci kale akulu vekongelo kuenda vamanji vakuavo, omo okuti ka tua lipuile, poku nõla onjila tu yongola oku kuama, tu sukila oku amamako loku pokola kolonumbi via Yehova. Kũlĩhĩsa ndomo Yehosua kumue lakulu vo ko Isareli va tambulula va Giveone. Ovo va kemba va Isareli vati, va tunda kofeka yocipãla. Yehosua kumue lakulu vakuavo, ka va pingile vali ekuatiso ku Yehova, kuenje, va linga lavo ocisila combembua. Pole, Yehova wa ecelela okuti ulandu waco u sonehiwa Vembimbiliya oco u tu kuatise.—Yeh. 9:3-6, 14, 15.

Ceci tu Liyaka Layonjo

15. Lombolola esunga lieci ohutililo yi kuetele esilivilo poku liyaka layonjo.

15 Omo okuti ‘ocihandeleko cekandu’ ci kasi vutima wetu, tu sukila oku tamalãla loloñeyi vietimba. (Va Rom. 7:21-25) Pole, tu pondola oku yula oloñeyi viaco. Tu vi yula ndati? Yesu wa sapuila olondonge viaye hati, poku liyaka layonjo, vi sukila oku likutilila. (Tanga Luka 22:40.) Nda noke yoku likutilila tu limbuka okuti ovisimĩlo ka via sungulukile via amamako, tu sukila oku ‘pinga ku Suku’ oco a tu ĩhe olondunge vi tu kuatisa oku yula ocitangi caco. Tua kũlĩha okuti, eye ‘wa siata oku eca komanu ovina va sukila.’ (Tia. 1:5) Ndonge Tiago wa soneha ndoco: “Pokati kene pali umue o vela? A kovonge akulu vekongelo kuenje vo likutilile loku u sieketa lulela vonduko ya [Yehova]. Kuenje ohutililo yekolelo yi popela u o vela.”—Tia. 5:14, 15.

16, 17. Vepuluvi lipi ohutililo yi kuatisa oku tamalãla kayonjo?

16 Ndaño okuti, olohutililo vi tu kuatisa oku tamalãla kayonjo, pole, tu sukila oku likutilila vepuluvi lia sunguluka. Tu konomuisi ocitangi umalẽhe wa tukuiwa kelivulu Liolosapo 7:6-23, a pita laco. Osimbu a kala oku endela vokololo koñolosi, wa pita ocipepi lonjo yukãi umue ocipuepue. Ukãi waco wo yonja lolondaka via posoka viomẽla waye, kuenje umalẽhe waco wo kuama ndongombe ya loña kepondelo. Nye ukuenje waco a ka lingile vokololo? Omo okuti, “wa kamba olondunge,” wa vetiyiwa loloñeyi ka via sungulukile. (Olosap. 7:7) Vepuluvi lipi ukuenje waco a sukilile oku likutilila? Vepuluvi lina a kala oku yonjiwa lukãi. Eye, wa sukilile oku likutilila eci a kuata ovisimĩlo vioku ka ñuala ñuala vokololo.

17 Koloneke vilo, citava okuti, manji umue o seteka oku siapo ocituwa coku tala omanu va kasi epolõla haivo va linga ukahonga, pole, ka tẽla oku ci yuvula. Nda poku tala vo Internet, wa limbuka okuti mu moleha alitalatu ale olovideo viomanu va kasi epolõla, nye o sukila oku linga? Nda wa tala ovina viaco, ku ka sokisiwa hẽ lumalẽhe wa tukuiwa kelivulu Liolosapo kocipama 7? Oku ci linga, ci nena ovitangi! Oco o tamalãle leyonjo lioku tala omanu va kasi epolõla haivo va linga ukahonga, o sukila oku pinga ekuatiso ku Yehova volohutililo, osimbu kua fetikile oku tala vo Internet.

18, 19. (a) Tu yula ndati oloseteko vina okuti ka ca lelukile oku liyaka lavio? (b) Nye wa likuminya oku linga?

18 Oku tamalãla kayonjo, kuenda kovituwa vĩvi, ka ca lelukile. Upostolo Paulu wa soneha ndoco: “Ocipango cetimba ci yaka lespiritu, locipango cespiritu ci yaka letimba.” Momo, “vi linyãle pokati, oco, oku linga ovina wa pangi ka ci tava.” (Va Gal. 5:17) Omo liaco, eci tu kuata ovisimĩlo ka via sungulukile, tu sukila oku likutilila lutima wetu wosi, loku kapako ovina tua tukula volohutililo vietu oco tu yule ocitangi caco. Tu ivaluki okuti, ‘ovitangi viosi tu liyaka lavio, via siata pokati komanu.’ Pole, nda tu amamako lekolelo, Yehova, o tu kuatisa.—1 Va Kor. 10:13.

19 Poku liyaka locitangi cimue ka ca lelukile oku ci tetulula, ale oku nõla onjila tu yongola oku kuama, kuenda poku tamalãla kayonjo, tu pondola oku kuatisiwa leliangiliyo lia Yehova lioku linga olohutililo. Nda tua ci linga, ci lekisa okuti, tua kolela kokuaye. Tu pondolavo oku pinga espiritu lia Suku oco li tu songuile loku tu pamisa. (Luka 11:9-13) Omo liaco, tu koleli ku Yehova, kuenda tu yuvuli ocituwa coku kolela kolondunge vietu muẽle.

[Atosi pombuelo yamẽla]

a Olonduko vimue via pongoluiwa.

Ivaluka Eci Tua Lilongisa?

• Nye wa lilongisa kulandu wa Hesekiya la Hana, kuenda Yona, watiamẽla koku kolela Yehova?

• Ongangu ya Daviti la Yehosua yi tu kuatisa ndati oku lavulula poku nõla onjila tu yongola oku kuama?

• Vepuluvi lipi tu sukila oku likutilila catiamẽla kayonjo?

[Apulilo Elilongiso]

[Elitalatu kemẽla 9]

Vepuluvi lipi ohutililo yi kuatisa omunu oku tamalãla kayonjo?