Kuatesako Ovalume Okukula Mopaspilitu

“Okupolelela hono mokuate [ovanthu] nomuenyo.”—LUCAS 5:10.

1, 2. (a) Okuti ovalume ankho vatehelela etyi Jesus aivisa? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?

 MOKUEENDA kuovilinga ovinene viokuivisa mo Galileia, Jesus novalanduli vae valonda mowato avaende pomphangu pehena ovanthu. Mahi ovanthu ovanyingi avaendela pohi okuvelandula. Monthiki oyo kuaile “ovalume vena ovityita omakwi etano, tyihavalula ovakai novana.” (Mateus 14:21) Onthiki onkhuavo, ovanthu ovanyingi vaile ku Jesus opo vahakulwe nokutehelela etyi apopia. Ankho muakutikinya “ovalume vena ovityita omakwi ekuana, tyihavalula ovakai novana.” (Mateus 15:38) Tyotyili, ovalume ovanyingi veile ku Jesus nokusuka netyi alongesa. Mahi oe ankho uhanda ovanthu ovanyingi vetavele, moluotyo, etyi alinga ehuviso liokukuata onohi, Jesus watolela Simau okuti: “Okupolelela hono mokuate ovalume [ine ovanthu] nomuenyo.” (Lucas 5:10) Ovalongwa vae ankho vena okuyumba omawanda avo melunga liovanthu, avakuate ovanthu ovanyingi okukutikinyamo ovalume.

² Tupu, hono ovanthu ovanyingi vekahi nokutavela onondaka mbo Vihonekwa tukahi nokuivisa. (Mateus 5:3) Mahi ovalume ovanyingi kavekahi nokukula mopaspilitu. Oñgeni matuvekuatesako? Namphila Jesus kalongesile vala ovalume, mahi wahandele okuvekuatesako mokonda pena ovipuka vimwe ankho visukalalesa ovalume kononthiki mbae. Okulandula ongeleka yae, tutalei oñgeni tupondola okukuatesako ovalume konthele yovipuka evi vitatu: (1) okuvasa eteku, (2) owoma wetyi ovanthu mavapopi, (3) nokulitehela okuti kamavetyivili okutyilinga.

Okuvasa Eteku

3, 4. (a) Ovalume ovanyingi vesuka vali natyi? (b) Oityi ovalume vamwe vapakela omalumono tete momuenyo tyipona ovipuka viopaspilitu?

³ Omunongo umwe wovihonekua wapopila Jesus okuti: “Mulongesi, mandyikulandula kese oku wenda nako.” Mahi etyi Jesus emutolela okuti: “Omona womulume utupu apa alangeka omutwe,” omunongo ahimbika okusoka ovipuka ovikuavo. Mokonda ankho ketyii opi mapolo okulia ine opi makala, kahambukilwe, moluotyo petupu etyi tyilekesa okuti oe wakala omulanduli wa Kristu.—Mateus 8:19, 20.

⁴ Ovikando ovinyingi, ovalume vapaka omalumono tete momuenyo wavo tyipona ovipuka viopaspilitu. Vaovola okulilongesa monosikola ononene nokuvasa ovilinga viveavela onombongo ononyingi. Monkhalelo yavo yokusoka, okukala nonombongo ononyingi tyakolela vali tyipona ouwa wokulilongesa Ovihonekwa, nokukala noupanga wapama na Huku. Etyi Ombimbiliya ilongesa vetyihole, mahi “omasukalalo ouye uno nekengelelo liomalumono” vihitakanesa esuko vena. (Marcos 4:18, 19) Mahi, Jesus wakuatesileko ovalongwa vae okutokola etyi ankho tyakolela vali, nonthue tupondola okumuhetekela.

5, 6. Oityi tyakuatesileko Andre, na Petulu, na Tiagu, na João okutokola ovilinga viakolela vali momuenyo wavo?

⁵ Andre nomukulu wae Simau Petulu ankho vaundapela kumwe motyitanda tyonohi. Tupu, João, nomukulu wae Tiagu, na tate yavo Zebedeu, ankho vaundapela kumwe. Ankho vena ovaundapi, tyilekesa okuti  otyitanda ankho tyienda nawa. (Marcos 1:16-20) Etyi Andre na João valongeswa na João Batista konthele ya Jesus, vakalele nonthumbi yokuti vavasa Mesiya. Andre eketyipopila liwa-liwa omukulu wae Simau Petulu, iya tyafuile João nae eketyipopila omukulu wae Tiagu. (João 1:29, 35-41) Monohanyi mbalandulako, aveho vekuana vakala na Jesus etyi ankho aivisa mo Galileia, no mo Judeia, no mo Samaria. Konyima, ovalongwa ovo vekuana avakondoka movilinga viavo viokufwa. Ankho vena esuko novipuka viopaspilitu, mahi ankho kavasoko okuti ovilinga viokuivisa viakolela vali momuenyo wavo.

⁶ Etyi palamba ononthiki mbumwe, Jesus akongo Petulu na Andre opo vemulandule nokukala “ovafwi vovanthu.” Okuti vetavelele? “Liwa-liwa, vasapo omawanda avo, iya avemulandula.” Tupu otyo Tiagu na João valinga. “Vasapo liwa-liwa owato na tate yavo, avemulandula.” (Mateus 4:18-22) Oityi tyakuatesileko ovalume ovo okunyingila movilinga viomuvo auho? Okuti vatokola vala tyihasokele? Au! Mokueenda kuonohanyi ononyingi, ovo vatehelela Jesus, vemumona okulinga omahuviso, nokutala ombili ankho ena nouviuki, novanthu ovanyingi vetavela onondaka aivisa. Otyo tyapameka ekolelo liavo mu Jeova nonthumbi yavo mwe!

7. Oñgeni matukuatesako ovalongwa Vombimbiliya okukala nonthumbi kepondolo lia Jeova liokutekula ovanthu vae?

⁷ Oñgeni matuhetekela Jesus, pokukuatesako ovalongwa vo Mbimbiliya okuyumba onthumbi mu Jeova? (Provérbios 3:5, 6) Onkhalelo tulongesa yakolela unene. Tyina tulongesa, tupondola okupopia vali unene konthele yomulao wa Huku wokutuavela oviwa inkha tupaka tete momuenyo wetu Ouhamba wae. (Tanga Malaquias 3:10; Mateus 6:33.) Namphila tupondola okumulongesa Novihonekwa vielikalela pala okulekesa oñgeni Jeova atekula ovanthu vae, tupu tuhalimbueiko okuti omulongwa utalela kovituwa vietu. Okuvepopila ovipuka tuapita navio momuenyo wetu, matyivatela unene ovalongwa vetu okuyumba onthumbi mu Jeova. Tupu tupondola okuvepopila onongeleka mbupameka tutanga momikanda vietu. a

8. (a) Omokonda yatyi tyakolela omulongwa Wombimbiliya ‘ahetekele, nokutala okuti Jeova omuwa’? (b) Oñgeni matukuatesako omulongwa wetu okutala ouwa-tima wa Jeova momuenyo wae?

⁸ Opo tukale nekolelo liapama, tuna vali etyi tuesukisa okulinga tyipona vala okutanga konthele yoñgeni vakuetu vakanenwa na Jeova. Omulongwa Wombimbiliya tupu wesukisa okutala ouwa-tima wa Jeova. Omuhoneki wo Salmu waimba okuti: “Hetekelei, amutale okuti Jeova omuwa. Omunthu uyumba onthumbi mwe omuna-mbembwa.” (Salmo 34:8) Oñgeni matukuatesako omulongwa okutala okuti Jeova omuwa? Soka ñgeno omulongwa wesukisa onombongo, mahi tupu ukahi nokulinga ononkhono mbokuyekapo otyituwa tyimwe otyivi, okupuena, okuyumba omawela, ine okunwa unene. (Provérbios 23:20, 21; 2 Coríntios 7:1; 1 Timóteo 6:10) Tupondola okulongesa omulongwa okulikuambela  ku Huku okuita ombatelo opo ayekepo otyituwa otyivi. Tyina ametyiyekepo, maimbuka okuti Jeova omuwa-tima. Tupu popia etyi tyipondola okutundililako tyina tupameka omulongwa okupaka tete momuenyo ovipuka viopaspilitu, mokuovola kese simano omuvo wokulilongesa Ombimbiliya, nokutanga etyi matyililongeswa momaliongiyo. Tyina omulongwa amatale okuti Jeova ukahi nokumuavela ononkhano onongwa, ekolelo liae malipame vali!

Owoma Wetyi Ovanthu Mavapopi

9, 10. (a) Oityi Nikodemu na Jose woko Alimateia vaholekelele okuti ovalanduli va Jesus? (b) Oityi ovalume vamwe hono vahalandulila Kristu?

⁹ Mokonda yokuhongiliyua, ovalume vamwe velityilika okulandula Kristu. Nikodemu na Jose woko Alimateia, kavapopile kovanthu okuti ovalongwa va Jesus mokonda ankho vena owoma wetyi ova Judeu vakuavo mavapopi ine mavalingi. (João 3:1, 2; 19:38) Ankho vena ehunga liokukala nowoma, mokonda ononkhalamutwe mbo nongeleya, ankho vayalele unene Jesus, iya kese umwe utavela kwe ankho upolwa mondyuo yefendelo.—João 9:22.

¹⁰ Kononthele mbumwe hono, inkha omulume usuka unene na Huku, Nombimbiliya, ine ongeleya, upondola okumoneswa emone na ava aundapa navo, nomapanga ine ombunga. Kononthele ononkhuavo, katyapepukile okuenda mongeleya onkhuavo. Okuhongiliyua tyipondola okupuiya vali tyina omulume ekahi motolopa, mopulitika ine utumina potyilongo. Mongeleka, omulume umwe ko Alemanha wati: “Etyi onwe Nombangi mupopia konthele Yombimbiliya otyili. Mahi, inkha ndyikala Ombangi hono, muhuka ovanthu aveho mavetyiivi. Vana ndyiundapa navo, novomunthele, nombunga yange, mavasoko tyi? Ame otyo himetyivili.”

11. Oñgeni Jesus akuatesileko ovalongwa vae okuhakala nowoma wovanthu?

¹¹ Ono apostolu mba Jesus ankho vakola omutima. Mahi pamwe vakalele nowoma wetyi vakuavo mavasoko konthele yavo. (Marcos 14:50, 66-72) Oñgeni Jesus evekuatesako okukula motyili, namphila ankho vahongiliyua navakuavo? Jesus wapongiya ovalongwa vae konthele yononkhumbi ankho mavamano. Oe wati: “Hambukuei apeho tyina ovanthu vemuyala, nokumulinga omukuele, nokumuanya, nokupenya enyina lienyi, mokonda yenyina lio Mona womulume.” (Lucas 6:22) Jesus walondolele ovalanduli vae okuti mavapenyua. Ankho, mavapenyua “mokonda yenyina lio Mona womulume.” Tupu Jesus wevepopila okuti Huku mevekuatesako inkha vayumba onthumbi Mwe opo evekuateseko nokuvepameka. (Lucas 12:4-12) Tupu, Jesus waita ovape opo veliwaneke novalongwa vae avakala omapanga.—Marcos 10:29, 30.

12. Omononkhalelo patyi matukuatesako ovape okuhakala nowoma wovanthu?

¹² Nonthue tuesukisa okukuatesako ovalongwa Vombimbiliya okuhakala nowoma  wovanthu. Okutetulula otyitateka ove utyii okuti mokapita natyo, katyipuiya. (João 15:19) Mongeleka, vana vaundapa nae navakuavo vapondola okumulinga omapulo konthele yetyi etavela. Tupondola okukuatesako okupongiya omakumbululo ehepuiya apolwa Mombimbiliya. Tupu, tupondola okukala epanga liae, nokumulekesa kovakuatate mewaneno, haunene vana vena ononkhalelo mbelifua no yae. Tuesukisa okumulongesa okulikuambela apeho nomutima auho. Otyo matyimukuatesako okufuena ku Huku nokulinga Jeova Etililo liae Nonkhanda.—Tanga Salmo 94:21-23; Tiago 4:8.

Okulitehela Okuti Kamavetyivili Okutyilinga

13. Oñgeni vamwe vasoka okuti kamavetyivili okulinga etyi vakuavo valinga mewaneno?

¹³ Ovalume vamwe vasoka okuti kamavetyivili okulinga etyi vakuavo valinga mewaneno mokonda kavetyivili okutanga nawa nokupopia ine vena ohonyi. Vamwe vena ohonyi yokupopila ounyingi etyi vasoka. Moluotyo, tyivepuiya okulilongesa, nokukumbulula momaliongiyo, ine okupopia navakuavo konthele yekolelo liavo. Omukuatate umwe wapopia okuti: “Etyi ankho ndyimukuendye, ndyenda liwa-liwa peumbo limwe, andyililingisa ngoti ndyiveta pombundi iya andyitundupo liwa, okukevelela okuti nawike wamona ine wendyiva. . . . Okusoka okuenda umbo na umbo ankho tyimbelesa.”

14. Oityi ovalongwa va Jesus vehevililile okuhakula omukuendye ankho una otyilulu?

¹⁴ Soka oñgeni ovalongwa va Jesus velitehelela etyi vehevilile okuhakula omona umwe ankho una ovilulu. Tate yomona oo weya ku Jesus, ati: “[Omona wange] uvela otyinthonya, ovikando ovinyingi utokela motupia no momeva, iya ame nemueta kovalongwa vove, mahi kavetyivilile okumuhakula.” Jesus emupolo otyilulu, omukuendye aveluka. Konyima ovalongwa avaende pu Jesus, avemupulu okuti: “Oityi tuehevililile okumupola otyilulu otyo?” Jesus akumbulula okuti: “Omokonda muna ekolelo lihehi. Mahi, ame ndyimupopila okuti: Inkha mukala nekolelo lilifwe poñgima yo mostarda, mamupopila omphunda ei okuti: ‘Tundapa enda no oko’, aiyende, iya natyike matyimupono.” (Mateus 17:14-20) Tyesukisa okukala nekolelo mu Jeova opo tutetulule ovitateka vikahi ngomphunda. Mahi, inkha omunthu uyumba onthumbi mounongo wae muene, kametyivili, asoko okuti kafuilepo opo aumbile Jeova.

15, 16. Oñgeni matutyivili okukuatesako omulongwa Wombimbiliya tyina elitehelela okuti kametyivili okuumbila Jeova?

¹⁵ Onkhalelo yaviuka yokukuatesako omunthu usoka okuti kametyivili okuumbila Jeova, okumupameka okusoka ku Jeova ahasoko kwe muene. Petulu wahoneka okuti: “Liolei omutima mombuelo yokuoko kuapama kwa Huku, iya oe momuvo wanakua memupake kounene. Putyina mupakula omasukalalo enyi aeho ku Huku.” (1 Pedro 5:6, 7) Otyo tyesukisa okukuatesako omulongwa Wombimbiliya okupameka oupanga wae na Jeova. Omunthu wa Huku usuka novipuka viopaspilitu. Oe uhole Ondaka ya Huku, nokulekesa “otyinyango tyospilitu” momuenyo wae. (Gálatas 5:22, 23) Uhole okulikuambela. (Filipenses 4:6, 7) Tupu, wiita ku Huku emukolese omutima, nokumuavela ononkhono mbesukisa opo atetulule kese tyitateka ine  okufuisapo nawa kese tyilinga.— Tanga 2 Timóteo 1:7, 8.

¹⁶ Ovalongwa vamwe vesukisa okukuatesuako okutanga nawa, nokutomphola, ine okupopia nawa. Ovakuavo vasoka okuti kavatokalele okuumbila Huku mokonda yovipuka ovivi valinga etyi ankho vehei Jeova. Moluotyo, tuesukisa okukuatesako omulongwa nohole noumphua-lundo. Jesus wati: “Ovanthu vokuna ekongoko kavesukisa ondotolo, mahi vana vavela vesukisa.”—Mateus 9:12.

‘Okufwa’ Ovalume Ovanyingi

17, 18. (a) Oñgeni tupondola okuvasa ovalume ovanyingi movilinga viokuivisa? (b) Oityi matulilongesa monthele mailandulako?

¹⁷ Tuhanda ovalume ovanyingi vetavele onondaka mbuhambukiswa mbuvasiwa vala Mombimbiliya. (2 Timóteo 3:16, 17) Moluotyo, oñgeni tupondola okuvasa ovalume ovanyingi movilinga vietu viokuivisa? Mokuundapa vali unene movilinga viokuava oumbangi kokangulohi, motyasapalo, notyalumingu kekumbi, ine omononthiki mbovipito viomouye tyina ovanthu vahaundapa. Inkha tyitavela, tuita opo tupopie na muene weumbo. Tupu, otyiwa okuavela oumbangi ovalume tuundapa navo, novalume vehelilongesa vo nomphange mewaneno.

¹⁸ Putyina tuivisa kese umwe tuvasa, tukalei nonthumbi yokuti ovanthu vokuna omitima viaviuka mavetavela. Tukuateseiko noumphua-lundo aveho vahanda okunoñgonoka otyili. Mahi, oñgeni tupondola okukuatesako ovalume vokuambatisalwa mewaneno okukala tyafuapo pala ovilinga meongano lia Huku? Onthele mailandulako maikumbulula epulo olio.

[Onondaka Poutoi]

Oñgeni Ove Mokumbulula?

• Oñgeni ovalume vapondola okukuatesuako okupaka tete momuenyo ovipuka viopaspilitu?

• Oñgeni matukuatesako ovalongwa Vombimbiliya vahakale nowoma wetyi ovanthu vasoka?

• Oñgeni matukuatesako omunthu usoka okuti kametyivili okuumbila nawa Jeova?

[Omapuko Elongeso]

[Ehangununo liolutalatu pefo 25]

Ove wovola onomphitilo mbokuivisa onondaka onongwa kovalume?

[Ehangununo liolutalatu pefo 26]

Oñgeni mokuatesako omulongwa Wombimbiliya opo etyivile okufinda ovitateka?