Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O le Suafa Paia ma le Sa‘ili‘iliga a Alfonso de Zamora mo ni Tusitusiga sa‘o A‘ia‘i

O le Suafa Paia ma le Sa‘ili‘iliga a Alfonso de Zamora mo ni Tusitusiga sa‘o A‘ia‘i

O le Suafa Paia ma le Saʻiliʻiliga a Alfonso de Zamora mo ni Tusitusiga saʻo Aʻiaʻi

I LE tausaga 1492, na avatu ai e le tupu ma le masiofo o Sepania, o Ferdinand ma Isabella, se poloaʻiga aloaʻia: “E faatonuina tamāloloa ma fafine Iutaia uma . . . ia oo ane i le faaiʻuga o Iulai o lenei tausaga, ua ō ese mai i vaega uma o Sepania ma a latou fanau, o auauna tane ma auauna fafine, ma so o se tasi lava e iai sona sootaga Iutaia, o tagatānuu ma alii, po o le ā lava le matua, ma e matuā leaga iʻuga e oo iā i latou pe a toe foʻi mai.”

Ona o lenā poloaʻiga aloaʻia, na avatu ai i aiga Iutaia uma i Sepania se filifiliga, pe e mananaʻo e faaaunuua i latou pe e faafitia lo latou talitonuga. Na manatu se tasi o rapi e igoa iā Juan de Zamora, atonu e sili ona liliu i le lotu Katoliko ma nofo ai pea i Sepania, lea sa soifua ai ona augātamā mo le tele o tausaga. Ona o lona talaaga o se Iutaia, atonu la sa auina atu e Juan lona atalii o Alfonso i le aʻoga taʻutaʻua i suʻesuʻega faa-Eperu i Zamora. Mulimuli ane, na avea Alfonso ma sē e tomai i le gagana Latina, Eleni, ma le Arama. Ina ua māeʻa ana aʻoaʻoga, sa avea o ia ma faiaʻoga e aʻoaʻoina le faa-Eperu i le Iunivesite o Salamanca. E leʻi umi ae faaaogāina lona tomai i gagana eseese, e fesoasoani ai i tagata suʻesuʻe o le Tusi Paia i Europa atoa.

I le 1512, na tofia ai Alfonso de Zamora e le Iunivesite fou o Alcalá de Henares e avea ma faauluuluga o suʻesuʻega i le faa-Eperu. Talu ai o Zamora o se tasi o tagata e sili ona atamai i lona vaitaimi, na saʻilia ai o ia e le Katinale o Jiménez de Cisneros, o lē na faavaeina le iunivesite, mo se fesoasoani i le tuufaatasia o le Tusi Paia e matuā mataʻina e taʻua o le Complutensian Polyglot. Ua vaevaeina lenei Tusi Paia i ni tusi se ono, ma o loo iai tusitusiga paia i le faa-Eperu, faa-Eleni, faa-Latina, ma nai vaega i le faa-Arama. *

O le faamatalaga lenei a Mariano Revilla Rico, o se tagata tomai i le Tusi Paia, e uiga i lenei galuega faaliliu: “E mai i le toʻatolu o tagata Iutaia na liliu i le lotu Katoliko o ē na fesoasoani i le faia o le galuega a le Katinale [Cisneros], sa sili ona taʻutaʻua Alfonso de Zamora, o sē e lelei le kalama, faifilosofia, e tele le tomai i tusi tulafono a tagata Iutaia, ae ese ai ona tomai i le faa-Latina, faa-Eleni, faa-Eperu ma le faa-Arama.” Na iloa e Zamora mai i ana suʻesuʻega, e tatau ona iai sona atamai i uluaʻi gagana anamua ina ia saʻo ai ona faaliliuina le Tusi Paia. O le mea moni, na avea o ia o se tasi na matuā lagolagoina i latou na naunau i aʻoaʻoga o le Tusi Paia, lea na tuputupu aʻe i le amataga o le senituri lona 16.

Peitaʻi, o le vaitaimi ma le nofoaga na ola aʻe ai Zamora, sa matuā faigatā tele ona lagolagoina i latou na naunau i aʻoaʻoga o le Tusi Paia. Na aasa Faamasinoga a le Lotu i Sepania i lenā taimi, ona sa faatāua e le lotu Katoliko le Tusi Paia faa-Latina e taʻua o le Vulgate e faapea, e pau lava lea o le faaliliuga o le Tusi Paia e “faaletulafonoina.” Peitaʻi, ua leva ona iloa e tagata atamamai o le lotu Katoliko le lē maufaatuatuaina o le Tusi Paia Latina o le Vulgate, talu mai tausaga o le 500 T.A. seʻia oo i le 1500 T.A. E oo ane i le amataga o le senituri lona 16, ua faia taumafaiga a Zamora ma isi ina ia faaleleia lea tulaga.

ʻE Faalagolago le Faaolataga i le Faaliliuina o le Tusi Paia’

Mai i galuega uma a Zamora, sa sili ona tāua lana faaliliuga faa-Eperu o le “Feagaiga Tuai” ma lona faaliliuga faa-Latina. Atonu na faanaunau o ia ina ia faaaogā lenei faaliliuga e fesoasoani ai i le faia o le Complutensian Polyglot. O se tasi o ana manusikulipi o loo i le faletusi o El Escorial, e lata i Madrid i Sepania. Ua faavasegaina lenei manusikulipi o le G-I-4, lea e iai le tusi atoa o le Kenese i le faa-Eperu, faatasi ai ma se faaliliuga o le upu i le upu i le faa-Latina.

Ua faapea mai upu tomua o lenei tusi: “E faalagolago le faaolataga o atunuu i le faaliliuina o le Tusi Paia i isi gagana. . . . Ua matou manatu ai . . . e matuā tatau ona maua e tagata faamaoni se faaliliuga o le Tusi Paia i le upu i le upu, ina ia tutusa ai upu Eperu taʻitasi ma upu taʻitasi i le gagana Latina.” Na agavaa Alfonso de Zamora e faia lenei faaliliuga i le faa-Latina, talu ai o ia o se tagata lauiloa e atamai i le faa-Eperu.

ʻUa Ou lē Maua le Saogalemu’

Peitaʻi, i le senituri lona 16, sa avea Sepania ma nofoaga talafeagai mo tagata atamamai e pei o Zamora e faia ai le galuega. I tausaga o le 500 T.A. seʻia oo i le 1500 T.A., na avea ai Sepania ma nofoaga autū o tū ma aga faa-Iutaia. Ua taʻua i le Encyclopædia Britannica: “Ua na o Sepania anamua na toʻatele ai tagata e eseese atunuu ma tapuaʻiga i totonu o Europa i sisifo, ona o le toʻatele o tagata Musalimi ma tagata Iutaia. O lenei tulaga na alualu ai i luma olaga o tagata Sepania i le itu tau i lotu, tusitusiga, galuega taulima, ma fausaga o fale a o faagasolo tausaga o le 500 T.A. seʻia oo i le 1500 T.A.”

Ona o le toʻatele o tagata Iutaia sa iai i Sepania, na tele foʻi la ma manusikulipi o le Tusi Paia Eperu sa iai. Na galulue mamafa le ʻautusiupu Iutaia mai i le tele o vaega o Sepania i le faia o kopi o na manusikulipi, ina ia mafai ona faitauina Tusitusiga Paia i sunako. Na taʻua e L. Goldschmidt i lana tusi The Earliest Editions of the Hebrew Bible e faapea: “E lē gata na lauiloa le saʻo aʻiaʻi o lomiga o le Penetatuka i le gagana Sepania ma le Potukali, ae e faapena foʻi manusikulipi ma Tusi Paia o le polyglot lea na lomia mai i le Penetatuka.”

E ui lava i avanoa sa maua e faaliliu ai le Tusi Paia i Sepania, ae sa faateteleina teteega e faasaga i ē na mananaʻo e faia le faaliliuga. I le 1492, na faatoʻilaloina ai e ʻautau Katoliko a le tupu o Ferdinand ma le masiofo o Isabella, le nofoaga mulimuli na nonofo ai tagata Moorish i Sepania. E pei ona taʻua muamua, o le tausaga lava lenā na avatu ai e le tupu ma le masiofo le poloaʻiga, ina ia tutuliese mai i Sepania ē uma e tumau i le lotu Iutaia. O le poloaʻiga foʻi lenā na tutuliese ai tagata Musalimi i le sefulu tausaga mulimuli ane. E mai lava i lenā taimi, na avea ai le lotu Katoliko ma lotu a le Malo o Sepania, ma e leʻi toe faatagaina lava se isi lotu.

Na faapefea ona aafia le faaliliuina o le Tusi Paia i lenei tulaga? O le mea na tupu iā Alfonso de Zamora, na iloa ai le auala na aafia ai le faaliliuina o le Tusi Paia ona o le suiga o lotu. E ui lava na liliu i le lotu Katoliko lenei tagata Iutaia atamai, ae e leʻi mananaʻo taʻitaʻi lotu o Sepania e talia o ia. Na faitioina e nisi tagata tetee le Katinale o Cisneros ona o le saʻili atu i tomai o tagata Iutaia ua liulotu, auā le tuufaatasia o lana Tusi Paia o le Polyglot. Na matuā mafatia Zamora ona o nei taufaifaiga. I se manusikulipi o loo i le Iunivesite i Madrid, na taʻua ai ma le faanoanoa e Zamora e faapea: “Ua tuulafoaʻia aʻu ma itagia e aʻu uō uma—o ē ua avea ma oʻu fili—ma ua ou lē maua ai le saogalemu po o le faamalieina.”

O se tasi o fili sili o Zamora, o Juan Tavera le epikopo sili o Toledo, o lē na mulimuli ane avea ma taʻitaʻi o tagata suʻesuʻe taufaamataʻu o le Faamasinoga a le Lotu i Sepania. O le lotovaivai tele o Zamora i taufaifaiga a Tavera na ia talosaga ai i le pope. Na faapea mai se vaega o le tusi a Zamora: “E matou te talosagaina oe le Tamā Paia e fesoasoani mai iā i matou . . . ma puipui i matou mai i lo matou fili o le epikopo o Toledo, o Don Juan Tavera. O aso uma e na te faapogaia le tele o puapuaga iā i matou. . . . Ua matou matuā mafatia lava, ona ua manatu iā i matou o ni manu ua taʻitaʻia atu o le a fasia. . . . Pe afai e taliaina e oe o le Tamā Paia lenei talosaga, ʻO le a avea Yahweh ma ou puipuiga ma e lē tuia lou vae i se mea.’ (Faata. 3:23)” *

Talaaga o Alfonso de Zamora

Na faaauau pea ma olaola le galuega a Zamora mo le lelei o le toʻatele o tagata suʻesuʻe o le Tusi Paia, e ui lava i taufaifaiga. E ui lava e na te leʻi faaliliuina le Tusi Paia i le gagana na taatele i ona aso, ae na matuā tāua lana auaunaga i isi tagata faaliliu. Ina ia malamalama i le tāua o le sao na faia e Zamora, e tatau ona tatou manatua e lua ituaiga o tagata atamamai e masani ona faalagolago i ai le faaliliuina o le Tusi Paia. Muamua, e tatau ona iai tagata atamamai o ē e suʻesuʻeina kopi po o manusikulipi o tusitusiga paia i uluaʻi gagana—faa-Eperu, faa-Arama, ma le faa-Eleni—ina ia maua ai se faaliliuga e matuā saʻo aʻiaʻi i nei gagana. Ona faaaogā lea e se tagata faaliliu o lenei galuega, e amata ai lana faaliliuga i se gagana e masani ai tagata.

O Alfonso de Zamora le tagata atamai autū na faia ma faamautinoa ua saʻo aʻiaʻi le tusitusiga Eperu, lea na lomiaina o se vaega o le Complutensian Polyglot i le 1522. (O ana lisi o upu i le faa-Eperu ma le faa-Latina, ma upu i le kalama Eperu lea na iai i le Polyglot, sa mafai ona fesoasoani i taumafaiga a isi tagata faaliliu.) O le galuega foʻi lenā na faia e Erasmus, o sē e tupulaga faatasi ma Zamora, i le faaliliuina o le Tusitusiga Paia Eleni, lea e masani ona taʻua o le Feagaiga Fou. O le taimi lava na maua ai nei faaliliuga i le faa-Eperu ma le faa-Eleni, na faaliliuina ai e isi tagata faaliliu le Tusi Paia i le gagana e masani ai tagata. O Viliamu Tiniteli o se tasi o tagata faaliliu na muamua faaaogāina le tusitusiga Eperu o le Complutensian Polyglot, ina ua ia faaliliuina le Tusi Paia i le faa-Peretania.

O le tufatufaina atu i le lautele o le Tusi Paia i aso nei, o se faailoaga lea o galuega fitā a tane e pei o Zamora, o ē na tuutoina atu o latou ola ina ia mafai ona faaloloto lo tatou malamalama i le Tusi Paia. E pei ona iloa e Zamora, e faalagolago le faaolataga i le malamalama o tagata i le Afioga a le Atua, ma usiusitaʻi i ai. (Ioane 17:3) I lenā tulaga, e manaʻomia la ona faaliliuina le Tusi Paia i gagana e mafai ona malamalama iai tagata, auā e na o le pau lea o le auala e pāʻia ai loto ma mafaufau o le faitau miliona o tagata.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 4 Mo se faamatalaga i le māfuaaga e tāua ai le Complutensian Polyglot, tagaʻi i le lomiga o Le Olomatamata, o Aperila 15, 2004, itulau e 28-31.

^ pala. 15 E mataʻina le faaaogāina e Zamora o le suafa paia, ae e lē o se isi taʻu, i lana talosaga i le pope o Roma. I se faaliliuga faa-Sepania o le talosaga a Zamora, o loo faaalia mai ai le suafa “Yahweh.” E lē o mautinoa po o le ā le auala na tusia ai i le uluaʻi gagana Latina. Ina ia iloa le auala na faaliliuina ma faaaogāina ai e Zamora le suafa paia, tagaʻi i le pusa “Faaliliuina o le Suafa Paia” o loo i le itulau e 19.

[Pusa/Ata i le itulau 19]

Faaliliuina o le Suafa Paia

E sili ona mataʻina le auala na faaliliuina ai le suafa paia e Alfonso de Zamora, o se tagata e tele lona tomai ma e iai sona talaaga o se Eperu. Ua faaalia i le ata i inei, faamaumauga i autafa o itulau o lana faaliliuga o le upu i le upu o le faa-Eperu ma le faa-Latina o le Kenese, lea o loo tusia ai le suafa o le Atua o “ieova.”

E mautinoa na taliaina e Zamora lenei faaliliuga o le suafa paia i le faa-Latina. I le senituri lona 16, ina ua faaliliuina le Tusi Paia i gagana autū a Europa, na faaaogā e le toʻatele o tagata faaliliu o le Tusi Paia lenei lava auala e sipela ai upu, po o se isi foʻi auala e taitutusa, lea e aofia ai Viliamu Tiniteli (Peretania, 1530), Sebastian Münster (Latina, 1534), Pierre-Robert Olivétan (Falani, 1535) ma Casiodoro de Reina (Sepania, 1569).

O lea la, na avea Zamora o se tasi o le toʻatele o tagata atamamai o le Tusi Paia o le senituri lona 16, o ē na fesoasoani i le faasusuluina atu o le malamalama e uiga i le suafa paia. E leʻi faaaogāina i le taimi muamua le suafa o le Atua, ona o talitonuga faanuupō a tagata Iutaia e faapea e lē tatau ona taʻutaʻua lenā suafa. Ona o le malosi o lenei talitonuga a tagata Iutaia, na taaʻina ai tagata faaliliu o le Tusi Paia mai i lotu o ē ua faapea mai o Kerisiano—o se faataʻitaʻiga o Ierome, o lē na faaliliuina le Tusi Paia Latina o le Vulgate—e suia le suafa paia i taʻu e pei o le “Alii” po o le “Atua.”

[Ata i le itulau 19]

Se vaaiga latalata o le Tetakalamatone i le faa-Eperu, lea na faaliliuina e Zamora iā “Ieova”

[Ata i le itulau 18]

Poloaʻiga aloaʻia mai i le tupu ma le masiofo o Sepania, 1492

[Ē Ana le Ata]

Poloaʻiga aloaʻia: Courtesy of the Archivo Histórico Provincial, Ávila, Spain

[Ata i le itulau 18]

Iunivesite o Alcalá de Henares

[Ata i le itulau 21]

O le ata i le itulau muamua o le Tusi Paia na faaliliuina i le upu i le upu e Zamora