Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

?Yu Mas Folem Fasin Blong Hem No Yu Mas Lukaot Blong No Folem?

?Yu Mas Folem Fasin Blong Hem No Yu Mas Lukaot Blong No Folem?

?Yu Mas Folem Fasin Blong Hem No Yu Mas Lukaot Blong No Folem?

“God blong Jekob . . . bambae i tijim yumi long ol fasin we hem i wantem blong yumi folem, nao bambae yumi save folem ol rod we hem i jusumaot.”—AES. 2:3.

1, 2. ?Stori blong ol man mo woman we Baebol i tokbaot, i save givhan long yu olsem wanem?

ATING yu luk se ol tok blong Baebol i save givhan long yu. Yu save ridim stori blong ol man mo ol woman bifo, we oli bilif strong long God. Hemia olgeta we yu mas folem fasin blong olgeta. (Hib. 11:32-34) Mo yu save ridim stori blong sam man mo woman we yu no mas folem fasin mo tingting blong olgeta. Yumi mas lukaot gud blong no folem samting we olgeta oli mekem.

2 Baebol i tokbaot samfala we oli mekem sam samting we i gud, we yumi save folem, be oli mekem sam samting we i nogud tu, we yumi no mas folem. Yu traem tingbaot Deved. Hem i man blong lukaot long sipsip mo hem i gat tingting daon. Biaen hem i kam wan king we i gat bigfala paoa. Yumi save folem fasin blong hem blong laekem ol tok we i tru mo blong trastem Jehova. Be Deved i mekem sam bigfala sin. Hem i slip wetem Batseba we i woman blong Uria. Biaen hem i kilim Uria i ded. Mo hem i mekem sin taem i kaontem ol man Isrel. Long stadi ya, bambae yumi luk eksampol blong pikinini blong Deved, hemia Solomon. Hem i king mo hem i raetem sam haf blong Baebol. Fastaem bambae yumi tokbaot tu fasin blong Solomon we yumi mas folem.

“Waestok Blong King Solomon”

3. ?From wanem yumi save se Solomon i gat sam gudfala fasin we yumi mas folem?

3 Jisas Kraes we i Bigfala Solomon, i tokbaot gudfala fasin blong King Solomon we yumi mas folem. Jisas i talem long sam man Jiu se: “Woman ya bifo we i kwin blong olgeta long saot, bambae hem tu i save stanap blong talemaot we yufala i man nogud, from we hem i aot long narasaed wol, i wokbaot i kam blong harem waestok blong King Solomon bifo. Be yufala i luk, mi mi waes moa long King Solomon.” (Mat. 12:42) Plante man oli save Solomon from waes blong hem. Solomon i talem se i gud we yumi tu yumi kasem waes.

4, 5. ?Solomon i kasem waes olsem wanem? ?Be yumi mas mekem wanem blong kasem waes?

4 Taem Solomon i kam king, God i kamtru long hem long wan drim, mo i askem long hem wanem samting we hem i wantem. Solomon i talem se hem i wantem waes. Hem i save se hem i mas lanem plante moa samting. (Ridim 1 King 3:5-9.) God i glad we king i askem waes. Ale hem i ‘mekem Solomon i waes, blong i savegud ol fasin blong rul.’ Nating se Solomon i askem waes nomo, be God i mekem hem i ‘rij mo ol man oli ona long hem.’ (1 King 3:10-14) Jisas i talem se waes blong Solomon i bigwan tumas. Hem i talem se taem kwin blong Seba i harem nius blong bigfala waes blong Solomon, kwin ya i wokbaot longwe i kam blong luk Solomon mo blong harem waestok blong hem.—1 King 10:1, 4-9.

5 God i mekem merikel blong givim waes long Solomon. Tede, yumi save se God i no mekem merikel blong givim waes long yumi. Solomon i talem se “Hae God nomo i save mekem man i waes,” be hem i talem tu se yumi mas wok had blong kasem waes. Hem i se: “Yu mas lesin long ol waestok ya, mo yu mas traehad blong haremsave olgeta.” Solomon i talem tu se sipos yumi wantem kasem waes, yumi mas “askem strong long Hae God,” mo yumi mas “traehad,” olsem we yumi “traehad blong faenem” wan samting. (Prov. 2:1-6) Tru ya, hemia i min se yumi save kasem waes.

6. ?Yumi save folem gudfala fasin blong Solomon olsem wanem?

6 I gud yu askem se, ?Mi mi tinghevi long waes we i kamaot long God, olsem Solomon i mekem? Tingting blong plante man i stap long mane mo wok blong olgeta, hemia from we laef i had. Ol problem blong mane i mekem se samfala oli tekem desisen blong kasem hae edukesen, mo blong oli gohed moa long skul. ?Olsem wanem long yu mo famle blong yu? ?Ol desisen blong yu oli soemaot se yu “stap traehad blong faenem” waes blong God, olsem se i wan gudfala samting we man i berem? ?Yu ting se yu mas jenisim tingting we yu gat long mane mo edukesen, blong yu wok had moa blong kasem waes blong God? Waes we yumi kasem bambae i mekem i gud long yumi gogo i no save finis. Solomon i talem se: “Sipos yu harem tok blong [God], bambae yu save luksave ol fasin we i gud, mo yu save jajem ol man long stret fasin, mo yu save mekem i stret long olgeta man, mo bambae yu save olgeta samting we i stret blong yu mekem.”—Prov. 2:9.

I Gat Pis Taem Solomon i Putum Tru Wosip Long Fasples

7. ?Wanem i mekem se Solomon i wokem wan haos blong God?

7 Smoltaem afta we Solomon i kam king, hem i wantem wokem wan haos blong God we i naes. Olsem nao ol man Isrel bambae oli no moa yusum haos tapolen we oli stap yusum stat long taem blong Moses i kam. (1 King 6:1) Solomon i no wokem haos prea ya blong ol man oli leftemap hem. I no tingting blong hem blong mekem haos prea ya. Deved nao i gat tingting ya fastaem. Mo God i talem long Deved se bambae oli wokem haos prea ya olsem wanem. Mo tu God i talem ol samting we oli mas putum insaed long haos prea. Deved i givim plante mane blong oli yusum blong wokem haos prea ya. (2 Saml. 7:2, 12, 13; 1 Kron. 22:14-16) Be Solomon nao i mas lukaot long ol wok blong bildim haos blong God gogo i finisim gud. Hem i tekem 7 yia haf blong wokem haos prea ya.—1 King 6:37, 38; 7:51.

8, 9. (a) ?Wanem i soemaot se Solomon i no stop blong mekem ol gudfala wok? (b) ?Wanem i hapen taem Solomon i putum tru wosip long fasples?

8 Gudfala fasin blong Solomon hemia se hem i no stop blong mekem ol gudfala wok, mo hem i putum ol samting we oli moa impoten long fasples. Taem hem i finisim haos blong God, hem i putum bokis we i saen blong promes blong Hae God i go insaed long haos prea. Ale, hem i prea long fored blong ol man. Hem i askem long Jehova se taem wan man blong Jehova i lukluk i kam long haos prea ya mo i prea, Jehova bambae i harem hem. (1 King 8:6, 29) Ol man Isrel mo ol narafala man tu, oli save lukluk i kam long haos blong God mo oli prea. Haos prea ya i blong leftemap nem blong God.—1 King 8:30, 41-43, 60.

9 ?Wanem i hapen taem Solomon i putum tru wosip long fasples long laef blong hem? Afta we Solomon i givim haos prea ya i go long God, olgeta man “evriwan oli luksave we Hae God i mekem i gud tumas long King Deved we i man blong wok blong hem bifo, mo long olgeta tu. . . . Oli glad we oli glad tumas from ol samting ya we Hae God i mekem.” (1 King 8:65, 66) Solomon i rul blong 40 yia. Long taem ya, ol man oli gat plante gudfala samting mo oli gat pis. (Ridim 1 King 4:20, 21, 25.) Ol Sam 72 i tokbaot laef blong olgeta long taem ya, mo i givhan long yumi blong kasem save long ol blesing we bambae yumi kasem aninit long rul blong Bigfala Solomon hemia Jisas Kraes.—Sam 72:6-8, 16.

Yumi No Mas Folem Nogud Fasin Blong Solomon

10. ?Wanem bigfala mastik we Solomon i mekem?

10 ?From wanem yumi talem se yumi no mas folem sam samting we Solomon i mekem? Ating fas samting we yu tingbaot hemia se Solomon i tekem ol woman blong ol narafala kantri, i mared long olgeta. Mo hem i tekem plante narafala woman bakegen. Baebol i talem se: “Ol woman ya blong hem oli stap pulum hem i gowe long Hae God, mo taem we hem i kam olfala, oli lidim hem i go mekem wosip long ol narafala god. Tingting blong hem i no stap strong long Hae God we i God blong hem.” (1 King 11:1-6) I tru, yumi no wantem mekem sem mastik ya we Solomon i mekem. Hem i mekem sam narafala samting we maet yumi fogetem. Ol samting ya tu yumi mas lukaot gud blong no mekem. Bambae yumi tokbaot sam long ol samting ya.

11. ?Yumi lanem wanem long stori blong Solomon bifo we hem i kam king?

11 Solomon i rul 40 yia. (2 Kron. 9:30) ?Yumi lanem wanem long 1 King 14:21? (Ridim.) Vas ya i soemaot se taem Solomon i ded, pikinini blong hem Rehoboam i kam king. Long taem ya Rehoboam i gat 41 yia blong hem. Mama blong Rehoboam, “nem blong hem Nahama, mo hem i woman Amon.” Hemia i min se bifo we Solomon i kam king, hem i mared long wan woman blong wan narafala kantri we i enemi blong Isrel, mo olgeta oli wosipim ol giaman god. (Jaj. 10:6; 2 Saml. 10:6) Yumi no save sipos Nahama i gohed blong mekem wosip long ol giaman god, no hem i joen long tru wosip, olsem Rehab mo Rut. (Rut 1:16; 4:13-17; Mat. 1:5, 6) Be from we Solomon i mared long woman Amon, hem i famle wetem ol man Amon we oli no wosipim Jehova.

12, 13. ?Wanem bigfala mastik we Solomon i mekem taem hem i jes kam king? ?Wanem eskius we i mekem se Solomon i ting se desisen blong hem i oraet nomo?

12 Laef blong Solomon i kam fasfas moa taem hem i kam king. “King Solomon mo king blong Ijip, tufala i mekem promes blong tufala i fren, tufala i givgivhan long tufala, mo King Solomon i tekem dota blong king ya, tufala i mared, blong mekem promes ya blong tufala i stanap. Nao hem i tekem woman ya, tufala i go stap long haf ya blong Jerusalem we nem blong hem, ‘Taon blong King Deved.’” (1 King 3:1) ?Olsem wanem? ?Woman Ijip ya i mekem wosip long Jehova, olsem Rut? Nogat. Baebol i talem se Solomon i wokem wan haos blong woman ya, mo maet blong ol woman we oli wok blong hem. Ale, hem i tekem woman ya i aot long Taon blong King Deved, mo i putum hem long haos ya. ?From wanem? Baebol i talem se Solomon i mekem olsem from we woman ya i wosipim ol giaman god, mo olgeta we oli mekem wosip long ol giaman god oli no save stap klosap long bokis we i saen blong promes blong God.—2 Kron. 8:11.

13 Maet Solomon i ting se i gud we hem i mared long gel blong king blong Ijip, olsem nao bambae ol man Isrel mo ol man Ijip oli gat pis bitwin olgeta. Be hemia wan eskius nomo. Longtaem bifo finis, God i talem long ol man blong hem se oli no mas mared long ol laen blong Kenan. Hem i talem wan lis blong ol nem blong ol laen ya, se oli no mas mared long olgeta. (Eks. 34:11-16) ?Olsem wanem? ?Solomon i ting se hem i save mared long woman Ijip from we Ijip i no stap long lis ya? ?Sipos hemia eskius blong hem, bambae God i luk se i stret? Solomon i no lesin long tok blong Jehova se i nogud blong mared long woman blong narafala kantri. Man we i no wosipim Jehova i save pulum man Isrel blong i wosipim ol giaman god.—Ridim Dutronome 7:1-4.

14. ?Yumi lukaot gud blong no folem fasin blong Solomon olsem wanem?

14 ?Olsem wanem? ?Bambae yumi lukaot gud blong no folem fasin blong Solomon? Maet wan sista i mekem eskius blong no folem loa blong God se i mas mared long “man blong Masta” nomo. (1 Kor. 7:39) Maet yumi mekem eskius from sam narafala samting. Samfala oli mekem eskius blong joen long ol spot mo ol tim long skul, be oli no nid blong mekem olsem. Samfala oli mekem eskius blong no pem takis. Mo samfala oli giaman taem narafala i askem sam samting long olgeta we oli sem blong ansarem. Yumi mas tingbaot se sipos yumi mekem eskius, bambae yumi save mekem olsem Solomon we i no obei long loa blong God.

15. ?God i mekem wanem blong soemaot se hem i sore long Solomon? ?Yumi mas tingbaot wanem?

15 Nating se Solomon i mared finis long gel blong king blong Ijip, God i givim waes long hem olsem we hem i askem, mo God i mekem hem i rij. (1 King 3:10-13) Solomon i no obei long ol loa blong God, be God i sore long hem. God i no kwik blong sakemaot hem blong i no moa king mo blong panisim hem. Hemia from we God i save se hem i wokem yumi long graon, mo yumi sinman nomo. (Sam 103:10, 13, 14) Yumi mas tingbaot se: Yumi save harem nogud naoia from samting we yumi mekem, no maet bambae yumi harem nogud biaen.

!Solomon i Gat Plante Woman!

16. ?Taem Solomon i mared long plante woman, hem i no obei long wanem loa we God i givim?

16 Long Sing blong Solomon, King Solomon i tokbaot wan gel se hem i naes moa i bitim 60 woman we oli kwin mo 80 narafala woman. (Sing 6:1, 8-10) Maet hemia ol woman we Solomon i mared long olgeta, mo ol narafala woman we hem i stap wetem olgeta long taem ya. Nating se sam long ol woman ya, no plante long olgeta oli wosipim Jehova, be yet Solomon i no obei long loa blong God. God i talem long Moses se king blong Isrel i “no mas gat plante woman blong hem, from we sipos hem i tekem plante woman, bambae ol woman ya oli tanem tingting blong hem i gowe long Hae God.” (Dut. 17:17) Be bakegen, Jehova i no sakemaot Solomon. Jehova i gohed blong blesem Solomon mo i yusum hem blong raetemdaon Sing blong Solomon long Baebol.

17. ?Man we i no obei long God i mas tingbaot wanem?

17 Solomon i no obei long God mo hem i no kasem trabol from. ?Be hemia i min se i oraet nomo we yumi mekem olsem Solomon? Nogat. Yumi lanem se God i gat longfala tingting. I gud blong tingbaot se maet man we i no obei long God, i no kasem trabol wantaem nomo. Be biaen, bambae hem i mas harem nogud from samting we hem i mekem. Yu traem tingbaot samting we Solomon i talem, i se: “From we panis blong wan nogud wok i no kam kwik, hat blong ol man i kam strong tumas blong mekem nogud.” Mo hem i talem se: “Mi mi save se olgeta we oli fraet gud long tru God bambae oli harem gud, from we oli fraet long hem.”—Pri. 8:11, 12, NW.

18. ?Samting we i hapen long Solomon i soemaot olsem wanem se tok blong Galesia 6:7 i tru?

18 Sore tumas, Solomon i no tingbaot trabol we hem i save kasem. Hem i mekem sam gudfala samting mo hem i kasem plante blesing long Jehova. Be sloslo, hem i stap mekem plante mastik. Hem i lan blong no obei long ol loa blong Jehova. Laef blong Solomon i soemaot se ol tok we aposol Pol i talem oli tru. Pol i talem se: “Yufala i no mastik long samting ya. I no gat man i save giaman long God. Wanem sid we man i planem fastaem long garen blong hem, be frut blong hem nomo, man ya bambae i mas kakae.” (Gal. 6:7) Biaen Solomon i harem nogud long ol trabol we hem i kasem from we hem i no obei long God. Baebol i talem se: “Fastaem, hem i tekem dota blong king blong Ijip, mo biaen, hem i girap, i tekem ol woman Moab, mo ol woman Amon, mo ol woman Edom, mo ol woman Saedon, mo ol woman Het.” (1 King 11:1) Ating plante long ol woman ya oli no lego wosip we oli mekem long ol giaman god, nao oli pulum Solomon i gowe long Jehova. Solomon i “mekem sin agens long Hae God, we i no stap holemgud ol tok blong hem nating.” God i gat longfala tingting, be naoia hem i no moa glad long Solomon.—Ridim 1 King 11:4-8.

Gudfala Fasin Blong Hem Mo Nogud Fasin Blong Hem i Tijim Yumi

19. ?Hu sam man we Baebol i tokbaot gudfala fasin blong olgeta?

19 Jehova i pulum Pol blong i raetem se: “Olgeta tok ya we oli raetem long Baebol bifo, oli raetem blong tijim yumi. Nao tingting blong yumi i save stap strong, from we tok ya blong Baebol i stap mekem yumi harem gud, i stap mekem tingting blong yumi i longfala.” (Rom 15:4) Olgeta tok ya we “oli raetem blong tijim yumi” i minim ol stori blong ol man mo ol woman we oli gat strong bilif. Pol i tokbaot olgeta ya we oli wosipim Jehova, i se: “Mi mi no save gohed moa. Mi mi no gat taem blong tokbaot Gideon mo Barak mo Samson mo Jeftaha mo Deved mo Samuel mo ol profet. Olgeta ya oli stap bilif strong long God, taswe oli mekem plante samting. Oli lidim ol laen blong Isrel blong oli go faet long ol man blong ol narafala ples, mo oli winim olgeta. Oli stap mekem ol stret fasin, mo oli kasem ol gudfala samting we God i promes blong givim long olgeta. . . . Olgeta oli no gat paoa, be God i givim paoa long olgeta.” (Hib. 11:32-34) Yumi save lanem plante samting long ol gudfala man mo woman bifo, we Baebol i tokbaot olgeta. Mo i gud yumi folem fasin blong olgeta.

20, 21. ?From wanem yu yu wantem save moa, fasin blong olgeta we Baebol i tokbaot?

20 Be Baebol i tokbaot samfala we yumi no mas folem fasin blong olgeta. Sam long olgeta hemia ol man mo ol woman we fastaem oli wosipim Jehova, mo Jehova i glad long olgeta. Taem yumi ridim Baebol, yumi luk ol nogud samting we olgeta oli mekem. Ale yumi lukaot gud blong no mekem sem samting. Sloslo samfala oli stat blong gat rong tingting. Ale oli mekem desisen we i no stret. Biaen oli harem nogud from we oli kasem trabol. Stori blong olgeta i save tijim yumi, sipos yumi tingbaot ol kwestin ya: ?Wanem i mekem se man no woman ya i stat blong gat rong tingting? ?Sem samting i save hapen long mi? ?Mi save mekem wanem blong mi no folem fasin blong man no woman ya?

21 Yumi mas stadi gud long fasin blong olgeta ya. Pol i talem se: “Olgeta trabol ya we ol man ya oli kasem, i blong tijim olgeta. Mo oli raetem stori blong hem long buk, blong wekemap yumi ya we yumi stap laef tede, we Lasdei blong wol i klosap.”—1 Kor. 10:11.

?Yu Yu Lanem Wanem?

• ?From wanem Baebol i tokbaot samfala we oli mekem sam fasin we yumi mas folem, be oli mekem sam fasin tu we yumi no mas folem?

• ?From wanem sloslo Solomon i mekem plante mastik?

• ?Yumi lanem wanem long ol mastik blong Solomon?

[Kwestin]

[Tok blong pija long pej 11]

Solomon i yusum waes we God i givim long hem

[Tok blong pija long pej 14]

?Yu yu stap lukaot gud blong no folem nogud fasin blong Solomon?