Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Lilongesila Kono Apostolu Mba Jesus Okukala Tyalunguka

Lilongesila Kono Apostolu Mba Jesus Okukala Tyalunguka

Lilongesila Kono Apostolu Mba Jesus Okukala Tyalunguka

“Kalei tyipahi kumwe naame.”—MATEUS 26:38.

1-3. Oñgeni ono apostolu vayekelepo okutualako okukala tyalunguka motyinthiki tyahulililako tya Jesus pano pohi? Oityi tyilekesa okuti velilongesilako?

 NKHELE soka kuetyi tyamonekele kotyinthiki tyahulililako tyomuenyo wa Jesus pano pohi. Jesus ankho ukahi motyikunino tyo Getsemani omphangu ankho ehole unene, koutundilo wo Jelusalei. Oe ankho ukahi nono apostolu mbae vekolelo. Jesus ankho wasukalala unene, moluotyo, ankho wesukisa okuvasa omphangu yapoleya opo elikuambele.—Mateus 26:36; João 18:1, 2.

2 Ono apostolu ononthatu—Petulu na Tiaku na João—valandulile Jesus okuenda motyikunino. Evepopila okuti: “Kalei pano amukala tyipahi kumwe naame,” wevepopila, aende okukelikuambela. Etyi akondoka, avasi omapanga ae velele. Evepopila vali okuti: “Kalei tyalunguka.” Wevevasa velele ovikando vilamba pu vivali! Etyi palamba vala katutu motyinthiki otyo, ono apostolu aveho kavatuaileko tyipahi mopaspilitu. Moluotyo vasilepo Jesus avakahateka!—Mateus 26:38, 41, 56.

3 Tyotyili ono apostolu konyima avelivele mokonda yokuhatuaileko tyalunguka. Ovalume ovo vekolelo liwa-liwa avelilongesila kotyiponyo tyavo. Ombimbiliya momukanda wa Atos ilekesa okuti ovo vaava ongeleka ongwa yokukala tyalunguka. Ongeleka yavo yekolelo yakuatesileko omapanga avo Ovakristau okukala tyalunguka. Haunene omuwo uno, tuesukisa okukala vali tyalunguka. (Mateus 24:42) Pahe matulilongesa momukanda wa Atos onongeleka ononthatu konthele yokutualako tyalunguka.

OKUKALA TYALUNGUKA POKULANDULA EHONGOLELO KONTHELE YAAPA MATUKAIVISA

4, 5. Oñgeni ospilitu sandu yahongolela Paulu no omundyila yae moungendi wavo?

4 Ono apostolu ankho vekahi tyalunguka okulandula ehongolelo konthele yaapa mavakaivisa. Matutale Mombimbiliya oñgeni Jesus aundapesile ospilitu sandu opo ahongolele apostolu Paulu no omundyila yae moungendi wavo. (Atos 2:33) Tutangei konthele yotyo okupolelela konthyimbi.—Tanga Atos 16:6-10.

5 Paulu na Sila na Timoteo vasilepo epundaumbo lio Listra kokumbili kuo Galácia. Etyi palamba ononthiki mbumwe, avehiki ko Roma koutakelo wo Asia ankho kuna ovanthu ovanyingi. Valingile oungendi omunene okukatalelapo omapundaumbo ena ovanthu ovanyingi ankho vesukisa okulongeswa konthele ya Kristu. Mahi, apamoneka etyi tyevetyilika. Oversikulu 6 yati: “Tupu, vakuatele ko Frigia no kotyilongo tyo Galácia, mokonda ankho vailikwa nospilitu sandu okupopia ondaka motyilongo tyo Asia.” Mahi, Ombimbiliya kayapopile oñgeni ospilitu sandu yevetyilikile opo vahaivise motyilongo tyo Asia. Paulu no omundyila yae vanoñgonokele okuti ehongolelo olio liospilitu sandu lilekesa okuti Jesus ankho uhanda vakaivise kotyilongo otyikuavo.

6, 7. (a) Oityi tyaendele na Paulu no omundyila yae popepi no Bitinia? (b) Etokolo patyi ovalongwa valingile? Iya oityi tyatundililako?

6 Opi vahandele okuenda? Oversikulu 7 yati: “Etyi vapita ko Mísia, avalingi ononkhono mbokunyingila mo Bitínia, mahi ospilitu ya Jesus aivetyilikako.” Mokonda vatyilikua okukaivisa mo Ásia, Paulu no omundyila yae avakondoka nokokulio kuekumbi, opo vakaivise momapundaumbo oko Bitínia. Mahi, etyi vehika popepi no Bitínia, Jesus aundapesa vali ononkhono mba Huku opo evetyilike. Okutuka opo ovalume ovo avalimbililwa. Ovo ankho vetyii etyi mavaivisa, noñgeni mavaivisa, mahi ankho kavetyii opi mavaivisa. Tupondola okupopia okuti: Vatotola kepito lio Ásia—mahi alihaikuka. Avakatotola kepito lioko Bitínia—tupu alihaikuka. Okuti ovaivisi ovo vombili vayekelepo okutotola? Au!

7 Pomuvo opo, ovalume ovo valinga etokolo limoneka ngoti kaliaviukile. Oversikulu 8 itutolela okuti: “Avapitakana o Misia avalauka noko Troade.” Ovalume ovo avakondoka, avaende ono kilometulu 563, avalambe omapundaumbo omanyingi avakuate mo Troade, okuenda ko Masedonia. Pahe motyikando etyi tyatatu, Paulu atotola kepito, aliikuka! Oversikulu 9 ipopia etyi tyaendelepo okuti: “Kounthiki Paulu atumbukilwa nemonekelo eli: Omulume umwe woko Masedonia ankho ukahi lutai, aiti okuti: ‘Kuata ko Masedonia nautukuateseko.’” Pahe Paulu ankho utyii opi makaivisa. Ovalume ovo, aveende liwa-liwa noko Masedonia.

8, 9. Oityi tupondola okulilongesila koungendi wa Paulu?

8 Otyo tyitulongesa tyi? Tala okuti ospilitu ya Huku yatyilikile vala Paulu etyi ahimbika oungendi wae okuenda ko Asia. Tupu, Jesus wemutyilika vala etyi ehungi kokuhika mo Bitinia. Iya okuhulako, etyi Paulu ehika mo Troade, otyo vala Jesus ati endei noko Masedonia. Mokonda Jesus Omutwe weuaneno tupu upondola okutuhongolela monkhalelo ngoyo. (Colossenses 1:18) Mongeleka, ove upondola okusoka kovilinga vioukokoli-ndyila ine okukaundapa oku kuesukisa vali ovaivisi. Mahi hamwe tyina walinga atyiho opo uvase ovilinga ovio, otyo vala Jesus, menyina liospilitu sandu mekuavela ehongolelo. Soka kongeleka ei: Omusingi metyivili vala okupilululila etukutuku kokulio ine o kokumbili inkha likahi nokueenda. Tupu Jesus utuhongolela vala okuundapa vali movilinga vietu inkha tukahi nokuenda—inkha tukahi nokulinga ononkhono ononene opo tuvase ovilinga mewaneno.

9 Mahi, inkha ulinga ononkhono opo uvase ovilinga mewaneno mahi ovipuka avihaende ngetyi uhanda? Okuti motyiyekepo, osoko okuti ospilitu ya Huku kaikahi nokunthyongolela? Hinangela okuti Paulu nae wavasile ovipuka viemutyilika. Mahi, watuaileko nokuovola, nokutotola alo avasa epito liaikuka. Tupu, inkha nove utualako nokuovola “epito enene liovilinga,” mokapewa ondyambi.—1 Coríntios 16:9.

OKULUNGUKA, NOKULINGA OMALIKUAMBELO

10. Oityi tyilekesa okuti opo tutualeko tyalunguka tuesukisa okutualako okulikuambela?

10 Pahe tutalei ongeleka yavali yokukala tyalunguka tupondola okulilongesila kovakuatate Ovakristau votete: Ovo ankho valunguka, nokulinga omalikuambelo. (1 Pedro 4:7) Okutualako okulikuambela tyakolela unene pala okukala tyalunguka. Okuhinangela etyi tyaendele motyikunino tyo Getsemani, etyi Jesus ehenekuatwe oe watolelele ono apostolu mbae vetatu okuti: “Kalei tyalunguka nokutualako okulikuambela.”Mateus 26:41.

11, 12. Omokonda yatyi Herode alingila onya Ovakristau, okukutikinyamo Petulu? Oityi Herode alinga?

11 Petulu, walipo, konyima wetyimona omokonda yatyi tyakolela okulinga apeho omalikuambelo. (Tanga Atos 12:1-6.) Mo noversikulu mbotete mbehipululo olio, tulilongesamo okuti opo apandwe nova Judeu, Herode ankho ulinga onya Ovakristau. Herode ankho utyii nawa okuti Tiagu ankho o apostolu nepanga enene lia Jesus. Ngotyo, Herode waipaa Tiagu, “nomutunga.” (Versikulu 2) Ewaneno alipeseka ko apostolu ankho vehole unene. Otyo tyalola ovakuatate ngatyi!

12 Oityi Herode alingile vali? Oversikulu 3 ihangununa okuti: “Etyi atala okuti otyo tyapandwa nova Judeu, tupu akuate Petulu.” Mahi, mokaleya omo ono apostolu vayovoluamo kehuviso, umwe puvo o Petulu. (Atos 5:17-20) Tyafuile Herode ankho utyii. Oe wahandele Petulu ahayovoke. Herode wakuatele Petulu emuave “kononthumbo ononkhuana, kese imwe ankho ina omafualali ekuana, opo vemuyunge, mokonda ankho uhanda okumutuala kovanthu tyina opasikwa yamapu.” (Versikulu 4) Soka kuetyi! Herode wakuatele Petulu emukutu nomalienge, ayungwa nomafualali 2, atumu omafualali 16 vaundapa tyitenya na tyinthiki okulipingapinga opo vayunge nawa o apostolu ahatundemo. Herode ankho uhanda okuipaa Petulu opo ahambukiswe ovanthu konyima Yopasikwa. Tyina Petulu ekahi motyitateka otyo, oityi ovakuatate ankho vapondola okulinga?

13, 14.. (a) Oityi ewaneno lialingile etyi Petulu ekahi mokaleya? (b) Oityi tulilongesila kelikuambelo lialingilwe newaneno?

13 Ewaneno aliho ankho lityii nawa-nawa etyi lina okulinga. Moversikulu 5 tutangamo okuti: “Petulu ankho ukahi nokuyungwa mokaleya, mahi ewaneno ankho likahi nokulikuambela unene ku Huku opo ayovoke.” Tyotyili, ovo ankho velikuambela unene opo omukuatate wavo ayovoke. Ononkhia mba Tiagu kambevesoyesile, ine okusoka okuti omalikuambelo avo ankho kaasilivila. Mahi, ankho vetyii okuti omalikuambelo ovafendeli vekolelo akolela unene ku Jeova. Inkha omalikuambelo elikuata nehando liae, oe weetavela.—Hebreus 13:18, 19; Tiago 5:16.

14 Oityi tupondola okulilongesila kuetyi ewaneno lialingile? Opo tutualeko tyalunguka tupu tuesukisa okuitilako ovakuatate vetu no nomphange momalikuambelo etu. (Efésios 6:18) Ove wii ovakuatate vamwe vekahi nokupita movitateka? Hamwe vekahi nokuluiswa, ine okutyilikwa novatumini, ine ovinimawe. Omokonda yatyi momalikuambelo ove uheveitilako opo vakuatesueko? Ove hamwe wii vamwe vekahi nokupita movitateka viheiwe navakuenyi, hamwe ovitateka viombunga, ine okusoya, ine ovitateka viekongoko. Otyiwa okusoka kovanthu ovo, ovetumbula kenyina tyina wiita ku Jeova “Omuteheleli womalikuambelo.”—Salmo 65:2.

15, 16. (a) Hangununa oñgeni oandyu ya Jeova yayovola Petulu mokaleya. (Tala olutalatu pombuelo.) (b) Omokonda yatyi okusoka konkhalelo Jeova ayovola Petulu tyipameka ekolelo lietu?

15 Mahi oityi tyaendele na Petulu? Mokueenda kuotyinthiki tyae tyahulililako mokaleya, putyina Petulu ankho elele pokati kovayungi vevali, paendele otyipuka tyimwe tyemuhuvisa unene. (Tanga Atos 12:7-11.) Soka: Liwa-liwa mokaleya muanyingila otyimimi. Oandyu aitalama ponthele yae, mahi ovayungi kaveimuene, aipopila Petulu okuti pindukapo liwa-liwa. Omalienge ankho akutwa nao atokela pohi! Oandyu aihindikila Petulu opo atunde mokaleya, avakuate pokati kovayungi okuenda nopondye, alo vakakuata pepito enene liovivela, avelivahi “liaikuka alike,” avalupukamo. Etyi vekehika metapalo kondye yokaleya, oandyu ayahamoneka vali. Petulu ankho wayovoka!

16 Okusoka kepondolo enene lia Jeova liokuyovola ovaumbili vae katyipameka ekolelo lietu? Tyotyili, katukevela hono Jeova etuyovole kehuviso. Anthi, tuna onthumbi onene yokuti Jeova uundapesa epondolo liae opo akuateseko ovanthu vae hono. (2 Crônicas 16:9) Jeova upondola okutupameka nospilitu sandu yae opo tukoleleye mononkhumbi. (2 Coríntios 4:7; 2 Pedro 2:9) Iya apa katutu, Jeova matumu Omona wae opo ayovole ovanyingi vekahi mokaleya kononkhia. (João 5:28, 29) Ekolelo lietu momilao via Huku malituavela ononkhono ononene opo tukoleleye movitateka hono.

OKUAVA OUMBANGI NAMPHILA PAMONEKA OVITATEKA

17. Oñgeni Paulu aavelele ongeleka ongwa yokuivisa nombili nondyanga?

17 Pahe tutalei ongeleka yatatu konthele yokukala tyalunguka tupondola okulilongesila kono apostolu: Vatuaileko okuava oumbangi namphila ankho vena ovitateka. Okuivisa nombili, nondyanga tyakolela pala okutualako tyalunguka. Apostolu Paulu waava ongeleka ongwa konthele yotyo. Oe ankho wivisa nombili, nokulinga omaungendi, nokuonganeka omawaneno omanyingi. Oe wapitile movitateka ovinyingi, mahi kayekelepo ombili yae nokuundapa nondyanga.—2 Coríntios 11:23-29.

18. Oñgeni Paulu atualako okuava oumbangi etyi ankho ekahi mokaleya mo Roma?

18 Matulilongesa ongeleka yahulililako konthele ya Paulu momukanda wa Atos, okapitulu 28. Paulu wehika mo Roma, atualwa komutumini Nero. Mokaleya omuyungi tyafuile wemukuta nelienge. Mahi, otyo katyatyilikile ombili ya Paulu yokuivisa! Paulu watuaileko okuovola ononkhalelo mbokuava oumbangi. (Tanga Atos 28:17, 23, 24.) Konyima yononthiki ononthatu, Paulu waihanene ovalume vomunkhima ova Judeu opo eveavele oumbangi. Ngotyo, waholovona onthiki opo, aave oumbangi umwe omunene. Oversikulu 23 yati: “[Ova Judeu votyilongo] velilaa nae onthiki imwe aveya ovanyingi okumuvasa pondyuo ankho ehikila. Iya oe evehangununina tyo, mokuveavela nawa oumbangi konthele youhamba wa Huku, okuvepopila nonthumbi konthele ya Jesus, tyilinge novitumino viapelwe Moisesi ine o Novauli, tunde komuhuka alo kongulohi.”

19, 20. (a) Omokonda yatyi Paulu aavela oumbangi nounongo? (b) Namphila ovanthu vamwe kavetavelele onondaka onongwa, oityi Paulu alinga?

19 Omokonda yatyi Paulu aavela oumbangi nounongo? Oversikulu 23 ipopia omokonda yatyi. (1) Oe wapopia unene konthele Youhamba wa Huku na Jesus Kristu. (2) Wakuatesileko ovanthu okumutehelela mokonda ankho “upopia nonthumbi.” (3) Wapopia etyi tyikahi Movihonekwa. (4) Walekesile esuko enene kovanthu mokuava oumbangi, “tunde komuhuka alo kongulohi.” Paulu waavele oumbangi omunene, mahi haveho vetavela. Oversikulu 24 yati: “Vamwe vetavelele ovipuka apopia; mahi ovakuavo kavetavelele.” Moluotyo, ovanthu avaende.

20 Okuti Paulu wanumanene mokonda ovanthu kavetavelele onondaka onongwa? Au! Atos 28:30, 31 itutolela okuti: “Wakalele omanima evali aeho mondyuo yae yokufetelua, iya ankho utambula nawa aveho veya okumutalelapo, okuvepopila ouhamba wa Huku nokuvelongesa nouyandyuluki konthele ya Tatekulu Jesus Kristu, apehena etyi tyimutyilika.” Omukanda wa Atos umanuhuka nonondaka ombo onongwa.

21. Oityi tulilongesila ku Paulu etyi ankho ekahi mokaleya?

21 Oityi tupondola okulilongesila ku Paulu? Etyi Paulu ekahi mokaleya ankho kapondola okuava oumbangi umbo na umbo. Mahi, wakalele nomutima wakola, okuava oumbangi kuvana ankho veya okumutalelapo. Tupu, ovanthu va Huku hono vatualako okuivisa nehambu, namphila vamoneswa ononkhumbi mokonda yekolelo liavo. Vamwe povakuatate vetu no nomphange, vakala vala monondyuo mokonda yokuvela ine okuakulupa. Tyina vapondola, vaivisa konondotolo, novakuavo vaundapa mosipitali, navana vevetalelapo, novanthu ovakuavo vali. Vahanda unene okuava oumbangi konthele Youhamba wa Huku. Tupanda unene ongeleka yavo!

22. Oityi tuatokola okulinga putyina tukevelela onthyulilo youye uno?

22 Tyina tutanga momukanda wa Atos konthele yono apostolu Novakristau ovakuavo vokohale, tulilongesa unene konthele yokukala tyalunguka. Tyotyili, tuhanda okuhetekela Ovakristau vokohale pokuivisa nombili nokuhena owoma, putyina tukevelela onthyulilo youye uno. Tyotyili “okuava oumbangi nombili” konthele Youhamba wa Huku elao enene!—Atos 28:23.

OITYI WELILONGESA KONTHELE:

․․․․․

Yokukala tyalunguka pokulandula ehongolelo konthele yaapa matukaivisa?

․․․․․

Yokulunguka, nokulinga omalikuambelo?

․․․․․

Yokuava oumbangi namphila pamoneka ovitateka?

[Omapuko Elongeso]

[Olutalatu pefo 16]

Oandyu yahindikila Petulu avakakuate pepito enene liovivela