Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

0106_W12.WA2

0106_W12.WA2

Ke Tauloto Mai te Matapula‵pula o Apositolo a Iesu

“Ke matapula‵pula koutou.”​—MATAIO 26:38.

NE A MEA E TAULOTO NE KOE E UIGA KI:

Te matapula‵pula ki fakatonuga e uiga ki te koga ke talai i ei?

Te matapulapula o ‵talo faeloa?

Te tukuatuga o se molimau magoi faitalia a fakalavelave?

1-3. Kaia ne seki tumau ei a apositolo i te matapula‵pula i te ‵toe po o Iesu i te lalolagi nei, kae se a te mea e fakaasi mai me e isi se lotou mea ne tauloto mai te lotou mea ‵se tenā?

FAKAATATA i tou mafaufau a te ‵toe po o Iesu i tena olaga i te lalolagi. Ne vau a Iesu ki te fatoaga o Ketesemane, se tasi o koga telā ne fiafia a ia ki ei, e se ‵mao mai i te feitu ki te saegala o Ielusalema. Ne o‵mai fakatasi a ia mo ana apositolo fakamaoni ki te koga tenā. Ne manako a Iesu o ‵sala se koga ke nofo tokotasi a ia i ei o ‵talo ona ko te uke o mea ‵mafa kolā ne taotaomaki atu ki tena mafaufau mo tena loto.​—Mataio 26:36; Ioane 18:1, 2.

2 Ne tau‵tali atu a Petelu, Iakopo, mo Ioane i a Iesu ki se koga e ‵mao atu ki loto i te fatoaga. Ne fai atu a ia ki a latou: “‵Nofo i konei kae ke matapula‵pula koutou,” kae fanatu ei a ia o ‵talo. I tena fokimaiga, maua atu ei ne ia ana taugasoa e ‵to a ‵moe. Ne toe fai atu foki a ia ki a latou: “Ke tumau i te matapula‵pula.” Kae ne toe maua atu latou ne Iesu e ‵to olotou ‵moe i te fakalua o taimi! Fakamuli ifo i te po eiloa tenā, ne seki ai eiloa se apositolo ne toka mō mea kolā ka fai o ‵tupu. Ne seki tumau latou i te matapula‵pula. Ne tiaki foki ne latou a Iesu kae ‵tele keatea!​—Mataio 26:38, 41, 56.

3 E mautinoa eiloa me ne fanoa‵noa a apositolo konei i a latou ne seki tumau i te matapula‵pula. Ne tauloto fakavave a tāgata fakamaoni konei mai te lotou mea ‵se ne fai. E fakaasi mai i te tusi ko Galuega me ne tuku fakamuli mai ne latou se fakaakoakoga ‵lei o te tumau i te matapula‵pula. Kāti ne fakamalosi atu eiloa te lotou tumau i te fakamaoni ki olotou taina Kelisiano ke fai foki penā. Tenei eiloa te taimi e ‵tau ei o matapula‵pula malosi ei tatou. (Mataio 24:42) Ka sautala nei tatou ki akoakoga e tolu mai te tusi ko Galuega kolā ka fesoasoani mai ke tumau tatou i te matapula‵pula.

KE MATAPULA‵PULA KI FAKATONUGA E UIGA KI KOGA KE TALAI I EI

4, 5. Ne takitaki atu pefea ne te agaga tapu a Paulo mo ana taugasoa?

4 Muamua la, ne matapula‵pula a te kau apositolo ki fakatonuga e uiga ki koga ke talai i ei. E fakaasi mai i te Tusi Tapu a te auala ne fakaaoga ei ne Iesu a te agaga tapu ke takitaki atu ei a te apositolo ko Paulo mo ana taugasoa i se malaga fakaofoofogina. (Galuega 2:33) Ke fai‵tau tatou ki te tala tenā.​—Faitau te Galuega 16:6-10.

5 Ko oti ne tiaki ne Paulo, Sila mo Timoteo a te fakai o Lusa i te feitu ki saute o Kalatia. I nai aso fakamuli ifo, ne oko atu latou ki te auala o te kau Loma telā e fanatu ki te feitu ki te togala ki se koga e tasi i Asia telā e tokouke a tino e ‵nofo i ei. Ne ma‵nako latou o olo atu i te auala tenā ke fakaoko atu te tala e uiga ki a Keliso ki te fia afe o tino i fa‵kai i te koga tenā. Kae e isi se mea ne taofi ne ia latou. E fai mai penei te fuaiupu e 6: “Ne olo atu latou i loto i Felukia mo te fenua o Kalatia, me ne seki talia ne te agaga tapu ke faipati atu ne latou a te muna i te atufenua o Asia.” I se auala se iloa, ne taofi ne te agaga tapu, ke se talai atu latou i Asia. E mautinoa eiloa me e auala i te agaga o te Atua, ne manako a Iesu o takitaki atu a Paulo mo ana taugasoa ki se isi koga.

6, 7. (a) Se a te mea ne tupu ki a Paulo mo ana taugasoa i te lotou piliatuga ki Pitunia? (e) Se a te fakaikuga ne fai ne soko konei, kae se a te mea ne iku mai i ei?

6 Ne olo atu la ki fea a Paulo mo ana taugasoa loto finafinau? E fakamatala mai penei i te fuaiupu e 7: “I te lotou okoatuga ki Musia ne taumafai latou o olo atu ki Pitunia kae ne seki talia latou ne te agaga o Iesu.” Ona ko te mea ne taofi aka latou mai te talai atu i Asia, ne olo atu ei a Paulo mo ana taugasoa ki te feitu ki matu, ko te mea ke talai atu latou ki te fakai ko Pitunia. Kae i te piliatuga o latou ki Pitunia, ne toe taofi foki latou ne Iesu e auala i te agaga tapu. Kāti ne ‵numi masei a tāgata konei i te taimi tenei. Ne iloa ne latou a te fekau e ‵tau o talai atu, mo te auala ke talai atu ei, kae ne seki iloa ne latou te koga ke talai atu i ei. E mafai o fai atu tatou penei: Ne tukituki atu latou i te mataloa ki Asia kae ne seki manuia latou. Ne tukituki atu latou i te mataloa ki Pitunia kae ne seki manuia foki latou. E mata, ne fakagata te lotou tukituki atu? Ikai!

7 Kāti ne mafai o fai ne tāgata konei se isi fakaikuga tai ‵numi. E fai mai penei te fuaiupu e 8: “Ne fakaseke ne latou a Musia kae oko atu ki Teloa.” Ne sasale atu a latou konei ki te feitu ki te togala mō se 350 maila (563 km), kae fakaseke ne latou a fakai e uke ke oko ki te taimi ne taunu ei latou ki te taulaga i Teloa, ko te koga telā e mafai o faima‵laga atu ei latou ki Maketonia. Ne toe tukituki atu a Paulo mo ana taugasoa i te tolu o taimi i te mataloa ki te fakai tenei, kae ne manuia eiloa latou i te taimi nei! E fai mai i te fuaiupu e 9 a te mea telā ne tupu fakamuli ifo: “Ne oko atu se fakaasiga ki a Paulo i te po: e isi se tagata Maketonia e tu i konā kae fakamalosi atu ki a ia, ana muna: ‘Vau ki Maketonia o fesoasoani mai ki a matou.’” Ne iloa ei ne Paulo a te koga ke talai atu i ei latou. E aunoa mo te fakatalave ne faima‵laga atu ei a tāgata konei ki Maketonia.

8, 9. Ne a mea e mafai o tauloto ne tatou mai te tala e uiga ki te malaga a Paulo?

8 Ne a mea e tauloto ne tatou mai te tala tenei? Ke onoono me mai tua fua o te malaga a Paulo o fanatu ki Asia ne kamata ei o takitaki a ia ne te agaga o te Atua. Kae mai tua fua o tena piliatuga ki Pitunia ne takitaki ei a ia ne Iesu. Fakamuli loa, mai tua fua o te okoatuga a Paulo ki Teloa ne takitaki ei a ia ne Iesu ki Maketonia. E pelā me ko te Ulu o te fakapotopotoga, e mafai o takitaki ne Iesu tatou i auala tai ‵pau. (Kolose 1:18) E pelā mo te mea tenei, kāti ko oti ne mafaufau koe ke fai pelā me se paenia io me fanatu o galue i se koga telā e manakogina malosi i ei a tino talai. Kae kāti ka takitaki koe ne Iesu e auala i te agaga o te Atua māfai fua ko oti ne kamata o galue koe ki ou fakamoemoega konā. Ke fai se fakatusaga: E mafai ne se tino o palepale a tena motoka ki te feitu fakamaui io me ko te feitu fakaatamai māfai fua e tele te motoka. I se auala tai ‵pau, e mafai o fesoasoani mai a Iesu ke uke atu ‵tou mea e fai i te galuega talai māfai fua e ga‵sue tatou o fakataunu te ‵tou fakamoemoega.

9 Kae pefea la māfai e se ‵fua fakavave mai au taumafaiga? E mata, ka ‵fiu vave koe, kae fakaiku aka me e se takitaki koe ne te agaga o te Atua? Ke masaua me ne fepaki foki a Paulo mo fakalavelave penā. Kae ne tumau eiloa a ia i te ‵sala kae tukituki atu, ke oko ki te taimi ne ‵tala mai ei te avanoaga ki a ia. Kafai foki e tumau tatou i te tukituki kae ‵sala atu ki se “mataloa o galuega e uke ‵ki,” ka mafai eiloa o maua ne tatou se taui penā.​—1 Kolinito 16:9.

KE MATAALA KAE ‵TALO MALOSI

10. E iloa pefea ne tatou me i te ‵talo faeloa e tāua ki te ‵tou tumau i te matapula‵pula?

10 Ke mafau‵fau nei tatou ki te lua o akoakoga e mafai o tauloto ne tatou mai ‵tou taina i te senitenali muamua e uiga ki te matapula‵pula: Ne mataala latou kae ‵talo malosi faeloa. (1 Petelu 4:7) A te ‵talo faeloa e tāua ki te ‵tou tumau i te matapula‵pula. Ne masaua ne latou me ne fai atu a Iesu ki ana apositolo e tokotolu i te fatoaga o Ketesemane, mai mua faeloa o puke fakapagota a ia: “Ke tumau i te matapula‵pula kae ‵talo faeloa.”​Mataio 26:41.

11, 12. Ne a faifaiga ma‵sei ne fai ne Helota ki Kelisiano, e aofia i ei a Petelu, kae kaia?

11 Ne iloa fakamuli ne Petelu, telā ne nofo atu i konā, a te tāua o te tumau i te ‵talo faeloa. (Faitau te Galuega 12:1-6.) I te kamataga o te tala tenei, e iloa ei ne tatou me ne fai fakamasei ne Helota a Kelisiano ko te mea ke fia‵fia atu a tino Iutaia ki a ia. Kāti ne iloa ne ia me i a Iakopo se tokotasi o te kau apositolo kae ne ‵pili malosi te la va mo Iesu. Tenā, ne tamate ei ne ia a Iakopo “ki te pelu.” (Fuaiupu e 2) Ne galo atu ei se apositolo pele e tokotasi i te fakapotopotoga. Ma‵faga o tofotofoga lasi ki te kau taina!

12 Ne a mea ne fai ne Helota mai tua ifo i ei? E fakamatala mai penei te fuaiupu e 3: “I te iloaga ne ia me ne fakafiafia atu a te mea tenā ki tino Iutaia, ne puke fakapagota foki ei ne ia a Petelu.” Kae mai mua atu i ei ne seki mafai o taofi aka a nisi apositolo i loto i te falepuipui, kae ko Petelu se tokotasi mai i a latou konā. (Galuega 5:17-20) Kāti ne iloa ne Helota a te mea tenā. Ne taumafai malosi tou tagata ke maua ne ia a Petelu. Ne fai ne ia ke “leoleo a ia ne sotia e taki tokofa i ‵tuga e fa, me ne manako a ia o tuku atu a Petelu ki tino Iutaia māfai ko oti te Paseka.” (Fuaiupu e 4) Ke mafaufau ki te mea tenā! Ne saisai ne Helota a Petelu ki filifili kae ke leoleo ne sotia e toko 16 kolā e ‵tu fakasolosolo i te ao mo te po ke mo a eiloa e sao a te apositolo. Ne manako a Helota ke fakafiafia ne ia a tino mai te tamatega o Petelu ma oti te Paseka. I te tulaga faigata tenei, ne a mea ne mafai o fai ne taina Kelisiano o Petelu?

13, 14. (a) Ne a mea ne fai ne te fakapotopotoga i te taimi ne ‵pei ei a Petelu i te falepuipui? (e) Ne a mea e tauloto ne tatou mai te fakaakoakoga ne tuku mai ne taina Kelisiano o Petelu e uiga ki te faiga o ‵talo?

13 Ne iloa ‵lei ne te fakapotopotoga Kelisiano a te mea e ‵tau o fai ne latou. E fai mai penei te fuaiupu e 5: “Ne tausi a Petelu i te falepuipui; kae ne ‵talo malosi a te fakapotopotoga ki te Atua e uiga mō ia.” E tonu, a ‵talo kolā ne fai atu ne latou ne fai eiloa mo olotou loto kātoa. Ne seki loto vāivāi latou i te mate o Iakopo; io me maua ne latou se kilokiloga sē ‵lei ki te faiga o ‵talo. Ne tali‵tonu latou me e tāua malosi eiloa ki a Ieova a ‵talo a ana tino tapuaki fakamaoni. Kafai e fetaui ‵lei a ‵talo konā mo tena loto, e tali mai eiloa a ia ki ei.​—Epelu 13:18, 19; Iakopo 5:16.

14 Ne a mea e tauloto ne tatou mai faifaiga a taina Kelisiano o Petelu? E fakaasi mai ei me i te tumau i te matapula‵pula e aofia i ei te faiga o ‵talo e se mō tatou fua kae penā foki mō ‵tou taina mo tuagane. (Efeso 6:18) E mata, e isi ne taina mo tuagane e iloa ne koe e fepaki mo tofotofoga? Kāti e fepaki a nisi o latou mo fakasauaga, fakataputapuga mai te malo, io me ko fakalavelave ‵tupu fakafuasei o te natula. Kaia e se ‵talo ei koe mo te loto kātoa mō latou? Kāti e iloa ne koe a nisi tino kolā e fepaki mo fakalavelave kolā e sē laveagofie. Kāti ko fakalavelave i te kāiga, ko faka‵tukaga, io me ko masaki. Kaia e se mafaufau ei koe ki vaegā tino penā kae taku atu olotou igoa i te taimi e ‵talo ei koe ki a Ieova, te Atua telā e “tali mai” ki ‵tou ‵talo?​—Salamo 65:2.

15, 16. (a) Fakamatala mai te auala ne fakasaoloto ei ne te agelu a Ieova a Petelu mai te falepuipui. (Ke onoono ki te ata mai lalo.) (e) Kaia e fakamafanafana mai ei ki a tatou a te mafaufau ‵loto ki te auala ne fakasao ei ne Ieova a Petelu?

15 Ne a la mea ne ‵tupu ki a Petelu? I tena toe po i loto i te falepuipui, e isi se mea fakaofoofogia ne tupu ki a ia. (Faitau te Galuega 12:7-11.) Ke mafaufau ki te mea ne tupu: Ne to ‵ki a te moe a Petelu i tafa o sotia ‵tu i te po tenā, kae ne maina atu se mainaga lasi ki loto i tena potu. Ne tu mai se agelu i konā kae e se lavea ne sotia, kae ‵fagu fakavave ne ia a Petelu. Ne ‵to ifo fua a seni i ana lima! Ne ‵taki atu ei ne te agelu a Petelu ki tua mo tena potu, i tafa eiloa o potukau leoleo i tua o te falepuipui ke oko loa ki te mataloa fiti i tua telā ne ‘matala mai i a ia eiloa.’ Ko te okoga ki tua mo te falepuipui kae fakagalo te agelu, kae ne saoloto ei a Petelu!

16 Kafai e mafau‵fau tatou ki te malosi o Ieova ke faka‵sao ne ia ana tavini, e fakamalosi mai eiloa i ei ki te ‵tou fakatuanaki. E tonu, e se fakamoe‵moe tatou ke faka‵sao fakavavega tatou ne Ieova i aso nei. Kae e tali‵tonu katoatoa tatou me e fakaaoga ne Ieova tena malosi ke faka‵sao ei ana tino i aso nei. (2 Nofoaiga Tupu 16:9) E auala i te malosi o tena agaga tapu, e fakamalosi eiloa ne ia tatou ke kufaki i so se tofotofoga telā e fepaki mo tatou. (2 Kolinito 4:7; 2 Petelu 2:9) Ko pili nei o tuku atu ne Ieova a te malosi ki tena Tama ke fakasaoloto ne ia te fia miliona o tino kolā e ‵nofo pologa ki te mate. (Ioane 5:28, 29) E fakamalosi mai eiloa a te ‵tou loto tali‵tonu ki folafolaga a te Atua ke maua ei ne tatou te loto malosi ke fakafesagai atu ki tofotofoga i aso nei.

KE FAI SE MOLIMAU MAEA FAITALIA A FAKALAVELAVE

17. Ne tuku mai pefea ne Paulo se fakaakoakoga ‵lei i te talai atu mo te loto finafinau?

17 Tenei a te tolu o akoakoga e mafai o tauloto ne tatou mai te kau apositolo: Ne tumau eiloa latou i te molimau atu faitalia a fakalavelave ne fepaki mo latou. E tāua ‵ki eiloa a te talai atu mo te loto finafinau ke tumau faeloa tatou i te matapula‵pula. E fai eiloa a te apositolo ko Paulo e pelā me se fakaakoakoga ‵lei mō tatou. Ne galue a ia mo te loto finafinau kae faimalaga atu ki koga kese‵kese e uke, kae faka‵tu aka a fakapotopotoga e uke. Ne fepaki a ia mo mea faiga‵ta e uke, kae ne seki galo lele i a ia tena loto finafinau.​—2 Kolinito 11:23-29.

18. I te auala fea ne tumau ei a Paulo i te molimau atu faeloa i te taimi ne nofo fakapagota ei i Loma?

18 A te ‵toe koga e sae mai ei te tala e uiga ki a Paulo ko te Galuega mataupu e 28. Ne oko atu a Paulo ki Loma ke fakamasino a ia ne te tupu ko Nelo. Ne ‵loka a ia i te falepuipui, kae kāti ne ‵sai foki a ia ki se seni kae taofi ne tena leoleo, kae e seai se seni ne mafai o fakafilemu ne ia tena loto finafinau! Ne salasala atu faeloa a Paulo ki nisi auala ke talai atu ei a ia ki nisi tino. (Faitau te Galuega 28:17, 23, 24.) Mai tua o aso e tolu, ne fakamaopoopo mai ei ne ia a tāgata pule o tino Iutaia ko te mea ke mafai o talai atu a ia ki a latou. Kae i se aso e tasi, ne toe molimau atu foki a ia i se auala tai lasi atu. E fai mai te fuaiupu e 23: “Ne fakatoka ne latou se aso mō ia, kae ne olo atu a tino e tokouke ki a ia i te koga e nofo i ei. Ne fakamatala atu ne ia te mea tenā ki a latou mai te molimau katoatoa atu e uiga ki te Malo o te Atua. Mai te taeao ke oko ki te po ne fai ana fakamatalaga ke fakatalitonu atu ki a latou e uiga ki a Iesu, mai te tulafono a Mose mo tusi a te kau Pelofeta.”

19, 20. (a) Kaia ne magoi ‵ki ei te molimau a Paulo? (e) Ne saga atu pefea a Paulo ki te se fia ‵saga mai o nisi tino ki te tala ‵lei?

19 Kaia ne magoi ei te auala ne molimau atu ei a Paulo? E faka‵mafa mai i te fuaiupu e 23 a nisi pogai. (1) Ne faka‵mafa atu ne ia te Malo o te Atua mo Iesu Keliso. (2) Ne fai ana “fakamatalaga ke fakatalitonu” atu ki ana tino fakalogo‵logo. (3) Ne fakaaoga ne ia a fakamatalaga mai te Tusi Tapu. (4) Ne fakaasi atu ne ia te lasi o tena atafai ki tino i lō ia mai te molimau atu ki a latou “mai te taeao ke oko ki te po.” Ne tuku atu ne Paulo se molimau lasi ‵ki, kae e se ko tino katoa ne talia ne latou te tala ‵lei. E fai mai penei te fuaiupu e 24: “Ne kamata o tali‵tonu a nisi tino ki ana pati kae ko nisi tino ne seki tali‵tonu.” Ne ‵sae aka a nisi kinauga, kae olo keatea a latou katoa.

20 E mata ne loto vāivāi a Paulo me e se ko tino katoa ne talia ne latou te tala ‵lei? Ikai loa! E fai mai penei te Galuega 28:30, 31: “Ne nofo a ia i tena fale ‵togi i tausaga e lua, kae talimalo faka‵lei atu a ia ki tino katoa kolā ne āsi atu ki a ia, kae talai atu te Malo o te Atua ki a latou kae akoako atu a mea e uiga ki te Aliki ko Iesu Keliso mo te saolotoga lasi ‵ki, kae seai foki se mea e fakalavelave atu ki a ia.” Ne fakaoti eiloa a te tusi ko galuega ki pati fakamafanafana konā.

21. Ne a mea e tauloto ne tatou mai te fakaakoakoga a Paulo i te taimi ne nofo fakapagota ei i tena fale?

21 Ne a mea e mafai o tauloto ne tatou mai te fakaakoakoga a Paulo? I te taimi ne nofo fakapagota ei a ia i tena fale, ne seki mafai ei ne ia o talai atu mai fale ki fale. Kae ne maua eiloa ne ia se kilokiloga ‵lei mai te molimau atu faeloa ki tino kolā ne olo atu ki a ia. E penā foki eiloa i aso nei, e fakatumau ne tavini a te Atua e tokouke i aso nei te lotou fia‵fia mai te tumau i te talai atu faitalia te lotou ‵nofo atu i falepuipui ona ko te lotou fakatuanaki. A nisi taina mo tuagane o tatou ko se mafai o tiaki ne latou olotou fale io me kāti e ‵nofo atu i fale e tausi ei a tino ma‵tua ona ko te tulaga matua io me ko masaki. Kae e fai eiloa ne latou te lotou mea e mafai o fai ke talai atu ei ki tokita mo tino ga‵lue, mo tino kolā e āsi atu ki a latou. E ma‵nako malosi latou ke molimau katoatoa atu e uiga ki te Malo o te Atua. E fakatāua malosi eiloa ne tatou te lotou fakaakoakoga!

22. (a) Se a te fakatokaga ka fesoasoani mai ke maua ne tatou a mea aoga mai te tusi ko Galuega? (Ke onoono ki te pokisi mai luga.) (e) Se a te mea ka fakaiku aka ne koe i te taimi e fakatalitali ei koe ki te gataga o te olaga tenei?

22 E manino ‵lei me e uke ‵ki a mea e mafai o tauloto ne tatou e uiga ki te matapula‵pula mai te kau apositolo mo nisi Kelisiano i te senitenali muamua kolā e fakamatala mai i te tusi ko Galuega. I te taimi e fakatalitali ei tatou ki te gataga o te olaga tenei, ke na fakaiku aka ne tatou ke fakaakoako atu ki Kelisiano i te senitenali muamua kolā ne talai atu mo te loto toa mo te loto finafinau. Tenei eiloa te ‵toe tauliaga sili ko maua ne tatou, ko te molimau atu e uiga ki te Malo o te Atua!​—Galuega 28:23.

[Fesili mo te Sukesukega]

[Pokisi i te itulau e 17]

“KO ‵KESE A TE TUSI KO GALUEGA KI A AU”

Ne fakamatala mai ne se ovasia faimalaga ana lagonaga i tena otiga ne faitau ki te tusi ko te “Bearing Thorough Witness” About God’s Kingdom: “Ko ‵kese a te tusi ko Galuega ki a au.” Ko oti ne faitau a ia fakafia taimi ki te tusi ko Galuega i te Tusi Tapu, kae i tena otiga ne faitau ki te tusi fou tenei, ne talitonu a ia me ka uke ‵ki atu a mea aoga ka maua ne ia māfai e faitau a ia ki te tusi ko Galuega.

[Ata i te itulau e 16]

Ne takitaki atu ne te agelu a Petelu ki tua mo te mataloa fiti kae lasi ‵ki