Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Mor Nyalo Bet e Ot ma Jomoko Ok Ginie Joneno

Mor Nyalo Bet e Ot ma Jomoko Ok Ginie Joneno

Mor Nyalo Bet e Ot ma Jomoko Ok Ginie Joneno

“Ing’eyo nadi, kata nires [jaodi]?” —1 KOR. 7:16.

BE INYALO YUDO DWOKO?

Jogo ma gin Joneno nyalo timo ang’o mondo gikel kuwe e ot ma jomoko ok ginie Joneno?

Ere kaka Jakristo nyalo konyo joot maok ni e yie rwako lamo madier?

En ang’o ma jomoko nyalo timo mondo gikony Jokristo wetegi modak e udi ma jomoko nigi yie mopogore?

1. Wach Pinyruoth nyalo mulo nade ng’ato gi joode?

CHIENG’ moro kane Yesu ooro jootene, nowachonegi niya: “To kuwuotho, yaluru niya, ‘Pinyruodh polo osesudo machiegni.’” (Math. 10:1, 7) Wach maberno ne dhi kelo kuwe kod mor ne jogo morwakogo gi chuny madier. Kata kamano, Yesu nosiemo jootene ni ji mang’eny ne dhi kwedo tijgi mar lando Pinyruoth. (Math. 10:16-23) Akwede makelo lit moloyo en sama moko kuom jood ng’ato tamre wach Pinyruoth.—Som Mathayo 10:34-36.

2. Ang’o momiyo mor nyalo betie ne Jokristo modak e udi ma jomoko ok ginie Joneno?

2 Be mano nyiso ni jolup Kristo mawuok e udi ma jomoko ok nigi yie kaka margi, ok nyal bedo gi mor? Ooyo ngang’! Kata obedo ni seche moko akwede mawuok kuom jood ng’ato nyalo bedo mager, ok en kamano kinde duto. Kae to bende, ok ochuno ni akwede mawuok kuom jood ng’ato biro siko. Gimaduong’ en kaka Joneno manie odno timo kuom wach akwedego. E wi mano, Jehova gwedho jogo momakore kode, komiyo gibedo gi mor kata e bwo chal matek. Jogo ma gin Joneno nyalo medo mor ma gin-go (1) kuom timo gik makelo kuwe e pacho koda (2) kuom temo matek konyo joodgi maok gin Joneno mondo orwak lamo madier.

TIMO GIK MAKELO KUWE E PACHO

3. Ang’o momiyo Jakristo manie ot ma jomoko ok ginie Joneno onego otim gik makelo kuwe?

3 Mondo nyak mar wach makare okel ber e ngima joot, dwarore ni pacho obedi kama kuwe nitie. (Som Jakobo 3:18.) Kata kapo ni jood Jakristo pok oriwore kode e lamo maler, nyaka otim matek mondo otim gik makelo kuwe e pacho. Ere kaka inyalo tim mano?

4. Ere kaka Jokristo nyalo rito kuwe man e chunygi?

4 Jokristo nyaka rit kuwe man e chunygi. Mano dwaro ni wawuo gi Nyasaye e lamo matut, ma en gima nyalo kelonwa “kuwe mar Nyasaye.” (Fili. 4:6, 7) Puonjruok e wi Jehova koda tiyo gi puonj mag Ndiko e ngimawa ema kelo mor kod kuwe. (Isa. 54:13) Dhi e chokruoge mag kanyakla kendo nyiso kinda e tij lendo bende konyo ahinya e miyo wabed gi kuwe kod mor. Kinde mang’eny, timo tije motudore gi ting’wa kaka Jokristo en gima nyalore kata ne jogo mawuok e udi ma jomoko nigi yie mopogore. Kaw ane ranyisi mar Enza, * ma chwore en jakwede mager. Ojadhi e tij timo ji jopuonjre bang’ chopo ting’ne mag ot. Enza wacho ni, “Jehova osebedo ka gwedha ahinya kinde ka kinde ma atimo kinda mar dhi lando ne jomoko wach maber.” Kuom adier, gweth ma kamago kelo kuwe kod mor.

5. Joneno modak e udi ma jomoko ok ginie Joneno romo gi pek mage, to ginyalo yudo kony kune?

5 Dwarore ni watim kinda mar bedo gi winjruok maber mar kuwe gi joodwa maok nigi yie kaka marwa. Mano nyalo bedo matek nikech seche moko gigo ma gidwaro ni watim ok winjre gi chike mag Muma. Makruokwa motegno gi puonj makare nyalo chwanyo joodwa moko, to ber ng’eyo ni chung’wa motegno ema gikone biro miyo kuwe obedie. En adier ni ka wabedo joma ok tur kata kaonge chik moro mar Ndiko mokethi, mano nyalo miyo wakel ywaruok manono. (Som Ngeche 16:7.) Sama waromo gi pek moro, ber manyo puonj mag Ndiko ei buge mag kweth mar jatichno mogen kendo mariek, koda kuom jodongo.—Nge. 11:14.

6, 7. (a) Ang’o momiyo jomoko kwedo joodgi mochako puonjore gi Joneno mag Jehova? (b) Ere kaka japuonjre Muma kata Janeno onego otim kapo ni joodgi kwede?

6 Timo gik makelo kuwe e ot dwaro ni wagen Jehova kendo wabed gi rieko mar ng’eyo paro mag joodwa maok gin Joneno. (Nge. 16:20) Kata mana jopuonjre Muma mapod nyien nyalo tiyo gi rieko kuom wachni. Moko kuom chwo kata mon maok gin Joneno ok bi tamre ni jaodgi opuonjre Muma. Ginyalo kata mana wacho ni puonjruogno biro konyo odgi. Kata kamano, jomoko to nyalo kelo akwede mager. Esther, masani en Janeno, wacho ayanga ni “nobedo gi mirima” kane chwore ochako puonjore Muma gi Joneno mag Jehova. Owacho ni: “Ne ajawito bugene oko kata wang’ogi.” Howard, ma kar chakruok ne kwedo chiege kik puonjre Muma, wacho kama: “Thoth chwo oluor ni dipo ka jomoko wuondo mondegi donjo e dinde ma korgi ok ong’ere malong’o. Nyalo bedo matek ne dichwo ng’eyo gima onego otim, omiyo onyalo timo gik moko gi gero.”

7 Ka nitie japuonjre moro ma jaode kwedo, onego wakonye neno ni ok ochuno ni owe dhi nyime gi puonjruokne mar Muma. Kinde mang’eny, obiro tieko ywaruok kuom bedo gi chuny mamuol kendo nyiso luor ne jaot maok oyie. (1 Pet. 3:15, 16) Howard wacho ni, “Amor ahinya ni, i chiega ne ok owang’ kata timo gima ok owinjore!” Chiege wacho kama: “Howard ne chuna mondo awera gi puonjruok Muma. Nowachona ni jogo ne wuonda gi puonjgi. Kar mino wach, ne awachone mana ni parone ne nyalo bedo adier, kata kamano ne anyise bende ni pok aneno kaka gima kamano nyalo timorena. Omiyo, ne akwaye mondo osom ane buk ma ne atiyogo e puonjruok. Ne otimo kamano kendo onge kaka nonyalo kwedo weche ma nosomo e bugno. Wechego nomulo chunye ahinya.” Ber ng’eyo ni joot maok gin Joneno nyalo paro ni ojwang’gi sama jaodgi oweyogi mondo gidhi gichop ting’gi mag Jokristo, kata kamano tiyo gi weche manyiso hera kod genruok nyalo konyo ahinya e golo paro ma kamago.

KONYGI RWAKO LAMO MADIER

8. En puonj mane ma jaote Paulo nomiyo Jokristo ma nigi jaot maok ni e yie?

8 Jaote Paulo puonjo Jokristo ni kik giwe jaot ma gikendorego mana nikech jalo ok en ng’ama oyie. * (Som 1 Jo Korintho 7:12-16.) Keto e paro ni jaot maok oyieno nyalo lokore mabed Jakristo, biro konyo Janeno siko komor kata obedo ni odak e ot ma jomoko ok ginie Joneno. Kata kamano, sama otemo lando wach adiera ne jal maok oyie, bedo motang’ en gima dwarore, mana kaka ranyisi maluwogi konyowa neno.

9. Sama walando wach adiera mar Muma ne joodwa maok ni e yie kodwa, onego watang’ gang’o?

9 Kowuoyo kuom mor ma ne en-go bang’ puonjore adiera, Jason wacho ni, “Ne adwaro nyiso ji duto wachno!” Sama japuonjre Muma mor gi adiera mosepuonje koa e Ndiko, onyalo bedo mamor mi chop kama owuoyo kuome chiegni seche duto. Onyalo geno ni joot maok ni e yie biro rwako wach Pinyruoth gikanyono, kata kamano jogo nyalo kwedo wach maber. Ilo ma Jason ne nigo kar chakruok nomiyo chiege owinjo nade? Chiege wacho kama: “Wachno nomako dhoga kendo ne akiya gima datim.” Dhako moro ma ne orwako adiera higini 18 bang’ chwore, nowacho kama, “Korka kora, ne dwarore ni apuonjra adiera mosmos.” Ka gie sani ipuonjori Muma gi jal ma jaode ok oikore mar donjo e lamo madier, donge inyalo timo ikruok kode kikonye ng’eyo yore monyalo wuoyogo gi jaode kotiyo gi rieko? Musa nowacho kama: “Puonj mara nochwe ka koth, wuoyo mara noton mosmos kaka tho mar okinyi; machal gi koth mang’idho kuom lum mayom.” (Rapar 32:2) Adiera miwacho kaka koth mang’idho kendo maton mosmos, biro konyo moloyo wacho adierago mang’eny mana kaka koth machwe mang’eny.

10-12. (a) En puonj mane ma jaote Petro nomiyo Jokristo ma nigi jaot maok ni e yie? (b) Ere kaka japuonjre moro mar Muma nopuonjore tiyo gi puonj manie 1 Petro 3:1, 2?

10 Jaote Petro nochiwo puonj mokudh gi much Nyasaye, ne mon ma Jokristo modak e udi ma ji nigi pogruok e yie. Nondiko kama: ‘Winjuru chwou uwegi, mondo ka jomoko kuomgi ok oyie winjo wach, to oresgi gi tim mag mondgi, maok wachnigi wach, ka girango ngimau maler kod luor maru.’ (1 Pet. 3:1, 2) Dhako nyalo ywayo chwore e lamo madier kuom nyise bolruok kod luor, kata kapo ni chwore jatimone marach. Kamano bende, dichwo man e yie onego otim gik moko e yo manyiso hera kaka jal ma e wi ot, kata bed mana ni oromo gi akwede manade kuom chiege maok Janeno.—1 Pet. 3:7-9.

11 Thoth ranyisi mandalogi nyiso ber mar tiyo gi puonj ma Petro nochiwono. Non ane ranyisi mar Selma. Kane ochako puonjore Muma gi Joneno mag Jehova, Steve chwore ne ok mor gi wachno. Steve wacho ni, “Ne abedo gi mirima, nyiego, kod luoro.” Selma wacho kama: “Kata kane pok apuonjora adiera, dak gi Steve ne tek ahinya. Iye ne jawang’ piyo. Kane achako puonjra Muma, kidono ne omedore kuome.” En ang’o ma ne okonyo?

12 Selma paro puonj moro ma noyudo kuom Janeno ma ne opuonjore kode. Selma wacho ni, “Nitie chieng’ moro ma ne ok adwar puonjra Muma. Steve noyudo osegoya gotieno sama ne atemo nyise wach moro, omiyo ne an gi lit kod kuyo ahinya. Bang’ nyiso nyaminwano gima noyudo osetimore koda kaka chunya ne winjo, nokwaya mondo asom 1 Jo Korintho 13:4-7. Sama ne asomo, ne achako wacho e chunya ni, ‘Steve ok timnaga timbe mabeyo manyiso herago.’ Kata kamano, nyaminwano nokonya paro e yo mopogore kuom penja ni, ‘Gin adi kuom timbe mag herago ma in iwuon ihinyo nyiso chwori?’ Dwoko ma ne achiwo en ni, ‘Onge kata achiel, nikech en ng’ama tek dakgo.’ Nyaminwano nowachona e yo mamuol ni, ‘Selma, en ng’ano matemo bedo Jakristo e kindu? In koso Steve?’ Bang’ fwenyo ni ne dwarore alok pacha, ne awuoyo gi Jehova e lamo mondo okonya medo hero Steve. Mosmos weche nochako lokore.” Bang’ higini 17, Steve norwako adiera.

KAKA JOMOKO NYALO KONYO

13, 14. Ere kaka jomoko ei kanyakla nyalo konyo jogo modak e ot ma jomoko ok ginie Joneno?

13 Mana kaka koth mang’idho yomo lowo kendo miyo gik moko dongo, ji mang’eny ei kanyakla konyo e miyo Jokristo modak e udi ma jomoko ok ginie Joneno, obed gi mor. Elvina mar piny Brazil wacho kama: “Hera mar owete gi nyiminewa ema nokonya chung’ motegno e adiera.”

14 Sama jomoko ei kanyakla timo gik manyiso ng’wono kod chuny mar dewo, gikonyo ahinya e miyo jaot maok en Janeno obed gi paro maber. Dichwo moro e piny Nigeria ma ne orwako adiera higini 13 bang’ chiege, wacho niya: “Chieng’ moro kane an e wuoth gi Janeno moro, mtoke ne okethore. Ne omanyo Joneno wetene e gweng’ machiegni, kendo ne gimiyowa kar nindo e otienono. Ne giritowa maber mana ka gima ne gisebedo ka ging’eyowa nyaka a e tinnwa. Gikanyono, ne aneno hera mar Jokristo ma chiega nosebedo kawachona.” E piny Ingresa, dhako moro ma nobiro e adiera higini 18 bang’ chwore wacho ni: “Joneno ne jogwelowa waduto ne gago. Kinde duto ne ajawinjo ni orwaka maber.” * Dichwo moro mabende a e pinyno kendo ma gikone nobedo Janeno, wacho kama: “Owete gi nyimine ne jolimowa, kata ne gihinyo gwelowa e utegi, kendo ne afwenyo ni gin gi chuny madewo ahinya. Mano nonenore ayanga kane an e osiptal kendo thothgi nobiro lima.” Be inyalo yudo yore machalo gi mago minyalo nyisogo ni ihero kendo idewo joma ok ni e yie, to gin jood owadwa kata nyaminwa moro?

15, 16. Ang’o manyalo konyo jal moyie siko gi mor sama jomoko e odgi ok rwak adiera?

15 En adier ni ok ji duto ma gin wede owete kata nyiminewa, biro rwako adiera kata bed mana ni jal ma en Janeno ochung’ motegno e nyiso timbe mabeyo koda e tiyo gi rieko sama olendonegi. Moko kuomgi siko gi chuny maok odewo kata kwedo maok giwe. (Math. 10:35-37) Kata kamano, sama Jokristo nyiso kido kaka mag Nyasaye, mano nyalo konyo ahinya. Dichwo moro machon ne ok en Janeno wacho kama: “Sama jaot ma en Janeno chako weyo mondo kidone mabeyo omed rieny, ok dong’e gima dhi nyime e paro koda e chuny jal maok Janeno. Omiyo kik chunyi ol ngang’ gi jaodi maok ni e yie.”

16 Kata ka jaot moro osiko maok orwako yie, mor pod en gima nyalore ne jal man e yie. Kata obedo ni chwore pok orwako wach Pinyruoth kuom higini 21 mosebedo kotemo, nyaminwa moro wacho kama: “Aserito mor ma an-go kuom temo mondo amor Jehova, kuom siko ka amakora kode, kendo kuom temo mondo ateg winjruokna gi Jehova. Bedo modich e tich Nyasaye—timo puonjruok ma mara awuon, dhi e chokruoge, tij lendo, koda konyo jomoko ei kanyakla—osesuda machiegni gi Jehova kendo oserito chunya.”—Nge. 4:23.

KIK CHUNYI OL!

17, 18. Ere kaka Jakristo nyalo bedo gi geno kata ka en e ot ma jomoko nie gi yie mopogore?

17 Ka in Jakristo mochung’ motegno e ot ma ji nie gi yie mopogore, kik chunyi ol. Ng’e ni “Jehova ok anojwang’ joge nikech nyinge maduong’.” (1 Sam. 12:22) En kodi tek mana ni imakri kode. (Som 2 Weche mag Ndalo 15:2.) Kuom mano, “chunyi mondo omor kod Jehova.” Kuom adier, “kwa Jehova mondo oriti e yori; gen kuome bende.” (Zab. 37:4, 5) ‘Ketri kuom lamo,’ kendo bed gi yie ni Wuonwa me polo nyalo konyi nano e bwo chal moro amora matek.—Rumi 12:12.

18 Sa Jehova omiyi rohone maler mondo okonyi timo gik makelo kuwe e pacho. (Hib. 12:14) Ee, bedo gi kuwe en gimanyalore, kendo gikone mano nyalo loko chuny joot maok ni e yie kodwa. Ibiro bedo gi mor, kuwe e chunyi koda e pachi, sama ‘itimo duto ne duong’ mar Nyasaye.’ (1 Kor. 10:31) Sama itimo mago, mano kaka en gimaber ng’eyo ni nitiere owete gi nyimine manie kanyakla mar Jokristo mariwi lwedo kendo nyisi hera!

[Weche moler piny]

^ par. 4 Nyingego oseloki.

^ par. 8 Wach ma Paulo nowacho ok nyis ni joma okendore koro ok nyal weyore mi gipog dak e bwo chal moko matek ahinya, ka giluwo chik sirkal. Mano en yiero maduong’ ma ng’ato owuon ema timo. Ne bug “Ritreuru e Hera mar Nyasaye,” ite mag 220-221.

^ par. 14 Ndiko ok okwero chiemo kod joma ok ni e yie.—1 Kor. 10:27.

[Penjo mag Puonjruok]

[Picha manie ite mar 28]

Yier kinde mowinjore mar wuoyo e wi puonj mag Muma

[Picha manie ite mar 29]

Nyis ni idewo jaod owadwa kata nyaminwa maok en Janeno