Skip to content

Skip to table of contents

“Nofo Maʻu ʻi Heʻeku Leá”

“Nofo Maʻu ʻi Heʻeku Leá”

“Nofo Maʻu ʻi Heʻeku Leá”

“Kapau te mou nofo maʻu ʻi heʻeku leá, ko e moʻoni ko e kau ākonga kimoutolu ʻaʻaku, pea te mou ʻilo ʻa e moʻoní, pea ʻe fakatauʻatāinaʻi kimoutolu ʻe he moʻoní.”​—SIONE 8:​31, 32.

Ko Hono ʻUhingá: ʻOku ʻuhinga ʻa e pehē ko ia ʻe Sīsū “leá” ki heʻene ngaahi akonakí, ʻa ia naʻe haʻu mei ha matavai māʻolunga ange. “Ko e Tamaí ʻa ia naʻá ne fekau mai aú kuó ne ʻomai ha tuʻutuʻuni kiate au ʻo fekauʻaki mo e meʻa ke talá pea mo e meʻa ke leaʻakí,” ko e lea ia ʻa Sīsuú. (Sione 12:49) ʻI he lotu ʻa Sīsū ki heʻene Tamai fakahēvaní, ʻa Sihova ko e ʻOtuá, naʻá ne pehē: “Ko hoʻo folofolá ko e moʻoní ia.” Naʻá ne faʻa toʻo-lea mei he Folofola ʻa e ʻOtuá ke poupouʻiʻaki ʻene ngaahi akonakí. (Sione 17:17; Mātiu 4:​4, 7, 10) Ko ia, ko e kau Kalisitiane moʻoní, ʻoku nau ‘nofo maʻu ʻi heʻene leá’​—ʻa ia ko hono ʻuhingá, ʻoku nau tali ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa e Tohi Tapú, ko e “moʻoni” mo e mafai aofangatuku ki heʻenau tuí mo e tōʻonga moʻuí.

Founga Hono Fakahaaʻi Ia ʻe he Muʻaki Kau Kalisitiané: Ko e ʻapositolo ko Paulá, ʻa e tokotaha-tohi Tohi Tapu faka-Kalisitiane lahi tahá, naʻá ne loto-tatau mo e anga hono fakaʻapaʻapaʻi ʻe Sīsū ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne tohi: “Ko e potu Folofola kotoa pē kuo fakamānavaʻi ia ʻe he ʻOtuá pea ʻoku ʻaonga.” (2 Tīmote 3:​16) Ko e kau tangata naʻe fakanofo ke nau akoʻi ʻa e kaungā-Kalisitiané naʻe pau ke nau “piki maʻu ki he folofola papau mo alafalalaʻanga ʻa e ʻOtuá.” (Taitusi 1:​7, 9, The Amplified Bible) Naʻe ekinaki ki he muʻaki kau Kalisitiané ke nau talitekeʻi ʻa e “filōsofia mo e ngaahi fakaʻuhinga hala ʻa ia ʻoku ʻikai makatuʻunga ʻia Kalaisi ka ʻi he talatukufakaholo ʻa e tangatá mo e ngaahi meʻa ʻo e māmaní.”​—Kolose 2:8.

Ko Hai ʻi he ʻAhó Ni ʻOku Feʻungamālie mo e Sīpinga ko Ení?: Fakatatau ki he Catechism of the Catholic Church naʻe lave ʻa e tohi Dogmatic Constitution on Divine Revelation ʻa e Vatikanó, ʻa ia naʻe tali ʻi he 1965, ʻo pehē: “ʻOku ʻikai ko e Tohi Tapu Māʻoniʻoní pē ʻoku ngāueʻaki ʻe he Siasí [Katolika] ke fakapapauʻiʻaki ʻa e ngaahi meʻa kotoa kuo fakahāʻí. Ko ia ai ʻoku totonu ke ala tali mo fakaʻapaʻapaʻi fakatouʻosi ʻa e talatukufakaholo māʻoniʻoní mo e Tohi Tapu Māʻoniʻoní ʻi he tuʻunga mateaki tatau pē.” ʻOku lave ha kupu ʻi he makasini Maclean ki ha faifekau ʻi Toronto, Kānata, ʻa ia naʻá ne ʻeke: “Ko e hā ke tau fanongo ai ki he tataki ʻa ha ‘tokotaha fakafepaki ki he Tohi Tapú’ mei he taʻu ʻe 2,000 kuo maliu atú? ʻOku ʻi ai ʻetau ngaahi fakakaukau pē ia ʻa kitautolu tonu, ʻa ia ʻoku toutou fakavaivaiʻi koeʻuhi ko hono fakakau mai ki ai ʻa Sīsū mo e Tohi Tapú.”

ʻI he fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku pehē ʻe he New Catholic Encyclopedia: “ʻOku nau vakai ki he Tohi Tapú ko e matavai pē ia ki heʻenau tuí mo e lao ki he tuʻunga fakaeʻulungāngá.” Ki muí ni mai, ko ha tangata ʻi Kānata naʻá ne lea mai ki ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová lolotonga ʻene fakafeʻiloaki atu iá. “ʻOku ou ʻiloʻi koe,” ko ʻene leá ia, mo tuhu ki he Tohi Tapu ʻa e fefiné, “ʻaki ho fakaʻilongá.”