Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

‘Gitie ngo mi ng’om’

‘Gitie ngo mi ng’om’

‘Gitie ngo mi ng’om’

“Ng’om udagugi, pilembe gitie ngo dhanu mi ng’om, calu ma an de atie ngo mi ng’om.”​—YOHANA 17:14.

Thelembe mi wec maeno: Yesu ubino ngo i thenge mi ng’om; emondo ngo i teliri moko ci m’ubed uwok i kind ungu mi dhanu mi rundi maeca, man emondo ngo i politik. Ekoro kumae: “Ka nwang’u Ker para ubino mi ng’om maeni, nwang’u jutic para gikiedo kara kud jumiya i cing’ Juyahudi. Ento Ker para uai keni ngo.” (Yohana 18:36) Ekwayu bende julubne nia gikoyiri cen ku timo, wec man kura ma Lembe pa Mungu ukwero.​—Matayo 20:25-27.

Kite ma Jukristu mi rundi ma kwong’a gitimo ko: Jagor lembe moko mi dini ma nyinge Jonathan Dymond uyero nia, Jukristu mi rundi ma kwong’a “gikwero nimondo i [lwiny], kadok ging’eyo nia jubinywarugi, jubibologi i kol, kunoke nia jubinegogi.” Ging’iyo nisendiri kakare nimondo i lembgamba. Gin mange m’uketho gikoc ku jumange ubino kura migi. Jugam juyero ni Jukristune kumae: “Calu dong’ wubedikuru ngo kugi i timo maeno ma reco, pieno igi ubewang’ lii man gibenywaruwu.” (1 Pethro 4:4) Jakor kpawa moko ma nyinge Will Durant ukiewo nia Jukristu “gigam gisendo pidocwiny mi ng’om ma con eca m’umaru anyong’a nikadhu mukero, pilembe gin gibed gilworo Mungu, man gibino ku kura ma ber.”

Jukani ma gibelubo lapor maeno tini? Pi mondo ma Jukristu gibed gimondo ko ngo i thenge moko mi lembgamba, buku moko (New Catholic Encyclopedia) uwacu kumae: “Nikwero maku atum utie timo ma jucopo cwaku ngo.” Thiwiwec m’uwok i gazeti moko (Reformierte Presse) uyero nia, rapor moko m’uay i dilo ma neno wi twero pa dhanu (African Rights) iwi nek ma lee m’ukadhu i Rwanda i oro 1994 unyutho nia, dini ceke ugam umondo i lemb nek maeno, “Jumulembe pa Yehova kende re ma gimondo ngo.”

Pi nek ma yawe mbe ma Junazi gigam ginego ko dhanu ke, profeser moko mir école secondaire uyero ku can i cwinye kumae: “Dilo kadi ungu mi nyithi ng’ombuni ma pigi yik ungo acel de m’uwodhere pi nikwero ndra, masendi man nek ma rac” ma Junazi gikelo iwi dhanu. I ng’ei m’ecidh enyang’ iwi lembene i kakanpiny ma con ma julwong’o Musée de l’Holocauste i États-Unis, ekiewo kumae: “kawoni dong’ anwang’u dwokowang’ penji para.” Ewinjo nia Jumulembe pa Yehova gicungo ma tek i yiyoyic migi kadok nwang’u jusendogi ku rac.

Ka dong’ pi kura mi Jukristu ke? Gazeti moko mi Katholiki (U.S. Catholic) uyero kumae: “Tin, aradu dupa mi Katholiki giyiyo ngo ponji mi dini iwi lembe ma calu ve nikwo karacelo m’umbe nigamiri.” Gazetine udwogo iwi wec pa japonjo moko mi dini, m’uyero kumae: “Dhanu ma wendgi lee dit m’abed aneno, kan awondara ngo dhanu ma kadhu pier abic wi dak, gibin ginyomo nang’u dong’ gibekwo karacelo.” Buku moko (The New Encyclopædia Britannica) ukoro nia Jumulembe pa Yehova lundo “giworo cik mi kurajo cuu mandha i kwo migi.”