Exeni ambe enga jataka

Índisi jimbo nirani

Nóksï parhakpinirhu anapuesti

Nóksï parhakpinirhu anapuesti

Nóksï parhakpinirhu anapuesti

“Parhakpini anapuecha[ksï] no exenchaasti, jimbokaksï imeecha no parhakpinirhu anapueska” (JUANU 17:14).

¿Ambe arhikuekaxapi Jesúsi? Ima no parhakpini anapuespti jimboka no jámaspka imani kʼuiripuecha jingoni engaksï politikarhisï jámeenga, ima uandaspti: “Enga juchiiti juramukua ini parhakpini jimboepiringa, juchiiti jántspiricha jupirindi ka uarhipepirindiksï para eskani ji no entregarpinhapiringa Israeli anapuechani, peru juchiiti juramukua no ixúesti” (Juanu 18:36). Ístu jorhendaaspti imeeri chúxapatiichani parakaksï no ísï eratsepiringa, uandani, nijtu imani ambe úni enga Biblia uandajka eska no sési jarhaska (Mateu 20:25-27).

Primeru kristianuecheri ejemplu. Jonathan Dymond enga relijioniri ambe karajka uandaspti eskaksï orheta kristianuecha “no uékaspka guerrarhu nirani nájkirukaksï kʼuratsetanhapiringa, ónhanhanksï oksï uándikunhani”. Nóksï uékaspti politikarhisï inchamukuni nájkirukaksï no sési nitamakuarhipiringa. Ístu ambe ma engaksï jimbo ménderuenipka, jindeespti jimbokaksï kánikua janhanharhiasïreenga Tata Diosïiri juramukuechani. Jimboksïsï arhiapti: “Chájtsï nóteru jámasïngia imeecha jingoni parajtsï májku jásï jurajkutakuarheni no sési jásï ambe úni ka ísï jimboksïnisï no sési arhijti” (1 Pedru 4:4). Eska na uandapka Will Durant, enga istorieri ambe míteka “kristianuechaksï pʼamojkuasïreendi máteruechani ka jánguarhintasïrendiksï ambakiti jángua ma jatsini ka indeni ambe jimbo, kʼuiripuecha engaksï puro tsípikuarhini jámeenga kánikuaksï no sési exeasïreendi ini kristianuechani”.

¿Neechaksï májkueni úsïni iásï? New Catholic Encyclopedia uandasïndi imeecheri engaksï no uéjka armeechani úraani eska “no sési jarhaska no uékani indeni ambe úni solu jimboka konsiensia no sési pʼikuastaasïnga”. Rebista Reformierte Presse karaspti artikulu ma, ima ambeeri enga African Rights uandapka, enga jindeeka organisasioni ma enga kʼuiripuecheri derechuechani exeajka, eskaksï iámindu iglesiecha “menusi Jeobaeri testiguecha” jarhuajpespkaksï 1994 jimbo jiáni engaksï xáni uánikuechani uándikuapka jini Ruanda.

Profesori ma sekundarieri, uandaspti eska kánikua no sési exespka eska jiáni engaksï nasiicha xáni uánikuechani uándikuapka, “no ma grupu ni organisasioni uandapka eska no sési jarhaspka ambe engaksï nasiicha úni japka, komu no sési kaani kʼuiripuechani ka máteru xáni no sési jásï ambe engaksï úpka”. Joperu enga na sánderu ambe jorhenguarhipkia indeeri ambe jini Museo Conmemorativo del Holocausto enga Estados Unidos jaka, karaspti: “Iásï míteskia eska no ísïiska eskani ji na eratseenga”. Jorhenguarhispti eskaksï Jeobaeri testiguecha seguirispka imani ambe úni engaksï jakajkuenga, nájkirukaksï kánikua no sési kánhapka.

Ísï eskaksï primeru kristianuecha na janhanharhiauenga Tata Diosïiri juramukuechani, ¿neechaksï májkueni úxaki iásï? Rebista U.S. Catholic uandasïndi eskaksï “sáno iámindu tumbiicha engaksï katolikueka nóksï ísï úsïnga eska iglesia na jorhentpijka, komu para máteruechani jingoni sési pájperani o no relasioni seksuali jatsini ante de tembuchani o uambuchani”. Rebistarhu uandasïreendi eska achamasï ma enga iglesiarhu marhuajka (diácono) uandaspka: “Uánikua kʼuiripuechani engani konsejuechani íntsaajka —jukari 50% ísï— tʼuinksï márku irekani jarhasïndia engaksï tembuchani jurhajka”. The New Encyclopædia Britannica, uandasïndi eskaksï Jeobaeri testiguecha “kánikua jánguarhintasïn[ga] paraksï kurhajchaani Tata Diosïiri juramukuechani”.