Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Omyero Mono Wapo pi To pa Yecu Nining?

Omyero Mono Wapo pi To pa Yecu Nining?

Nong Pwony ki i Lok pa Lubanga

Omyero Mono Wapo pi To pa Yecu Nining?

Pwony man nyamo lapeny mogo ma gwok nyo ibedo ka penye kwede dok bene nyutti ka ma itwero kwano iye lagamme ki i Baibulli. Lucaden pa Jehovah cwinygi bibedo yom me nyamo lagam pi lapeny magi kwedi.

1. Omyero mono wapo pi to pa Yecu nining?

Yecu owaco bot lulub kore ni myero gupo pi tone kun gitiyo ki mugati ki vino. Mugati-ni cung pi kom Yecu ki dong vino cung pi remone.​—Kwan Luka 22:19, 20.

Mugati ma Yecu otiyo kwede-ni onongo tobi pe iye. I Baibul tobi pol kare cung pi bal. Pi meno mugati-ni onongo opore mada me cung pi kom Yecu ma pe ki roc-ci. En odyero kome macalo gitum, dok bene en ojwayo gitum me lee ma onongo tye i te Cik ma kimiyo bot Moses. (Jo Ibru 10:5, 9, 10) Vino obedo lanyut ma cung pi remo me wel ma Yecu oonyo macalo gitum pi kwanyo balwa.​—Kwan 1 Petero 1:19; 2:24; 3:18.

2. Omyero mono wapo pi to pa Yecu awene?

Yecu oto i nino me kwero kwer me Kato i Nican 14. Lujudaya onongo gicako kwano ninogi i otyeno ma ceng cito ka poto. I otyeno ma peya gineke, Yecu okwero kwer me Kato kacel ki lukwenane ci en ocako kwero kwer manyen me nipo pi tone.​—Kwan Luka 22:14, 15.

I kare-ni, jo pa Lubanga gikwero gin ma Lubanga omiyo kun tiyo ki Yecu me laro lobo lung ki i kom bal ki to. (Nia 12:5-7, 13, 17) Kit macalo kwero kwer me Kato onongo timme kicel keken i mwaka acel-li, Nipo me to pa Yecu bene timme kicel keken i mwaka acel inge poto pa ceng i Nican 14 ma lubbe ki kalenda me kare me Baibul.​—Kwan Jon 1:29.

3. Anga ma myero ocam mugati dok bene omat vino-ni?

I kare ma Yecu omiyo vino bot lukwenane, en owaco ni: “Kikopo man aye gicikke manyen.” (1 Jo Korint 11:25) Gicikke man manyen-ni oleyo ka wang gicikke me Cik ma kimiyo bot Moses, ka ma onongo Lubanga ocikke iye ni ka Luicrael giworo doge ci gibibedo jone. (Nia19:5, 6) Ento Luicrael pe guwinyo dog Lubanga. Pi meno Jehovah oketo gicikke manyen.​—Kwan Jeremia 31:31.

Pi gicikke manyen-ni, Jehovah omiyo jo mapol gitwero nongo mot kun tiyo ki jo manok. Jo ma gitye i gicikke-ni ginok dok gitye 144,000 keken. Lubanga bitic kwedgi wek dano milion mapol ata gunong mot me kwo ma pe tum i paradic i lobo kany. Jo mukene ma gitye i gicikke manyen-ni gitye ka tic pi Jehovah i lobo kany i kare-ni. Gin keken aye gicamo mugati dok bene gimato vino-ni pien kikopo man “aye gicikke manyen” pigi.​—Kwan Luka 12:32; Niyabo 14:1, 3.

4. Adwogi maber ango ma wanongo ki i Kwer me Nipo?

Kwer me Nipo pi to pa Yecu ma bedo mwaka ki mwaka-ni weko wadongo pwocwa matut pi twon mar madit ma Jehovah onyutiwa. En ocwalo Wode wek obin oto pi balwa. Pi meno, ka wacokke kacel i nino me Nipo, omyero wabedu ka lwodo lok i kom to pa Yecu ki dong gin ma myero watim. Omyero watem neno yo ango ma waromo nyuto kwede pwocwa pi gin ma Jehovah gin ki Wode Yecu gutimo piwa.​—Kwan Jon 3:16; 2 Jo Korint 5:14, 15.

Pi ngec mukene, nen pot karatac 206-208 i buk me, Baibul Mono Ada Pwonyo Gin Ango? ma Lucaden pa Jehovah aye gucoyo.