Kala Notyituwa Tyondyanga
Kala Notyituwa Tyondyanga
“Ivisa ondaka, undapa nondyanga.” —2 TIMÓTEO 4:2.
OKUTI UPONDOLA OKUHANGUNUNA?
․․․․․
Omokonda yatyi Ovakristau votete vaivisile nondyanga?
․․․․․
Oñgeni tupondola okukala notyituwa tyondyanga?
․․․․․
Omokonda yatyi okuivisa Ouhamba tyalumbanesa vali unene hono tyipona kohale?
1, 2. Omapulo patyi alingwa konthele yelondolo liati ‘tuivisei nondyanga’?
OVANTHU vokuyovola vakuavo moviponga, vaundapa nondyanga. Mongeleka, vokuna otyilinga tyokunyima otupia (Bombeiros) vahateka unene tyina vaihanwa, mokonda vetyii okuti otupia tuipaa ovanthu.
2 Onthwe Nombangi mba Jeova, tuhanda okukuatesako ovanthu opo vahupe. Moluotyo, tusuka unene novilinga viokuivisa onondaka onongwa Mbouhamba. Mahi, onthwe katuhateka. Ngotyo, oityi Paulu ankho ahanda okupopia etyi aava elondolo liati: “Ivisa ondaka, undapa nondyanga”? (2 Timóteo 4:2) Oñgeni matuivisa nondyanga? Iya omokonda yatyi ovilinga vietu viesukisa okulingwa nondyanga?
OITYI TUIVISILA NONDYANGA?
3. Ovanthu vokutavela ine vehetavela onondaka Mbouhamba mavakamona tyi?
3 Tyina tusoka okuti ovilinga vietu viokuivisa vipondola okuyovola omienyo, tupondola okulitehelela okuti tuesukisa okupopila vakuetu nondyanga onondaka onongwa Mbouhamba. (Romanos 10:13, 14) Ondaka ya Huku yati: “Tyina ame namapopila ondingavivi okuti: ‘Tyilityili monkhi,’ iya ayekepo onkhali yae, akala nonondunge nokulinga ouviuki, . . . tyotyili matualako okukala nomuenyo. Kamankhi. Ononkhali mbuna alingile kamambuhinangelwa vali.” (Ezequiel 33:14-16) Tyotyili, Ombimbiliya itolela vana valongesa onondaka Mbouhamba okuti: “Moliyovola ove muene na vana vekutehelela.”—1 Timóteo 4:16; Ezequiel 3:17-21.
4. Omokonda yatyi ovilinga viokuivisa pomuvo wo Vakristau votete ankho vina okulingwa nondyanga?
4 Opo unoñgonoke omokonda yatyi Paulu alondolela Timoteo okuivisa nondyanga, tala onoversikulu ononkhuavo mbo testu ikahi posapi. Tutangamo okuti: “Ivisa ondaka, undapa nondyanga, pomuvo wombembua, no pomuvo wovitateka. Viyula, nokulondola, nokulongesa nounongo tyehena elundo. Mokonda makukeya omuvo ovanthu kamaveketavela elongeso liotyotyili. Anthi, kehando liavo muene, mavekeliongiyila ovalongesi opo vevenyalale momakutwi. Iya avakayekapo okutehelela otyili.” (2 Timóteo 4:2-4) Jesus wapopile okuti vamwe mavakayapuka motyili. (Mateus 13:24, 25, 38) Putyina ovipuka ovio vihenehikepo, ankho Timoteo wesukisa “okuivisa ondaka” nondyanga, alo umwe mewaneno opo Ovakristau vahayapulwe, okuyondyua nomalongeso omatutu. Omuenyo wovanthu ankho ukahi motyiponga. Iya hono?
5, 6. Movilinga viokuivisa tuvasamo ovanthu vena omalusoke patyi?
5 Hono, vokuayapuka mefendelo liotyotyili vekahi nokuliyawisa nokuliyandyana. (2 Tessalonicenses 2:3, 8) Omalongeso patyi anyualalesa momakutwi ovanthu hono? Konomphangu ononyingi, elongeso liokuti ovanthu vatuka kovinyama, likahi nokulongeswa monongeleya. Namphila elongeso olio lilongeswa mono sikola, likahi nokulongeswa unene mongeleya, iya otyo tyihongiliya onkhalelo ovanthu vatala Huku navakuavo. Elongeso ekuavo liiwe unene, oliokuti Huku kesukile nonthue, moluotyo nonthue katusukisa okusuka nae. Omokonda yatyi omalongeso oo, ekahi nokutuala ovanthu ovanyingi kolumphoki luopaspilitu? Omalongeso oo, ahindila ovanthu okukala nolusoke olu: ‘Upondola okulinga etyi uhanda mokonda kumakakoyeswa.’ Tyotyili onondaka ombo mbukahi nokunyualalesa momakutui ovanthu ovanyingi.—Tanga Salmo 10:4.
6 Mahi kuna ovipuka ovikuavo vinyualalesa momakutwi ovanthu. Vamwe vaya kongeleya, vehole ovalongesi vevepopila okuti, ‘Kese etyi ulinga, Huku ukuhole.’ Ononkhalamutwe mbonongeleya, vanyualalesa momakutui avakuavo, mokuvelongesa okuti oviso, nokuenda kongeleya, nokulinga ovipito viongeleya, nokufenda ovilolo, tyihambukiswa Huku. Vokuenda konongeleya, kavehi vaimbuka okuti vekahi motyiponga. (Salmo 115:4-8) Mahi, inkha tuvepahula mopaspilitu opo vanoñgonoke onondaka Mbombimbiliya, vapondola okupola ouwa Kouhamba wa Huku.
OKUIVISA NONDYANGA TYIHANGUNUNA TYI?
7. Oñgeni matulekesa otyituwa tyondyanga?
7 Ondotolo yokutanda, utyii okuti una okutala nawa kovilinga viae opo ahapake omuenyo wovanthu motyiponga. Movilinga viokuivisa, matulekesa okuti tuna otyituwa tyondyanga tyina tutala vala kovilinga vietu, okusoka kuetyi matupopi, nomapulo matulingi, ine onondaka mambusukisa vana tuvasa. Otyituwa tyondyanga tupu tyitukuatesako okupilulula ononthiki no noola mbetu mbokuivisa, opo tukatalelepo ovanthu momuvo vahanda.—Romanos 1:15, 16; 1 Timóteo 4:16.
8. Okulinga otyipuka nondyanga tyakutikinya tyi?
8 Otyituwa tyondyanga tupu tyakutikinya okutala ovipuka patyi matupake tete momuenyo. (Tanga Gênesis 19:15.) Soka ñgeno wapewa kosipitali otyipapelo tyilekesa ouvela una, ondotolo ikuihana moseketa yae, ekupopila okuti: “Tala! Ouvela wove omunene. Una vala ohanyi ike opo uhakulwe.” Ove kumatundu moseketa yondotolo nokuhateka ngatyina ukanyima otupia. Mahi, motehelela nawa etyi mekupopila, oende keumbo, osoko etyi molingi tete.
9. Oityi tupopila okuti Paulu waivisile nondyanga etyi ankho ekahi mo Efesu?
9 Tupondola okupola ounongo kotyituwa tyondyanga Paulu ankho ena, mokutala etyi atolela ovakulu vewaneno mo Efesu konthele yovilinga viae viokuivisa motyilongo tyo Asia. (Tanga Atos 20:18-21.) Tyafuile, monthiki ehika, wahimbika okuivisa onondaka onongwa umbo na umbo. Tupu, mokueenda kuomanima evali watualako “kese nthiki okulinga omalongomona mosikola yo Tirano.” (Atos 19:1, 8-10) Tyimoneka nawa okuti ondyanga ya Paulu yahongiliya ovilinga viae. Okuihanwa opo ‘tuundape nondyanga movilinga viokuivisa,’ katyilekesa okuti kamatulingi vali natyike. Mahi, tuesukisa okupaka tete momuenyo wetu ovilinga viokuivisa.
10. Omokonda yatyi tuhambukilwa okuti Ovakristau kohale vaivisile nondyanga?
10 Ongeleka Yovalilongesi Vombimbiliya, vahimbika okuivisa onondaka onongwa etyi nkhele enima lio 1914 lihenehikepo, ilekesa etyi tyihangununa okukala notyituwa tyondyanga. Namphila ankho kavehi, vanoñgonoka okuti omuvo vekahi ankho o wondyanga iya avaivisa Ouhamba noundyandyi. Omalongomona omanyingi apakwa mono jornale, nokulekesa omalutalatu no nosinema ankho mbuihanwa okuti “Fotodrama da Criação”. Ngotyo, vakuatesako ovanthu ovanyingi nonondaka onongwa. Inkha kavakalele notyituwa tyondyanga, oñgeni ovanthu ovanyingi ñgeno vatehelela onondaka Mbouhamba?—Tanga Salmo 119:60.
LUNGUKA OPO UHAYEKEPO OTYITUWA TYONDYANGA
11. Oityi vamwe vayekelelepo otyituwa tyondyanga?
11 Okutalukwa pamwe tyilingisa omunthu okulipula inkha ovilinga viokuivisa viakolela umwe. Ouye wa Satanasi uhanda tusuke vali unene novipuka vihasilivila viomouye uno. (1 Pedro 5:8; 1 João 2:15-17) Vamwe ankho vapaka tete momuenyo ovilinga via Jeova, vayekapo okukala notyituwa tyondyanga. Mongeleka, Dema Omukristau wo pomuvo wono apostolu, ankho ‘waundapele’ kumwe na Paulu, mahi atalukwa novipuka viouye. Moluotyo, Dema katuaileko okupameka omukuatate wae Paulu momuvo wovitateka, emusipo.—Filêmon 23, 24; 2 Timóteo 4:10.
12. Ovilinga patyi tuna hono, iya oityi matukapewa komutwe wandyila?
12 Inkha tuhanda okutualako notyituwa tyondyanga, tuesukisa okulityilika ehando liokuovola unene ovipuka viomuenyo. Tuesukisa okulinga ononkhono ‘mbokukakatela momuenyo wotyotyili.’ (1 Timóteo 6:18, 19) Tutyii okuti omuenyo uhapu pano pohi Mouhamba wa Huku maukaeta ovipuka ovinyingi vihambukiswa. Mahi hono, ovilinga vietu viakolela vali, okukuatesako vakuetu opo vahupe ko Armagedom.
13. Mokonda pahe Tuvakristau, oñgeni matutualako notyituwa tyondyanga?
13 Mokonda ovanyingi mouye velele mopaspilitu, oityi matyitukuatesako okulityilika okuyekapo otyituwa tyetu tyondyanga? Tupondola okusoka kotyili tyokuti onthue kohale ankho tulele menthiki. Mahi, tuapahuluapo, iya Kristu ukahi nokuliaimina muonthue, ngetyi Paulu apopia. Pahe tuna elao liokutyinda otyimimi. (Tanga Efésios 5:14.) Konyima yotyo, Paulu wahoneka okuti: “Tualeiko okuliyunga nawa oñgeni mueenda, opo muhaende ngomaova, mahi opo mueende ngo vanandunge. Okulanda omuvo auho, mokonda ononthiki onombi.” (Efésios 5:15, 16) Pokati kovivi ovio, tutualeiko ‘okulanda omuvo’ pala ovilinga vipondola okutukuatesako okukala tyipahi mopaspilitu.
TUKAHI MOMUVO WOKUEPUIYA
14-16. Omokonda yatyi ovilinga viokuivisa viesukisa okulingwa vali nondyanga hono tyipona kohale?
14 Ovilinga viokuivisa apeho ankho vilingwa nondyanga, mahi hono vialumbana vali unene. Tunde mo 1914, enyingilikilo liapopiwa Mondaka ya Huku liayandyuluka nawa. (Mateus 24:3-51) Hono omuenyo wovanthu ukahi unene motyiponga. Namphila ovilongo vimwe hono vina ombembwa, omautumini omanene ouye nkhele ena omauta amwe omanene ehika po 2.000 afuapo pala okututaneswa. Ovatumini vapopia okuti omauta omanyingi ekahi “nokukota.” Okuti omauta oo ekahi no nongangala? Ovanongo vomouye vapopia okuti ovanthu vapondola okuhanyuako liwa-liwa novita vionongangala. Mahi, ovita havioko vala vipondola okumanako ovanthu.
15 Mo 2009 omukanda The Lancet Nosikola onene mo Londres vati, “onkhalelo youye ikahi nokupiluluka unene, iya otyo tyikahi nokunyona ekongoko liovanthu haunene motyita 21.” Tupu wati: “Mokonda youye upilauluka, ekongoko, nomuenyo wovanthu ovanyingi momanima maalandulako, maukakala motyiponga otyinene.” Moluotyo, kupondola okuya ehanyauno enene mokonda yomeva elunga ekahi nokuliyawisa, nombila ihaloko, ine iloka unene, nomauvela, novinimawe, novita, nomalumono ekahi nokupwa. Tyotyili ovita noviponga viipaa unene ovanthu.
16 Ovanthu vamwe vapondola okusoka okuti ovita viomauta omanene vipondola okutuala kovipuka vilekesa “enyingilikilo” liokuya kwa Jesus. Mahi, ovanyingi kavanoñgonoka oityi tyilityili tyihangununa enyingilikilo olio. Enyingilikilo olio liamonekale momanima omanyingi, tyilekesa okuti tyilityili Kristu weyale, iya onthyulilo youye uno ikahi popepi. (Mateus 24:3) Ononthele ononyingi mbenyingilikilo mbayandyuluka vali nawa hono. Ou omuvo ovanthu vesukisa okupahuka kolumphoki luopaspilitu. Ovilinga vietu viokuivisa vipondola okuvekuatesako okupahuka.
17, 18. (a) Oñgeni “omuvo” uno utukalesa? (b) Oityi tyipondola okulunda ovanthu okupilulula olusoke luavo konthele yonondaka Mbouhamba?
17 Tuna vala okamuvo kehehi kokulekesa ohole tuna na Jeova nokumanuhula ovilinga viokuivisa tuapewa kononthiki mbahulililako. Etyi Paulu apopila Ovakristau motyita tyotete mo Roma, tyina esilivilo enene hono, wati: “Omuvo muwii. Mutyii nawa okuti o ola yehikapo yokupahuka kolumphoki, mokonda pahe eyovo lietu likahi vali popepi tyipona pomuvo tuatavela.”—Romanos 13:11.
18 Ovipuka viaulwa konthele yononthiki mbonthyulilo, vipondola okukuatesako ovanthu okusuka novipuka viopamphepo. Ovakuavo vaimbuka okuti vesukisa okukuatesuako tyina vatala okuti omautumini ovanthu kaetyivili okutetulula ovitateka konthele yonombongo, novilwa, noungangala, ine ehanyauno lio ohi. Nkhele vakuavo vanoñgonoka okuti vesukisa okukuatesuako mopaspilitu mokonda yovitateka mombunga, nouvela, nokulihenga, ine ononkhia mbauna vehole. Tyina tukahi movilinga viokuivisa, tuliava opo tukuateseko ovanthu ovo.
OKULUNDWA NOTYITUWA TYONDYANGA
19, 20. Oñgeni otyituwa tyondyanga tyalunda Ovakristau ovanyingi okupilulula onkhalelo yomuenyo wavo?
19 Otyituwa tyondyanga tyikahi nokulunda Ovakristau ovanyingi okuundapa unene movilinga viokuivisa. Mongeleka, omulume umwe nomukai wae ko Equador, vatokola okulitepulula ovipuka momuenyo, etyi mo 2006 vatehelela otyonge tyonthiki ike ankho tyina osapi yati, “Tualako Neiho Liokuayela.” Vahoneka ovipuka vehesukile navio, iya monohanyi ononthatu avatundu mondyuo onene avaende monthutu, valandesa ovipuka vimwe, avafete onongele mbavo. Konyima avanyingila movilinga vioukokoli-ndyila viapola pokati, nokutavela etyi omukulu omutalelipo womauaneno evetolela opo vakakuateseko ewaneno ankho liesukisa unene ovaivisi.
20 Omukuatate umwe ko América wahoneka okuti: “Etyi ame nomukai wange tuaya kotyonge mo 2006, ankho palambale omanima 30 tunde etyi tuambatisalwa. Putyina tukondoka keumbo, tuatomphola oñgeni matulandula onondonga tueiva konthele yokulitepulula ovipuka momuenyo. (Mateus 6:19-22) Ankho tuna omaumbo etatu, no nohika, nomatuku-tuku alanda okalu, nowato, netukutuku lina ondyuo. Tuelitehelela ngoti tutupu onondunge, atutokola okunyingila movilinga viomuvo auho. Mo 2008 atuliwaneka nomona wetu movilinga vioukokoli-ndyila. Tuna ehambu liokuundapa kumwe novakuatate vetu! Tuetyivila okukaundapa kuna ankho kuesukisa vali ovaivisi. Tupu, okuundapa unene movilinga ovio, tyapameka vali oupanga wetu na Jeova. Haunene tuna ehambu liokutala ovanthu vahambukua unene tyina vatehelela, nokunoñgonoka otyili Tyondaka ya Huku.”
21. Enoñgonoko patyi litulunda okuivisa?
21 Onthue tutyii okuti apa katutu ouye uno wovivi mauutukilwa, “nonthiki yekoyeso no yehanyauno liovanthu onondingavivi.” (2 Pedro 3:7) Enoñgonoko lietu Liondaka ya Huku litulunda okupopila vakuetu nombili okuya kuononkhumbi ononene nouye omupe maulandulako. Tutualako okusoka kotyituwa tyondyanga tyietela ovanthu ekevelelo liotyotyili. Mokuundapa noundyandyi movilinga ovio viondyanga, tulekesa okuti tuna ohole yotyotyili na Huku novanthu.
[Omapuko Elongeso]
