Kʼelo li kʼusi yichʼoje

Batan ta saʼobil

Muyubajkutik yuʼun li spatobil koʼontontike

Muyubajkutik yuʼun li spatobil koʼontontike

Muyubajkutik yuʼun li spatobil koʼontontike

«Jech tspat yoʼntonic ti xuʼ chcuxiic sbatel osile, jaʼ ti yaloj onoʼox Dios ta sliquebal ti ta xacʼ cuxicutique. Li stuque mu snaʼ xʼepalcʼopoj.» (TITO 1:2)

SVULESOBIL TA JOLTIK

¿Kʼuxi jnaʼojtik ti oy muyubajel ta vinajel kʼalal tukʼ chcham li buchʼu chbat ta vinajele?

¿Kʼuxi xkoʼolaj-o li kʼusi spatoj yoʼontonik li yan chijetike xchiʼuk li buchʼutik chbatik ta vinajele?

¿Kʼu yuʼun skʼan jech xijkuxi kʼuchaʼal tskʼan Dios xchiʼuk «ti jʼechʼel [chkichʼtik-o] ta mucʼ» sventa xkiltik chkʼot ta pasel li kʼusi jpatoj-o koʼontontike?

1. ¿Kʼuxi xuʼ tskoltautik li spatobil oʼontonal chakʼ Jeova sventa stsal kuʼuntik li tsatsal vokoliletike?

XI LAJ yalbe yajtsʼaklomtak Cristo li jtakbol Pabloe: «Li Dios ti jpatoj coʼntontic ta stojole acʼo yacʼboxuc ep xcuxetel avoʼntonic, xchiʼuc acʼo spas ta jun avoʼntonic ta sventa ti achʼunojique, yuʼun jech ta sventa stsatsal Chʼul Espíritu chcʼot lec ta avoʼntonic chamalaic li cʼusi chaʼacʼbatique» (Rom. 15:13). Mi oy lek spatobil koʼontontik ti jaʼ yakʼojbutik li Jeovae, xijmuyubaj noʼox me xchiʼuk jun noʼox me koʼontontik, jech xtok chkuch kuʼuntik kʼusuk vokoliletik ta jnuptantik. Akʼo mi maʼukutik li buchʼutik tʼujbil chbatik ta vinajele, li spatobil koʼontontik oy kuʼuntike jech ta xkʼot «cʼu chaʼal anclataqʼuin ti lec pajal yalel ta chac nab cʼu chaʼal mu xnic ta icʼ li barcoe» (Heb. 6:18, 19). Koliyal li spatobil koʼontontike, jaʼ chakʼ ti «mu xijchʼay ta [bee]». Jech xtok, jaʼ tskoltautik sventa lek tsotsuk li xchʼunel koʼontontike xchiʼuk sventa mu xijnaʼet noʼox kʼalal jaʼo tsots chkil jvokoltike (kʼelo Hebreos 2:1 xchiʼuk 6:11).

2. ¿Kʼusi chaʼtos spatobil yoʼontonik oy yuʼunik li yajtsʼaklomtak Cristo avie, xchiʼuk kʼu yuʼun oy ta yoʼontonik li yan chijetik ta sventa li kʼusi spatoj yoʼontonik li buchʼutik chbatik ta vinajele?

2 ¿Kʼusi chib spatobil oʼontonal smalaojik li yajtsʼaklom Cristo ti kuxulik ta slajebal kʼakʼale? Li buchʼutik tʼujbil chbatik ta vinajel ti jaʼik juteb chijetik ti liʼ to kuxulik ta Balumile, smalaojik chbatik ta vinajel, ti muʼyuk xa chchamike xchiʼuk ti chtunik ta Ajvalilal xchiʼuk Cristo jech kʼuchaʼal ajvaliletik xchiʼuk paleetik (Luc. 12:32; Apo. 5:9, 10). Li «epal cristianoetic» ti jaʼik li yantik chijetike, ti jaʼ mas epike, oy spatobil yoʼonton chkuxiik sbatel osil ta Balumil kʼalal mi pasem xaʼox ta paraisoe, ti jaʼ chventainatik yuʼun li Ajvalilal yuʼun Diose (Apo. 7:9, 10; Juan 10:16). Li yan chijetike skʼan me mu xchʼay ta sjolik ti skʼan skoltaik li xchiʼiltak Cristo sventa staik li skolebalike (Mat. 25:34-40). Li buchʼutik tʼujbil chbatik ta vinajele chichʼ smotonik, pe li yan chijetike tsta smotonik ek (kʼelo Hebreos 11:39, 40). Jaʼ kalbetik skʼoplal baʼyuk li spatobil yoʼontonik li buchʼutik chbatik ta vinajele.

«SPATUBIL» YOʼONTONIK LI BUCHʼUTIK CHBATIK TA VINAJELE

3, 4. ¿Kʼusi skʼan xal ti chchaʼvokʼik ta achʼ li buchʼutik chbatik ta vinajele, xchiʼuk kʼusi spatoj-o yoʼontonik?

3 Li jtakbol Pedroe la stsʼibabe batel chib karta li yajtsʼaklomtak Cristo ti chbatik ta vinajele, «ti tʼujbiloxuc» yuʼun Dios xutane (1 Ped. 1:1, 2). Li ta kartaetik taje, te laj yalbe jaytosuk skʼoplal li spatobil oʼontonal smalaojik li juteb chijetike. Li ta baʼyele xi la stsʼibae: «Coliyalbutic li Diose, jaʼ li Stot Cajvaltic Jesucristoe, yuʼun toj ep la xcʼuxubinutic, laj yacʼ chaʼvocʼcutic ta achʼ ta sventa ti la xchaʼcuxes ta smuquinal li Cajvaltic Jesucristoe. Jech la jta spatubil coʼntontic ti mu xlaj scʼoplale. Jech ta xquichʼtic li cʼusi scʼoplal jaʼ cuʼuntic ti chapanbil yuʼun Dios te ta vinajel ti mu snaʼ xcʼaʼe, ti mu snaʼ soque, xchiʼuc ti mu snaʼ xlaje. Ta sventa xchʼunojel avoʼntonic ta stojol Dios, jech ta xchabioxuc ta svuʼel yuʼun jech xuʼ chataic li coltael xchapanoje; jaʼ to chayacʼboxuc avilic ta slajebal cʼacʼal. Jaʼ yuʼun li voʼoxuque cuxetuc noʼox avoʼntonic» (1 Ped. 1:3-6).

4 Jech kʼuchaʼal chkiltike, li buchʼutik tʼujbilik yuʼun Jeova sventa ch-ajvalilajik xchiʼuk Cristo ta vinajele ta xchaʼvokʼik ta achʼ kʼalal chkʼotik ta xnichʼnabtak Dios xkaltike. Yichʼojik tʼujel ta chʼul espiritu sventa xkʼotik ta ajvaliletik xchiʼuk ta paleetik xchiʼuk Cristo (Apo. 20:6). Jech kʼuchaʼal chal li Pedroe, ti chvokʼik ta achʼe jaʼ tsta-o «spatubil [yoʼontonik]», «ti mu snaʼ xcʼaʼe, ti mu snaʼ soque, xchiʼuc ti mu snaʼ xlaje» ti te «chapanbil yuʼun Dios te ta vinajel[e]». ¡Jaʼ yuʼun xkuxet noʼox yoʼontonik! Pe, sventa xkʼot ta pasel li kʼusi smalaojike, skʼan tukʼ xakʼ sbaik.

5, 6. ¿Kʼu yuʼun skʼan xakʼik persa li buchʼutik chbatik ta vinajel sventa ikʼbilik xchiʼuk ti tʼujbilik yuʼun Diose?

5 Li ta xchibal xa karta la stsʼiba li Pedroe, xi laj yalbe li buchʼutik chbatik ta vinajele: «Aqʼuic persa ti jechuc o avoʼntonique ti jʼechʼel acʼo achʼunic o ti icʼbiloxuc, ti tʼujbiloxuc yuʼun Diose» (2 Ped. 1:10). Jaʼ yuʼun, skʼan xakʼik persa ta xchʼiesel talelaletik kʼuchaʼal jun yajtsʼaklom Cristo, jech kʼuchaʼal li xchʼunel oʼontonale, li kʼanelale, li yichʼel ta mukʼ Diose xchiʼuk ti oyuk slekil yoʼontonik ta stojolal li yermanoike. Xi laj yal li jtakbole: «Me ch-epaj batel avuʼunique, oy atuic, jech chvinaj ta avabtelic» (kʼelo 2 Pedro 1:5-8).

6 Kʼalal chaʼkuxiem xaʼox li Cristoe, xi laj yalbe batel aʼyej li moletik ti tʼujbil chbatik ta vinajel ta tsobobbail yuʼun Filadelfia, Asia Menor, ta baʼyel sigloe: «Ta sventa ti laj achabi ta avoʼntonic ti laj calboxuc tscʼan chcuch avuʼunic vocole, jaʼ noʼox jech ec li vuʼune chajchabioxuc ti cʼalal tsta yorail chcacʼbe svocol scotol li cristianoetic ta sbejel banamile ti cʼalal chichʼ qʼuelbel cʼu xʼelan yoʼntonique. Aʼyo avaʼyic, poʼot xa chital. Junuc me avoʼnton tsaquic o li cʼusi ataojique, yuʼun jech mu xbat ta yan li amotonique» (Apo. 3:10, 11). ¿Kʼusi chkʼot ta stojolal li jun yajtsʼaklom Cristo ti tʼujbil chbat ta vinajel mi muʼyuk tukʼ laj yakʼ sbae? Muʼyuk chichʼ smotonik «ti toj jun yutsile ti mu snaʼ xlaj oe», yuʼun jaʼ albil chichʼik li buchʼutik chbatik ta vinajel ti tukʼ chakʼ sbaik kʼalal to mi chamike (1 Ped. 5:4; Apo. 2:10).

TI KʼUXI XUʼ X-OCHIK TA AJVALILALE

7. ¿Kʼusi alakʼ sba spatobil oʼontonal laj yalbe skʼoplal ta skarta li Judase?

7 Te xa van ta sjabilal 65, li Judas, ti jaʼ xchaʼitsʼin Jesuse, la stsʼibabe batel jun karta li buchʼutik ikʼbilik, jaʼ xkaltik, li buchʼutik tʼujbil chbatik ta vinajele (Jud. 1; koʼoltaso xchiʼuk Hebreos 3:1). Li kʼusi tskʼane jaʼ ti xalbe skʼoplal li kʼusi spatoj-o yoʼontonik sventa xkolik-o li buchʼutik tʼujbilik yoʼ xkʼotik li ta Ajvalilal yuʼun Dios ta vinajele (Jud. 3). Akʼo mi laj to yalbe batel skʼoplal li kʼusitik toj tsotsik skʼoplal li ta yuni kartae, li ta stsutseb xa skartae laj yal li alakʼ sba spatobil oʼontonal liʼe: «Li Dios ti stuc noʼoxe, ti jaʼ Jcoltavanej cuʼuntique, xuʼ yuʼun chaxchabioxuc, yuʼun jech mu xayalic ta spasel li cʼusi chopole, jech muʼyuc amulic ti cʼalal chcʼot avaʼan abaic ta xchʼul lequilale. Jech toj xcuxet noʼox avoʼntonic. Jaʼ yuʼun stuc noʼox acʼo albatuc slequilal, acʼo spas mantal, acʼo sventain ta svuʼel stsatsal stuc liʼ ta ora ta sventa li Jesucristoe, xchiʼuc cʼalal to ta sbatel osil» (Jud. 24, 25).

8. Jech kʼuchaʼal chal Judas 24, ¿kʼuxi jnaʼtik ti xmuyubajik noʼox ta vinajel kʼalal tukʼ chakʼ sba kʼalal to mi cham li buchʼu tʼujbil chbat ta vinajele?

8 Ta melel, skotol li buchʼutik tʼujbil chbatik ta vinajele ta xakʼik persa sventa lek tukʼ oyikuk xchiʼuk tskʼel sbaik sventa mu spasik li kʼusi xuʼ smak-o yok xchiʼilik ti xuʼ xlajik-oe. Li spatobil yoʼontonik ti te lokʼem ta Vivliae, jaʼ ti xichʼik chaʼkuxesel ta stojolal Jesucristo kʼuchaʼal tukʼil krixchanoetik ti espiritue xchiʼuk ti skʼupinik li yan sba yutsil matanal ti chbatik ta stojolal Diose. Kʼalal tukʼ chcham li buchʼu chbat ta vinajele, melel onoʼox ti chchaʼkuxi «sventa mu xcʼaʼ o», jech «toj jun xa yutsil», yuʼun li sbekʼtale «mu xa snaʼ xlaj o» (1 Cor. 15:42-44). ¿Kʼu yelan chilik yan kuxlejaletik ti mu xvinajik ta kʼelele? Jnoptik noʼox liʼe: li ta vinajele solel xmuyubajik noʼox «cʼalal me tsutes yoʼnton jun jpasmulile», ¡kʼu xa noʼox yepal xmuyubajik mi tukʼ laj yakʼ sba li jun xchiʼil Cristo kʼalal to mi chame! (Luc. 15:7.) Li Jeova xchiʼuk li stukʼil yaj-anjeltake solel chmuyubajik xchiʼuk li buchʼutik chbatik ta vinajel kʼalal mi la sta smotonik ti «toj xcuxet [yoʼontonike]» (kʼelo 1 Juan 3:2).

9. ¿Kʼusi skʼan xal ti «lec jamal tiʼna» ta sventa li buchʼutik chkʼotik ta Ajvalilal yuʼun Diose, xchiʼuk kʼusi spatobil yoʼonton tstaik li buchʼutik liʼ to kuxulik ta Balumile?

9 Li Pedro eke laj yal kʼusi chkʼot ta stojolalik li buchʼutik chbatik ta vinajel mi tukʼ laj yakʼ sbaike: «Jech lec jamal tiʼna ta aventaic, jech ta jbel scʼoplal chaʼochic yoʼ bu chventainvan sbatel osil li Cajvaltique, jaʼ li Jesucristo Jcoltavanej cuʼuntique» (2 Ped. 1:10, 11). ¿Kʼusi skʼan xal li «jech lec jamal» ta sventa li smotonik tstaik ta vinajele? Taje xuʼ jaʼ skʼan xal ti toj yan sba yutsil kʼalal chkʼotike, yuʼun jaʼ te chakʼik ta ilel li stalelaltak jun yajtsʼaklom Cristoe. Jech xtok, xuʼ jaʼ skʼan xal li buchʼutik ch-anilajik sventa kuxlejal ti tskʼupinik li bendisionetik ch-akʼbatik yuʼun Dios ta vinajele. Xuʼ me ta muyubajel xchiʼuk tstojik ta vokol kʼalal tskʼelik ti kʼuyelan tukʼ laj yakʼ sbaike. Melel onoʼox ti jaʼ chtijbat-o yoʼontonik li buchʼutik chbatik ta vinajel sventa snopik lek kʼalal liʼ to kuxulik ta Balumile (1 Ped. 1:13).

«SPATUBIL YOʼNTONIC» LI YAN CHIJETIKE

10, 11. 1) ¿Kʼusi spatoj yoʼonton tstaik li yan chijetike? 2) ¿Kʼusi xkoʼolaj-o li skʼoteb ta pasel li spatobil oʼontonal ta Balumil ta sventa Cristo xchiʼuk «ti cʼusi ora ch-acʼat ta ilel li bochʼotic xnichʼnab Diose»?

10 Xi la stsʼiba Pablo ta sventa li labal sba spatobil oʼontonal ti chichʼik li «xnichʼnab Dios» ti tʼujbilik ta chʼul espiritue, ti jaʼ jech chichʼik ek kʼuchaʼal Cristoe. Pe chal xtok li labal sba spatobil yoʼontonik ti albil ch-akʼbatik yuʼun Jeova li yan chijetik ti mu albajuk yepalike: «Scotol li cʼusitic [krixchanoetik] spasoj Diose jaʼ noʼox smala-malaic ec cʼusi ora ch-acʼat ta ilel li bochʼotic [tʼujbil chbatik ta vinajel] xnichʼnab Diose. Yuʼun li cʼusitic spasoj Diose isoc scotol. Pero mu yuʼunuc jech la scʼan stuc; jaʼ jech la scʼan li Diose. Pero yacʼojbe spatubil yoʼntonic, jech oy to cʼusi tsmalaic. Yuʼun tsta yorail chcolic loqʼuel ta svocolic ec li cʼusitic spasoj Diose, jech mu xa xcʼaʼic, mu xa soquic, yuʼun coʼol tsta slequilal yutsilalic xchiʼuc li xnichʼnab Diose» (Rom. 8:14-21).

11 Li Jeova laj yakʼbe «spatubil [yoʼontonik]» li krixchanoetik kʼalal laj yal ti oy jun nitilulal chtal pojatikuk ta stojolal Satanás, li «chon ta voʼonee» (Apo. 12:9; Gén. 3:15Ch). Li nitilulal taje jaʼ li Jesucristoe (Gál. 3:16Ch). Li slajel xchiʼuk li xchaʼkuxesel Jesuse jaʼ sventa tsta spatobil yoʼonton krixchanoetik sventa xichʼik pojel lokʼel ta mulil xchiʼuk ta lajelal. Ti kʼusi ora chkʼot ta pasel li kʼusi albil xa onoʼox taje te me tsakal skʼoplal «ti cʼusi ora ch-acʼat ta ilel li bochʼotic xnichʼnab Diose». ¿Bakʼin chichʼ akʼel ta ilel li nitilulal taje, ti jaʼik li buchʼutik chbatik ta vinajele? Jaʼo kʼalal te xaʼox ch-ajvalilajik xchiʼuk Cristo ta vinajele, taje jaʼo tskoltaik Cristo ta yakʼbel slajeb li xchopol balumil Satanase (Apo. 2:26, 27). Li kʼusi chkʼot ta pasel taje jaʼ sventa sta-o skolelik li yan chijetike, ti jaʼ kuxul chkomik li ta tsatsal vokolile (Apo. 7:9, 10, 14).

12. ¿Kʼusi yan sba yutsil chichʼ talel sventa krixchanoetik li «cʼusi ora ch-acʼat ta ilel li bochʼotic xnichʼnab Diose»?

12 Kʼalal yakal xaʼox Ch-ajvalilaj Jmil Jabil li Cristoe, li «cʼusitic» pasbil, jaʼ xkaltik li krixchanoetike, ta me skʼupinik li kuxetel oʼontonale. Ta yan xtoke, jaʼ te chvinaj «ti cʼusi ora ch-acʼat ta ilel li bochʼotic xnichʼnab Diose»: ti jaʼik xaʼox paleetik xchiʼuk Cristoe, taje jaʼo me tskoltaik li krixchanoetik sventa tstabeik sbalil li matanal laj yakʼ Jesuse. Kʼalal yakal xaʼox Ch-ajvalilaj ta vinajele, li krixchanoetik ti lek snaʼ xchʼunik mantale, ta kʼunkʼun tspasik ta tukʼil krixchanoetik xchiʼuk muʼyuk xa chchamik. Ta kʼunkʼun «chcolic loqʼuel» ta mosoil xchiʼuk «mu xa soquic». Mi tukʼ laj yakʼ sbaik ta stojolal Jeova li ta jmil jabile xchiʼuk mi kuch yuʼunik li tsatsal prevaetike, ta me xichʼik tsʼibabel sbiik ta sbatel osil li ta «vun sventa cuxlejale» xchiʼuk chkʼotik li ta «xnichʼnab Diose» (Apo. 20:7, 8, 11, 12). ¡Toj echʼ noʼox yan sba yutsil li spatobil oʼontonal jmalaojtike!

TEUK-O ME KUʼUNTIK LI SPATOBIL OʼONTONALE

13. ¿Bu chlik talel li spatobil koʼontontike, xchiʼuk kʼusi ora «[chchaʼtal] li Cajvaltic Jesucristoe»?

13 Li chib karta la stsʼiba Pedro ti jaʼ akʼbat snaʼ yuʼun Diose, jaʼ sventa tskolta li buchʼutik chbatik ta vinajele xchiʼuk li yan chijetik sventa teuk-o li spatobil yoʼontonike. Li jtakbole laj yal ti mu xichʼ tael ta jtuktik noʼoxe, yuʼun jaʼ to xuʼ jtatik ta skoj li slekil yutsil yoʼonton Jeovae, yuʼun xi chale: «Nopic lec li cʼusi chapasique. Junuc avoʼnton malaic li cʼusi scʼoplal chayacʼboxuc ta slequil yoʼnton Dios cʼalal ta xchaʼtal li Cajvaltic Jesucristoe» (1 Ped. 1:13). ¿Kʼusi ora «[chchaʼtal] li Cajvaltic Jesucristoe»? Jaʼo kʼalal chtal yakʼbe smoton li tukʼil yajtsʼaklomtak xchiʼuk mi tal spas li kʼusi tskʼan yoʼonton Jeova ta stojolal li chopol krixchanoetike (kʼelo 2 Tesalonicenses 1:6-10).

14, 15. 1) ¿Kʼusi skʼan jpastik sventa teuk-o li spatobil koʼontontike? 2) ¿Kʼusi tojobtasel laj yakʼ li Pedroe?

14 Sventa teuk-o li spatobil koʼontontike, skʼan me teuk noʼox ta joltik li «scʼacʼalil cʼalal chtal Cajvaltique». Li «scʼacʼalil» taje jaʼo chichʼ lajesel li «vinajele» xchiʼuk li «banomile», jaʼ xkaltik, li ajvaliletik ta balumil avie xchiʼuk skotol li chopol krixchanoetik ti te tsakal skʼoplal ek li «cʼusitic oy» tee. Jaʼ yuʼun xi la stsʼiba li Pedroe: «Qʼuelo aba ta stucʼulanel ti cʼusʼelan ta xacuxie [...]. Junuc avoʼntonic malaic ti scʼacʼalil ta xtal ti Diose. Lecuc ti cʼusi ta xapasique yoʼ jech ta xtal noʼox. Ti jech cʼacʼal taje, ti vinajele, ta xlaj ta cʼocʼ. Ti cʼusitic oy ta stojole, ta xʼunij ta leb cʼocʼ» (2 Ped. 3:10-12Ch).

15 Li Pedroe laj yal ti «vinajele» xchiʼuk li balumil avie ta xichʼik kʼextael ta jun «achʼ vinajel [li ajvalilal tspas Cristoe] xchiʼuc achʼ banamil [li achʼ jnaklejetik ta balumile]» (2 Ped. 3:13). Ta mas tsʼakale, ti kʼalal jaʼ laj yalbe skʼoplal li achʼ balumil albil xa onoʼox skʼoplale, xi laj yal ta jamal li tojobtasel liʼe: «Voʼoxuc ti lec jcʼanojoxuque, cʼalal chamalaic ta xcʼot ta pasel jech chac leʼe, aqʼuic persa ti junuc avoʼntonic, ti muʼyucuc avicʼubalic, ti muʼyuc amulic chvul staoxuc li Diose» (2 Ped. 3:14).

JECHUK JPASTIK LI KʼUSI JPATOJ-O KOʼONTONTIKE

16, 17. 1) ¿Kʼu yuʼun skʼan jech xijkuxi kʼuchaʼal tskʼan Dios xchiʼuk «ti jʼechʼel [chkichʼtik-o ta mukʼe]»? 2) ¿Kʼusi skʼan jpastik sventa xkiltik chkʼot ta pasel li kʼusi jpatoj-o koʼontontike?

16 Jech xtok, sventa teuk-o li spatobil koʼontontike, tsots skʼoplal ti skʼan jechuk jpastik li kʼusi jpatoj-o koʼontontike. Jech kʼuchaʼal laj yal Pedroe, skʼan jkʼel jbatik kʼu kelantik ta mantal. ¿Kʼusi skʼan xal taje? Li baʼyele, jaʼ ti skʼan jech xijkuxi kʼuchaʼal tskʼan Diose, jaʼ xkaltik ti lekuk jtalelaltike, xchiʼuk tskʼan ti «lecuc [jtalelaltik] ta stojol li bochʼotic muʼyuc yichʼojic ta mucʼ Diose» (2 Ped. 3:11, Ch; 1 Ped. 2:12). Jech noxtok, toj tsots skʼoplal ti jkʼanan jbatik ta jujuntale, ti te smakojbe skʼoplal ti xkakʼtik persa ti jmojuk noʼox oyutik xchiʼuk li kermanotaktik ta spʼejel Balumile xchiʼuk li ta jtsobobbailtike (Juan 13:35). Jaʼ yuʼun, skʼan me «ti jʼechʼel [chkichʼtik-o] ta mucʼ li Diose», jaʼ xkaltik, li kʼusitik xuʼ xi snopajesutik-o mas ta stojolal Jeovae, ti jpastik orasion ta sjunul koʼontontike, skʼelel Vivlia jujun kʼakʼal, ti oyuk yorail kuʼuntik xchanel li Vivliae, ti xkichʼtik ta mukʼ Dios ta kutsʼ kalaltik xchiʼuk ta sjunuluk koʼontontik jcholtik mantal «ta sbejel banamil li Lequil Aʼyej» ta sventa li Ajvalilal yuʼun Diose (Mat. 24:14).

17 Jkotoltik ta jkʼantik ti akʼo lek xchʼamutik li Jeovae xchiʼuk ti spojutik kʼalal mi tal yakʼbe slajeb li chopol balumil avie. Mi jech la jpastike, ta me xkiltik chkʼot ta pasel li spatobil koʼontontik ti chijkuxi «sbatel osile, jaʼ ti yaloj onoʼox Dios ta sliquebal ti ta xacʼ cuxicutique. Li stuque mu snaʼ xʼepalcʼopoj» (Tito 1:2).

[Sjakʼobiltak sventa xchanobil]

[Lokʼol ta pajina 22]

Li buchʼutik chbatik ta vinajele chchaʼvokʼik ta achʼ, vaʼun jech tsta spatobil yoʼontonik ti «mu xlaj scʼoplale»

[Lokʼol ta pajina 24]

Oyuk-o spatobil koʼontontik ti mu snaʼ xlaj skʼoplal li ta kutsʼ kalaltike