Skip to content

Skip to table of contents

Tu Sanjukili Elavoko Lietu

Tu Sanjukili Elavoko Lietu

Tu Sanjukili Elavoko Lietu

“[Kuli elavoko] liomuenyo ko pui. Suku, . . . lalimue eteke a kemba, eye wa likuminya omuenyo waco konahũlũlua.”​—TITO 1:2.

OKU PITULULA

Tua kũlĩha ndati okuti, kilu ku kala esanju lialua eci ombuavekua yimue yi pandikisa toke kesulilo liomuenyo waye palo posi?

Ndamupi oku tẽlisiwa kuelavoko liolomeme vikuavo ku kuete elitokeko lelavoko liolombuavekua?

Ovituwa vipi lovilinga tu sukila oku lekisa, oco tu mole oku tẽlisiwa kuelavoko lietu?

1. Elavoko li tunda ku Yehova li tu kuatisa ndati oku pandikisa?

 UPOSTOLO PAULU wa popia hati, Yehova eye ‘Suku ukuakueca elavoko.’ Noke, Paulu wa amisako hati, Yehova o tu ‘yukisa lesanju lombembua vekolelo lietu okuti, longusu yespiritu sandu, tu kuata elavoko lia piãla.’ (Va Rom. 15:13) Nda tua pamisa elavoko lietu, tu pandikisa kovitangi viosi, kuenda tu kuata esanju lombembua. Ndeci elavoko liaco li kasi “ndonjundo ya kola ngo” Kakristão olombuavekua, haico ci pita Lakristão va ka kala palo posi. (Va Hev. 6:18, 19) Eci tu liyaka lovitangi tu sukila oku kakatela kelavoko lietu, momo li tu kuatisa oku yuvula oku yapuka vekolelo.​—Tanga Va Heveru 2:1; 6:11.

2. Alavoko api avali Akristão vo koloneke vilo va kuete, kuenda momo lie olomeme vikuavo vi sukilila oku kũlĩha elavoko liolombuavekua?

2 Pokati Kakristão vo koloneke vilo via sulako, pali alavoko avali. Akristão olombuavekua vatiamẽla ‘kokacunda katito’ okuti va kasi handi palo posi, va lavoka oku kuata omuenyo ko pui kilu, kuna va ka linga olosoma kuenda ovitunda kumue la Kristu Vusoma waye. (Luka 12:32; Esit. 5:9, 10) Omanu vakuavo vatiamẽla ‘kowiñi wakahandangala wolomeme vikuavo,’ va kuete elavoko lioku kala voluali luokaliye palo posi, oco va kale olonungi Viusoma wa Mesiya. (Esit. 7:9, 10; Yoa. 10:16) Olomeme vikuavo vi sukila oku yuvula ovisimĩlo viokuti, epopelo liavo li tunda kekuatiso va siata oku eca ku “vamanji” ya Kristu, va siala handi palo posi. (Mat. 25:34-40) Olombuavekua vi ka tambula onima yavo kilu, pole, elavoko liolomeme vikuavo, li ka tẽlisiwa. (Tanga Va Heveru 11:39, 40.) Catete tu konomuisi elavoko liolombuavekua.

AKRISTÃO OLOMBUAVEKUA VA KUETE “ELAVOKO LI KASI LOMUENYO”

3, 4. Nye Akristão olombuavekua va sukila oku linga oco ‘va kuate elavoko li kasi lomuenyo,’ kuenda elavoko liaco lie?

3 Upostolo Petulu wa sonehela ovikanda vivali Akristão olombuavekua, vana a tukula hati, va “nõliwa.” (1 Pet. 1:1, 2) Eye wa lombolola atosi amue atiamẽla kelavoko li komõhisa vakuakacunda katito va kuete. Petulu vukanda waye watete wa soneha ndoco: “Suku, Isia ya Ñala yetu Yesu Kristu, a sivayiwe. Tua citiwa evali lohenda yaye ya lua, kuenje, omo Yesu Kristu a pinduiwa kuava va fa, . . . tu kuete elavoko li kasi lomuenyo. Tua citiwila ocipiñalo ka ci taki, haico ca pua atondelo, kuenje ka ci kunguka. Ocipiñalo caco co solekiwili kilu. Omo vu kasi lekolelo, . . . unene wa Suku u vu lava toke vu piñala epopelo li tãilili ale oku situluiwa koloneke via sulako. Eci, vu ci sanjukila, ndaño cilo vu nyikiwa lohali yiñi yiñi okasimbu kamue.”​—1 Pet. 1:3-6.

4 Akristão va nõliwa la Yehova oco va viale kumue la Kristu Vusoma wokilu, etendelo liavo litito calua. Akristão vaco, va “citiwa evali,” konepa yespiritu kuenje, va linga omãla va Suku. Ovo va wavekiwa lespiritu sandu oco va linge olosoma kuenda ovitunda kumue la Kristu. (Esit. 20:6) Petulu wa popia hati, ‘oku citiwa evali,’ ku eca kokuavo “elavoko li kasi lomuenyo,” lina a tukula hati, ‘ocipiñalo ka ci taki, haico ca pua atondelo, kuenda ka ci kunguka,’ momo ca va ‘solekiwila kilu.’ Eli olio esunga lieci olombuavekua via ‘sanjukilila’ elavoko liavo li kasi lomuenyo! Pole, va sukila oku amamako lekolelo oco elavoko liaco li tẽlisiwe.

5, 6. Momo lie Akristão olombuavekua va sukilila oku amamako lekolelo?

5 Petulu vukanda waye wavali, wa vetiya Akristão olombuavekua oco va ‘likolisileko oku kakatela koku kovongiwa kuenda koku nõliwa kuavo.’ (2 Pet. 1:10) Ovo va sukila oku likolisilako oku lekisa ovituwa Viakristão ndeci: Ekolelo, oku sumbila Suku, ocikembe, loku kapako vamanji, kuenda oku lekisa ocisola. Petulu wa popia hati: ‘Nda vu kala loviali evi, okuti vi li vokiya kokuene, ka vu kuata owesi ndava ka va imi apako.’​—Tanga 2 Petulu 1:5-8.

6 Kristu noke yepinduko liaye, wa sapuila olombuavekua vina via kala akulu vekongelo lio ko Filadefia, ko Asia Yitito, hati: “Omo okuti, wa pokola kondaka yatiamẽla kepandi liange, eci kuiya oku nyikiwa, kuna kua laika oku pita lomanu vosi va tunga kilu lieve, ndu ku lava. Njiya ndopo. Kuata eci o kuete, okuti lomue o ku nyeha ekolowa liove.” (Esit. 3:10, 11, NW) Nda umue Ukristão ombuavekua o yapuka vekolelo, ka tambula “ekolowa liulamba ka li takata” lina lia likuminyiwa ku vana va amamako lekolelo toke kolofa.​—1 Pet. 5:4; Esit. 2:10.

OKU IÑILA VUSOMA

7. Elavoko lipi li komõhisa Yuda a tukula vukanda waye?

7 Eci Yuda manji ya Yesu a sonehela ukanda Akristão olombuavekua kunyamo wa 65 N.Y.Y., wa va tukula hati, ‘va kovongiwa.’ (Yuda 1, ci sokisa lelivulu lia Va Heveru 3:1.) Eye wa soneha ukanda waco oco a lekise elavoko lieyovo Akristão vana va kovongiwa Vusoma wokilu va kuete. (Yuda 3) Ndaño okuti Yuda wa yonguile oku tukula ovina vikuavo vionjanga, pole, kesulilo liukanda waco, wa lekisa elavoko Akristão olombuavekua va kuete poku popia hati: “Kaliye, ku una o tẽla oku vu lavi kovilondokua loku vu talamisi, okuti, vu pua atondelo kovaso yulamba waye, oco vu kuate esanju lialua okuti, ku Suku lika Upopeli wetu, una wa tu popela leka lia Yesu Kristu Ñala yetu, kokuaye, ku kale ulamba, luwale, luviali, lunene, tunde konahũlũlua, la cilo, toke kotembo ka yi pui. Amene.”​—Yuda 24, 25, NW.

8. Ndomo ca lomboluiwa kelivulu lia Yuda 24, nye ci lekisa okuti kilu ku kala esanju eci umue ombuavekua a fa?

8 Akristão olombuavekua ka va yongola oku kupukila vocilondokua ci tuala kenyõleho. Ovo va kuete elavoko liokuti, Kristu o ka va pindula kolofa, oco va ka molẽhe lesanju lialua kovaso yulamba wa Suku, kuenje, va li pua kespiritu. Nda ombuavekua yimue yi fa lekolelo, yi pinduka ‘letimba liespiritu lina ka li futi, hailio liulamba.’ (1 Va Kor. 15:42-44) Omo okuti “kilu va yolela calua ukuakandu umuamue o likekembela akandu aye,” esanju liaco li li vokiya vali eci manji umue ya Kristu a pandikisa lekolelo toke kolofa. (Luka 15:7) Eci ombuavekua yimue yi tambula onima yaye, Yehova kumue lovangelo vaye vakuekolelo va kuata ‘esanju lialua.’​—Tanga 1 Yoano 3:2.

9. Akristão olombuavekua va tambula ndati “onima ya velapo” yoku iñila Vusoma? Onima yaco yi vetiya ndati olombuavekua vina vi kasi handi palo posi?

9 Petulu wa sonehelavo Akristão olombuavekua hati, nda va amamako lekolelo, va kuata esumũlũho linene lioku “tambula onima ya velapo yoku iñila vusoma ka u pui wa Ñala yetu Yesu Kristu, haeye Upopeli wetu.” (2 Pet. 1:10, 11, NW) Oku tambula kuavo “onima ya velapo” kilu, ku tunda koku kuata ovituwa viwa Viakristão. Ondaka oku “tambula onima,” yi lombolokavo okuti, omunu lomunu pokati kavo o sukila oku likolisilako oco a tambule omuenyo ko pui. Ovo, va ka sanjuka calua, kuenda va ka eca olopandu poku ivaluka ovilinga viavo viekolelo. Esumũlũho liaco, li pamisa Akristão olombuavekua vana va kasi handi palo posi oco va ‘amameko lupange wavo.’​—1 Pet. 1:13.

“ELAVOKO” LIOLOMEME VIKUAVO

10, 11. (a) Olomeme vikuavo vi kuete elavoko lie? (b) Elavoko lioku kala palo posi li kuete elitokeko lie la Kristu, kuenda “etukuluko liomãla va Suku”?

10 Upostolo Paulu wa soneha eci catiamẽla kelavoko liulamba ‘womãla va Suku’ vana va ka ‘viala kumue la Kristu.’ Noke, wa tukula elavoko li komõhisa Yehova a eca kowiñi wakahandangala wolomeme vikuavo. Eye wa popia hati: “Elavoko lioviluvo viosi [okuti omanu,] li tãilili etukuluko liomãla va Suku [okuti, olombuavekua]. Momo, oviluvo viaco, via tiamisiwila kenyõleho, ha locipango cavioko, pole, locipango ca una wa vi tiamisilako lelavoko liokuti, eteke limue oviluvo viaco, vi ka yovuiwa kupika wenyõleho, oco vi mole eyovo liulamba womãla va Suku.”​—Va Rom. 8:14-21, NW..

11 “Elavoko” liomanu, lia eciwa la Yehova eci a likuminya oku va yovola peka lia Satana Eliapu, haeye “onyõha yosiahũlu.” Eye wa ci linga lekuatiso ‘liombuto’ ya likuminyiwa. (Esit. 12:9; Efet. 3:15) Yesu Kristu, eye onepa yatete ‘yombuto yaco.’ (Va Gal. 3:16) Oku fa kua Yesu lepinduko liaye, via eca elavoko komanu lioku yovuiwa kupika wekandu loku fa. Elavoko liaco, li kuete elitokeko ‘letukuluko liomãla va Suku.’ Olombuavekua, ovio onepa yavali ‘yombuto.’ Olombuavekua viaco, vi ka ‘tukuluka’ eci vi ka kuatisa Kristu koku nyõla oluali lulo lua vĩha lu kasi peka lia Satana. (Esit. 2:26, 27) Upange waco, u ka nena eyovo kolomeme vikuavo, vina vi ka tunda kohali ya piãla.​—Esit. 7:9, 10, 14.

12. Etukuluko liolombuavekua li ka kuatisa ndati omanu?

12 Vokuenda Kuohulukãi Yanyamo Yuviali wa Kristu, ‘omanu vosi’ va ka kuata ekavuluko! Kotembo yaco, ‘omãla va Suku’ va ka ‘tukuluka’ kuenje, va ka linga ovitunda kumue la Kristu, oco va kuatise omanu lasumũlũho a tunda kocisembi ca Yesu. Omanu vana va ka kala vemehi Liusoma wa Suku, va yovuiwa kovitangi vi tunda kekandu kuenda kolofa. Vokuenda kuotembo, omanu vakuepokolo, va ka “yovuiwa kupika wenyõleho.” Nda vokuenda Kuohulukãi Yanyamo va amamako oku kolela Yehova toke koseteko ya sulako, olonduko viavo vi ka kala otembo ka yi pui ‘velivulu liomuenyo.’ Kuenje, va ka mola “eyovo liulamba womãla va Suku.” (Esit. 20:7, 8, 11, 12) Elavoko liaco li komõhisa calua!

TU PAMISI ELAVOKO LIETU

13. Elavoko lietu lia kunamẽla pi, kuenda otembo yipi Kristu a ka tukuluka?

13 Vovikanda vivali Petulu a soneha, mu sangiwa olonumbi vialua vi kuatisa olombuavekua kuenda olomeme vikuavo oku amamako oku pamisa ekolelo liavo. Eye wa lombolola okuti, elavoko liavo ka lia eciwile omo liovilinga viavo, pole, lia tunda kohenda ya Yehova. Petulu wa soneha ndoco: ‘Pamisi ovitima viene. Lisuluviki. Elavoko liene li tiamẽle lika kohenda ya loña kokuene, toke eci Yesu Kristu a tukuluka.’ (1 Pet. 1:13) Kristu o ka tukuluka eci a ka eca onima kolondonge viaye vakuekolelo loku nena enyõleho lia Yehova kolondingaĩvi.​—Tanga 2 Va Tesalonike 1:6-10.

14, 15. (a) Pi tu sukila oku tiamisila utima oco tu pamise elavoko lietu? (b) Elungulo lipi Petulu a eca?

14 Oco tu pamise elavoko lietu, tu sukila oku tiamisila utima kuenda omuenyo wetu koku iya ‘kueteke lia Yehova.’ Eteke liaco, li ka nena enyõleho ‘kovailu’ okuti, olombiali violuali lulo lua vĩha, kuenda ‘kongongo,’ okuti, olondingaĩvi. Petulu wa soneha ndoco: “Co sesameli okuti, kovimuenyo viene vu kola . . . osimbu vu lavoka loku yayuisa etukuluko lieteke lia [Yehova] Suku. Mekonda lialio, ovailu a pia kuenje a yenguluka, lovina viosi vi yenguluiwa lowuya wa tokota.”​—2 Pet. 3:10-12.

15 “Ovailu” o koloneke vilo, kuenda “ongongo,” vi ka piñanyiwa ‘lilu liokaliye okuti Uviali wa Kristu, kuenda oluali luokaliye okuti, epata liokaliye liomanu.’ (2 Pet. 3:13) Noke Petulu wa eca elungulo lioku “talamẽla” oco tu tiamisile utima kelavoko lietu lioku iñila voluali luokaliye, poku popia hati: “A vakuacisola, omo vu lavoka ovina evi, kolisiko okuti eci vu sangiwa laye, vu kala lombembua, amome mbu, ndaño atime.”​—2 Pet. 3:14.

TU AMAMIKO LELAVOKO LIETU

16, 17. (a) Tu lekisa ndati okuti tu kasi ‘lovimuenyo vi kola, kuenda tu kuete ovituwa vioku sumbila Suku?’ (b) Elavoko lietu li ka tẽlisiwa ndati?

16 Ka tu sukila oku kuata lika elavoko, pole, tu sukilavo oku amamako lovituwa vi litava lelavoko liaco. Ndomo Petulu a ci popia, tu sukila oku kũlĩhĩsa ekalo lietu kespiritu. Voku kala ‘lovimuenyo vi kola,’ mua kongela oku kuata ‘ovituwa via sunguluka pokati ka vakualofeka,’ poku linga ovina vi sanjuisa Suku. (2 Pet. 3:11; 1 Pet. 2:12) Omo liaco, tu sukila oku ‘lisola pokati.’ Voku ci linga, mua kongela oku amamako lukamba wetu la vamanji va sangiwa voluali luosi, kuenda vana va kasi vekongelo tua tiamẽla. (Yoa. 13:35) Oku kuata ovilinga vioku “sumbila Suku,” ci lomboloka oku lekisa ovituwa vi eca uvangi wokuti, tu kuete ukamba la Yehova. Vovilinga viaco, mua kongela, oku linga ciwa olohutililo, oku tanga Embimbiliya, elilongiso lio pokolika, efendelo liepata, kuenda oku lekisa ombili kupange woku kunda ‘olondaka viwa Viusoma.’​—Mat. 24:14.

17 Omunu lomunu pokati ketu o sukila oku kuata ovituwa vi taviwa la Yehova oco tu ka popeliwe ‘kenyõleho’ lioluali lulo. Nda tua ci linga tu ka mola oku tẽlisiwa ‘kuelavoko lietu liomuenyo ko pui, lia eciwa la Suku okuti, lalimue eteke a kemba. Eye wa likuminya omuenyo waco tunde konahũlũlua.’​—Tito 1:2.

[Apulilo Elilongiso]

[Elitalatu kemẽla 22]

Akristão olombuavekua ‘va citiwa evali oco va kuate elavoko li kasi lomuenyo’

[Elitalatu kemẽla 24]

Pamisa elavoko vepata liove