Skip to content

Skip to table of contents

Sīsū Kalaisi Tali ‘a ‘Etau Ngaahi Fehu‘í

Sīsū Kalaisi Tali ‘a ‘Etau Ngaahi Fehu‘í

Sīsū Kalaisi Tali ‘a ‘Etau Ngaahi Fehu‘í

“Ko hai au ‘i he lau ‘a e fu‘u kakaí?”​—LUKE 9:18.

NA‘E ‘eke ‘e Sīsū ki he‘ene kau ākongá ‘a e fehu‘i ko iá koe‘uhí na‘á ne ‘ilo na‘e ma‘u ‘e he kakaí ‘a e ngaahi fakakaukau kehekehe fekau‘aki mo ia. Neongo ia, na‘e ‘ikai ‘i ai ha ‘uhinga totonu ke fai ai ha puputu‘u. Ko Sīsuú na‘e ‘ikai ko ha tokotaha na‘e nofo toko taha ‘o fakamavahe‘i ia mei he kakaí, ‘o ne fai fakapulipuli ‘ene ngāué. ‘I hono kehé, na‘á ne feohi fakahāhā mo e kakaí ‘i honau ngaahi kolo īkí mo honau ngaahi kolo lalahí. Na‘á ne malanga mo faiako ‘i he ‘ao ‘o e kakaí koe‘uhí na‘á ne loto ke ‘ilo ‘a e kakaí ki he mo‘oni fekau‘aki mo iá.—Luke 8:1.

Ko e mo‘oni fekau‘aki mo Sīsuú ‘e lava ke ‘ilo‘i ia ‘i he‘ene ngaahi leá mo ‘ene ngaahi ngāué, ‘a ia ‘oku lēkooti ‘i he ngaahi Kōsipeli ‘e fā ‘i he Tohi Tapú—‘a Mātiu, Ma‘ake, Luke mo Sione. Ko e lēkooti fakamānava‘i ko iá ko e makatu‘unga ia ki hono tali ‘etau ngaahi fehu‘i fekau‘aki mo Sīsuú. *Sione 17:17.

FEHU‘I: Ko Sīsuú ko ha tokotaha mo‘oni ia ‘i he hisitōliá?

TALI: ‘Io. Ko e kau faihisitōlia fakamāmaní, ‘o kau ai ‘a Siosifasi mo Tasitusi ‘o e ‘uluaki senitulí, ‘oku nau lave kia Sīsū ko ha tokotaha ia ‘i he hisitōliá. Ko e me‘a mahu‘inga angé, ‘oku fakahaa‘i fakatuipau mai ‘e he ngaahi Kōsipelí ko Sīsuú ko ha tokotaha mo‘oni ia, ‘o ‘ikai ko ha tokotaha ‘i ha talanoa fa‘u. ‘Oku fakahaa‘i pau mo fakaikiiki mai ‘e he lēkōtí ‘a e taimí mo e feitu‘ú. Ko e fakatātaá, ‘oku lave ‘a e tokotaha-tohi Kōsipeli ko Luké ki he kau ‘ōfisa pule ‘e toko fitu—‘a ia ko honau hingoá ‘oku fakamo‘oni ki ai ‘a e kau faihisitōlia fakaemāmaní—koe‘uhi ke ‘ilo‘i ‘aki ‘a e ta‘u na‘e kamata ai ‘e Sīsū ‘ene ngāue fakafaifekaú.—Luke 3:1, 2, 23.

Ko e fakamo‘oni ko Sīsuú ko ha tokotaha ia ‘i he hisitōliá ‘oku fakatupu tuipau. “Ko e tokolahi taha ‘o e kau mataotaó te nau fakahaa‘i na‘e mo‘ui mo‘oni ha tangata na‘e ‘iloa ko Sīsū ‘o Nasaletí ‘i he ‘uluaki senitulí,” ko e lau ia ‘a e tohi ko e Evidence for the Historical Jesus.

FEHU‘I: Ko e mo‘oni ko Sīsuú ko e ‘Otuá ia?

TALI: ‘Ikai. Na‘e ‘ikai ‘aupito ke vakai ‘a Sīsū kiate ia tonu ‘okú ne tatau mo e ‘Otuá. ‘I hono kehé, na‘e toutou fakahaa‘i ‘e Sīsū na‘á ne mā‘ulalo hifo ‘ia Sihova. * Ko e fakatātaá, na‘e lave ‘a Sīsū kia Sihova ‘o pehē “‘e hoku ‘Otua” mo e “ko e ‘Otua mo‘oni pē taha.” (Mātiu 27:46; Sione 17:3) Ko ha tokotaha pē ‘oku mā‘ulalo hifo te ne ngāue‘aki ha ngaahi fakalea pehē ‘i he‘ene lave ki he tokotaha ‘e tahá. Ko ha tokotaha ngāue ‘oku lave ki he tokotaha ‘oku ngāue ki aí ‘o pehē “ko hoku pule” pe “ko e tokotaha ‘oku takí” ‘okú ne fakahaa‘i mahino ‘okú ne ‘i he tu‘unga mā‘ulalo ange.

Na‘e toe fakahaa‘i ‘e Sīsū ko e tokotaha mavahe ia mei he ‘Otuá. Na‘e pehē ‘e Sīsū ‘i ha taimi ‘e taha ki he kau fakafepaki na‘a nau pole‘i ‘a hono mafaí: “‘I ho‘omou Laó tonu kuo tohi ai, ‘Ko e fakamo‘oni ‘a e tangata ‘e toko uá ‘oku mo‘oni.’ Ko e toko taha au ‘oku ou faifakamo‘oni ‘o fekau‘aki mo au, pea ko e Tamaí ‘a ia na‘á ne fekau mai aú ‘okú ne faifakamo‘oni ‘o fekau‘aki mo au.” (Sione 8:17, 18) Ko Sīsuú kuo pau ke mavahe pē ia meia Sihova. Ko e hā ha toe founga kehe ‘e lava ke vakai ai kiate kinaua ko e ongo fakamo‘oni ‘e toko ua? *

FEHU‘I: Ko Sīsuú ko ha tangata lelei pē ia?

TALI: ‘Ikai. Na‘e mahulu mama‘o atu ia ‘i he me‘a ko iá. Na‘e mahino‘i ‘e Sīsū na‘á ne fakahoko ha ngaahi ngafa mahu‘inga ‘e ni‘ihi ‘i hono fakahoko ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá. Ko ha ni‘ihi eni ‘o kinautolu:

“‘Alo tofu-pē-taha-ne-fakatupu ‘o e ‘Otuá.” (Sione 3:18) Na‘e ‘ilo‘i ‘e Sīsū ‘a hono tupu‘angá. Ko hono mo‘oní ko ‘ene mo‘uí na‘e kamata fuoloa ia ki mu‘a ‘i hono fanau‘i mai ia ‘i he māmaní. “Kuó u ‘alu hifo mei he langí,” ko ‘ene fakamatalá ia. (Sione 6:38) Ko Sīsū ko e ‘uluaki fakatupu ia ‘a e ‘Otuá, pea na‘á ne tokoni ‘i hono fakatupu ‘a e ngaahi me‘a kehe kotoa pē. ‘I he tu‘unga ko ia toko taha pē na‘e fakatupu fakahangatonu ‘e he ‘Otuá, na‘e malava totonu ai ke ui ‘a Sīsū ko e “‘Alo tofu-pē-taha-ne-fakatupu ‘o e ‘Otuá.”—Sione 1:3, 14; Kolose 1:15, 16.

“Foha ‘o e tangatá.” (Mātiu 8:20) Na‘e tu‘o lahi ‘a e lave ‘a Sīsū kiate ia “ko e Foha ‘o e tangatá,” ‘o ne ngāue‘aki ha kupu‘i lea ‘oku hā tu‘o 80 nai ‘i he ngaahi Kōsipelí. Ko e kupu‘i lea ko ení ‘okú ne fakahaa‘i ko iá ko ha tangata kakato kae ‘ikai ko ha ‘Otua ‘i he sino fakaetangata. Na‘e anga-fēfē ‘a e hoko ‘a e ‘Alo tofu-pē-taha-ne-fakatupu ‘o e ‘Otuá ‘o fanau‘i mai ko ha tangatá? Fakafou ‘i he laumālie mā‘oni‘oní, na‘e hiki hifo ai ‘e Sihova ‘a e mo‘ui ‘a hono ‘Aló ki he manava ‘o e tāupo‘ou Siu ko Melé, ‘o ‘ai ai ke hoko ‘a e tu‘itu‘iá. Ko hono olá, na‘e fanau‘i mai ai ‘a Sīsū ‘oku ‘ikai ha‘ane angahala pea haohaoa.—Mātiu 1:18; Luke 1:35; Sione 8:46.

“Faiako.” (Sione 13:13) Na‘e fakamahino ‘e Sīsū ko ‘ene ngāue ne foaki ange ‘e he ‘Otuá ko e “faiako . . . mo malanga‘i ‘a e ongoongo lelei” fekau‘aki mo e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá. (Mātiu 4:23; Luke 4:43) ‘I he tu‘unga mā‘ala‘ala mo faingofua ‘aupito, na‘á ne fakamatala‘i ai ko e hā ‘a e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá pea mo e me‘a ‘e fai ‘e he Pule‘angá ‘i hono fakahoko ‘a e finangalo ‘o Sihová.—Mātiu 6:9, 10.

“Ko Folofolá.” (Sione 1:1) Na‘e hoko ‘a Sīsū ko e Tangata-Lea ia ‘a e ‘Otuá—ko e founga ia na‘e fakahoko mai ai ‘e he ‘Otuá ‘a e fakamatala mo e fakahinohino ki he ni‘ihi kehé. Na‘e ngāue‘aki ‘e Sihova ‘a Sīsū ke ‘omai ai ‘Ene pōpoakí ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘i he māmaní.—Sione 7:16, 17.

FEHU‘I: Ko Sīsū ‘a e Mīsaia na‘e fai ki ai ‘a e tala‘ofá?

TALI: ‘Io. Na‘e tomu‘a tala ‘e he ngaahi kikite ‘i he Tohi Tapú ‘a e hoko mai ‘a e Mīsaiá, pe Kalaisí, ‘a ia ‘oku ‘uhingá ko e “Tokotaha Pani.” Ko e Tokotaha ko eni ne fai ki ai ‘a e tala‘ofá te ne fakahoko ha ngafa tefito ‘i hono fakahoko ‘a e taumu‘a ‘a Sihová. ‘I he taimi ‘e taha, na‘e tala ange ‘e ha fefine Samēlia ‘e taha kia Sīsū: “‘Oku ou ‘ilo ‘oku ha‘u ‘a e Mīsaiá, ‘a ia ‘oku ui ko Kalaisí.” Na‘e tala ange mahino leva ‘e Sīsū kiate ia: “Ko au ia ‘a ia ‘oku lolotonga lea atu kiate koé.”—Sione 4:25, 26.

‘Oku ‘i ai ha fakamo‘oni ko Sīsū ko e mo‘oni ko e Mīsaiá ia? ‘Oku ‘i ai ha ngaahi fakamo‘oni ‘e tolu ‘a ia ‘oku nau ‘omai fakataha ha fakamo‘oni mālohi, ‘o hangē ko e sīpinga ‘o ha faka‘ilonga nima ‘a ia ‘okú ne fakamatala‘i ha fo‘i tokotaha ‘e taha pē. ‘Oku fenāpasi ‘a Sīsū mo e sīpinga ko iá? Fakakaukau angé:

Ko hono laine fakafāmilí. Na‘e tomu‘a tala ‘e he Tohi Tapú ko e Mīsaiá ‘e tuku‘au mai meia ‘Ēpalahame ‘i he laine fakafāmili ‘o Tēvitá. (Sēnesi 22:18; Saame 132:11, 12) Ko Sīsuú ko ha hako ia ‘o kinaua fakatou‘osi.—Mātiu 1:1-16; Luke 3:23-38.

Ngaahi kikite kuo fakahokó. Ko e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi kikite lahi ‘o fekau‘aki mo e mo‘ui ‘a e Mīsaiá ‘i he māmaní, ‘o kau ai ‘a e ngaahi fakaikiiki fekau‘aki mo hono fanau‘í mo ‘ene pekiá. Na‘e fakahoko ‘e Sīsū ‘a e ngaahi kikité kotoa. ‘Oku kau ai eni: Na‘e fanau‘i ia ‘i Pētelihema (Maika 5:2; Luke 2:4-11), na‘e ui ia mei ‘Isipite (Hōsea 11:1; Mātiu 2:15), pea na‘e fakapoongi ia ‘o ‘ikai hano hui ‘e taha ‘e maumau (Saame 34:20; Sione 19:33, 36). Na‘e ‘ikai ‘aupito pē mei lava ‘e Sīsū ia ke fenga‘unu‘aki holo ‘ene mo‘uí ke fe‘unga mo e ngaahi me‘a na‘e fiema‘u ki hono fakahoko ‘a e ngaahi kikite kotoa fekau‘aki mo e Mīsaiá. *

Fakamo‘oni tonu ‘a e ‘Otuá. ‘I he taimi ‘o hono fanau‘i ‘o Sīsuú, na‘e fekau atu ai ‘e he ‘Otuá ha kau ‘āngelo ke tala ki he kau tauhi-sipí kuo ‘alo‘i ‘a e Mīsaiá. (Luke 2:10-14) ‘I ha ngaahi taimi lolotonga ‘a e ngāue fakafaifekau ‘a Sīsuú, na‘e folofola hifo ai ‘a e ‘Otuá tonu mei hēvani, ‘o fakahaa‘i ‘a ‘ene hōifua ‘ia Sīsuú. (Mātiu 3:16, 17; 17:1-5) Na‘e fakamafeia ‘e Sihova ‘a Sīsū ke ne fakahoko ‘a e ngaahi mana fakaofo, ‘o ‘omai ai ‘a e toe fakamo‘oni ko Sīsū ‘a e Mīsaiá.—Ngāue 10:38.

FEHU‘I: Ko e hā na‘e pau ai kia Sīsū ke faingata‘a‘ia pea pekiá?

TALI: ‘I he tu‘unga ko ha tangata na‘e ‘ikai ha‘ane angahalá, na‘e ‘ikai tuha mo Sīsū ia ke faingata‘a‘ia. Pea na‘e ‘ikai tuha mo ia ke tutuki ki ha ‘akau ‘i he tu‘unga ko ha tokotaha faihia anga-maheni pea li‘aki ai ke ne mate ‘i ha mate fakamā. Neongo ia, na‘e ‘amanekina ‘e Sīsū hano ngaohikovia pehē peá ne fakamo‘ulaloa loto-lelei ki ai.—Mātiu 20:17-19; 1 Pita 2:21-23.

Na‘e tomu‘a tala ‘e he ngaahi kikite fekau‘aki mo e Mīsaiá ko e Mīsaiá kuo pau ke ne faingata‘a‘ia pea pekia ke ‘ufi‘ufi ‘a e ngaahi angahala ‘a e ni‘ihi kehé. (‘Aisea 53:5; Taniela 9:24, 26) Ko Sīsū tonu na‘á ne pehē ko ‘ene ha‘ú “ke foaki ‘ene mo‘uí ko ha huhu‘i ko e fetongi ‘o e tokolahi.” (Mātiu 20:28) Ko e fa‘ahinga ‘oku tui ki he mahu‘inga fakaehuhu‘i ‘o ‘ene pekia fakaefeilaulaú ‘oku nau ma‘u ‘a e ‘amanaki ‘o hono fakahaofi mei he angahalá mo e maté pea mo‘ui ta‘engata ‘i ha Palataisi ‘i he māmaní. *Sione 3:16; 1 Sione 4:9, 10.

FEHU‘I: ‘E lava ke tau tui mo‘oni na‘e toetu‘u ‘a Sīsū mei he maté?

TALI: ‘Io. Na‘e ‘amanekina kakato ‘e Sīsū ‘e fokotu‘u hake ia mei he maté. (Mātiu 16:21) Kae kehe, ‘oku mahu‘inga ke fakatokanga‘i, na‘e ‘ikai ‘aupito ke pehē ‘e Sīsū ia pe ko e kau hiki Tohi Tapú te ne tu‘u hake mei he maté ‘i ha founga ‘oku hoko fakanatula. Ko ha fo‘i fakakaukau pehē ‘e ‘ikai fai ha tui ki ai. ‘I hono kehé, ‘oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “Na‘e fokotu‘u hake ia ‘e he ‘Otuá ‘aki hono vete ange ia mei he ngaahi afo ‘o e maté.” (Ngāue 2:24) Kapau ‘oku tau tali ‘oku ‘i ai ha ‘Otua pea ko ia ‘a e Tokotaha-Fakatupu ‘o e ngaahi me‘a kotoa pē, ‘oku ‘i ai leva ‘a e ‘uhinga kotoa ke tau tui ‘oku malava ke ne fokotu‘u ‘a hono ‘Aló mei he maté.—Hepelū 3:4.

‘Oku ‘i ai ha fakamo‘oni falala‘anga na‘e toetu‘u ‘a Sīsū? Fakakaukau angé ki he me‘a ko ení.

Fakamo‘oni sio tonu. ‘I he hili nai ‘a e ta‘u ‘e 22 mei he pekia ‘a Sīsuú, na‘e tohi ai ‘e he ‘apositolo ko Paulá na‘e ‘i ai ‘a e kau fakamo‘oni sio tonu laka hake he toko 500 ‘a ia na‘a nau sio kia Sīsū kuo toetu‘ú pea ko e tokolahi ‘o kinautolu na‘a nau kei mo‘ui pē ‘i he taimi na‘e fai ai ‘e Paula ‘a e tohí. (1 Kolinitō 15:6) Ko ha fakamo‘oni ‘e taha pe ua ‘e faingofua pē nai ke tukunoa‘i, ka ko hai ia ‘e lava ke ne fakata‘e‘aonga‘i ‘a e fakamo‘oni ‘a e kau fakamo‘oni sio tonu ‘e toko 500?

Kau fakamo‘oni falala‘anga. Ko e mu‘aki kau ākonga ‘a Sīsuú—‘a ia na‘a nau ‘i ha tu‘unga makehe ke ‘ilo‘i ‘a e me‘a mo‘oni na‘e hokó—na‘a nau talaki loto-to‘a na‘e toetu‘u ‘a Sīsū. (Ngāue 2:29-32; 3:13-15) Ko hono mo‘oní, na‘a nau vakai ki he tui ki he‘ene toetu‘ú ‘oku mātu‘aki fiema‘u ia ki he tui ‘a e Kalisitiané. (1 Kolinitō 15:12-19) Ko e kau ākonga ko iá na‘a nau loto-lelei ke nau mate kae ‘ikai ko e tafoki mei he‘enau tui kia Sīsuú. (Ngāue 7:51-60; 12:1, 2) ‘Okú ke ‘ilo‘i ha taha ‘a ia ‘i he ‘ilo‘ilo lelei pea ‘i he loto-lelei te ne mate ma‘á ha fo‘i loi?

Kuo tau vakai ki he tali ‘a e Tohi Tapú ki he ngaahi fehu‘i tefito ‘e ono fekau‘aki mo Sīsuú. Ko e ngaahi tali ko iá ‘oku tala mahino mai ai ko hai ‘a Sīsū. Ka ‘oku mahu‘inga mo‘oni ‘a e ngaahi talí? ‘I hono fakalea ‘e tahá, ‘oku ‘i ai hano faikehekehe ‘i he me‘a ‘okú ke fili ke tui ki ai fekau‘aki mo Sīsuú?

[Fakamatala ‘i lalo]

^ pal. 4 Ki ha lāulea ki he anga ‘o e kehekehe ‘a e ngaahi Kōsipeli ‘i he Tohi Tapú mei he ngaahi hiki fakamatala loi fekau‘aki mo Sīsuú, sio ki he kupu “Ngaahi Kōsipeli Faka‘apokalifá—Ko ha Ngaahi Mo‘oni Fufū Fekau‘aki mo Sīsū?” ‘i he peesi 18-19.

^ pal. 9 ‘I he Tohi Tapú, ko e Sihová ko e huafa fakafo‘ituitui ia ‘o e ‘Otuá.

^ pal. 10 Ki ha lāulea fakaikiiki lahi ange, sio ki he kupu “Ko ha Fetalanoa‘aki mo ha Kaungā‘api—Ko e ‘Otuá ‘a Sīsū?” ‘i he peesi 20-22.

^ pal. 21 Ki ha lisi ‘o e ni‘ihi ‘o e ngaahi kikite na‘e fakahoko ‘ia Sīsuú, sio ki he peesi 200 ‘o e tohi Ko e Hā ‘Oku Ako‘i Mo‘oni ‘e he Tohi Tapú?

^ pal. 25 Ki ha fakamatala lahi ange fekau‘aki mo e mahu‘inga fakaehuhu‘i ‘o e pekia ‘a Sīsuú, sio ki he vahe 5 ‘o e tohi Ko e Hā ‘Oku Ako‘i Mo‘oni ‘e he Tohi Tapú?